Sportska 2024: Historija ispisana balkanskim perom

Sportsku 2024. godinu obilježile su Olimpijske igre u Parizu, održane uz do sada neviđenu koreografiju i spektakl, dok su ljubitelji nogometa imali priliku uživati u nadmetanju najboljih selekcija Starog kontinenta na Evropskom prvenstvu održanom u Njemačkoj.

Na većini tih, ali i ostalih ekipnih takmičenja koja su organizirana širom svijeta u različitim sportovima, selekcije iz zemalja naše regije nisu bilježile rezultate vrijedne pamćenja, uz nekoliko izuzetaka, poput zlata Srbije u Parizu u vaterpolu.

No, pojedinačno, bilo je mnogo drugačije

Izdvajamo nekoliko sportista sa koji su u 2024. godini balkanskim perom ispisali nove stranice sportske historije.

Luka Modrić

Osvojiti čak 28 trofeja sa najvećim klubom na svijetu, madridskim Realom, i postati njegov najtrofejniji nogometaš u historiji, daleko je izvan okvira bilo kakvih snova, naročito za sportistu rodom iz Zadra koji se prije dvije decenije u dresu mostarskog Zrinjskog hrvao s loptom po blatnjavim bosanskohercegovačkim terenima.

No, ne i za snove Luke Modrića, koji je 8. decembra 2024. godine osvojio svoj 28. trofej u dresu Reala, pobjedom u Interkontinentalnom kupu.

Šta se više ima reći za Modrića, osvajača Zlatne lopte 2018. godine, o kojem su epove već ispisali svi svjetski sportski novinari?

Hrvatski reprezentativac je u 2024. godini osvojio i šesti naslov evropskog klupskog prvaka (isto ih toliko ima i u Interkontinentalnom kupu), što nije uspio nijedan nogometaš u historiji – niti Lionel Messi, niti Cristiano Ronaldo. Prošlog ljeta postigao je gol na Evropskom prvenstvu i postao najstariji strijelac u historiji takmičenja.

Osim Lige prvaka, osvojio je i špansku (svoju četvrtu), španski Super kup (peti put) i evropski Super kup (peti put).

No, Modrić nije imao sreće sa hrvatskom reprezentacijom, koja na Euru nije uspjela proći grupnu fazu. U grupi sa Španijom, Italijom i Albanijom, Hrvatska je bila treća, bez ijedne pobjede.

Nikola Jokić

Superzvijezda Denver Nuggetsa i u 2024. godini nastavio je nadmoćno gaziti terenima NBA lige. Osvajanjem trećeg trofeja najvrijednijeg igrača (MVP) za sezonu 2023/24, srbijanski košarkaš ušao je u krug najboljih igrača svih vremena u najjačoj košarkaškoj ligi svijeta.

Taj podvig napravio je za samo četiri sezone, postavši tek deveti igrač u historiji NBA lige sa tri ili više MVP priznanja. Prije njega, jedini centar koji je osvojio tri ova priznanja u četiri sezone bio je – Kareem Abdul-Jabbar (vlasnik šest MVP priznanja), u periodu od 1974. do 1977.

U svojoj devetoj sezoni u NBA ligi, Jokić je odigrao 79 utakmica, kroz koju se izjednačio sa Wiltom Chamberlainom, kao do sada jedinim igračem u historiji koji je bio među najboljih pet po broju poena (26,4 po utakmici), skokova (12,4) i asistencija (9,0) u više od jedne sezone. Zabilježio je čak 25 triple-doubleova i šesti put nastupio na All-Star meču.

No, Jokić sjajnu sezonu nije mogao dopuniti uspjehom sa reprezentacijom Srbije na Olimpijskim igrama, koju je na putu do finala u polufinalu zaustavila ipak prejaka selekcija SAD-a (91:94). Na kraju je Srbija, za utjehu, osvojila olimpijsku bronzu.

Novak Đoković

Ako obračunamo broj trofeja i rezultate sa Grand Slam turnira, iza Novaka Đokovića, po mnogima najboljeg tenisera svih vremena, nije veličanstvena sezona kakvih je imao prije. No, svoju riznicu trofeja popunio je jedinom titulom koju do sada nije imao – olimpijskim zlatom.

U sezoni u kojoj se mučio sa povredama i nije osvojio niti jedan Grand Slam turnir (u 2023. je osvojio čak tri), čijih trofeja u karijeri ima čak 24, najviše u historiji, Đoković je osvojio zlatnu medalju na Igrama u Parizu, kao najstariji kojem je to pošlo za rukom.

U pariskom finalu, srbijanski teniser revanširao se Carlosu Alcarazu za poraz u finalu Wimbledona. Tom pobjedom postao je jedini teniser sa veličanstvenim nizom pobjeda na najvećim turnirima – Super Slam i Zlatni Slam.

Mada je ostao bez velike većine ostalih trofeja, Đoković je značajno produžio listu rekorda koje drži. Najstariji je broj 1 na svjetskoj rang listi, prvi je koji je ostvario 90 pobjeda na svakom od četiri Grand Slam turnira, te nadmašio sopstveni rekord sa 71 trofeja sa najvećih turnira – na 72.

Ujedno je postao tek treći u historiji Open ere koji je dobio 1.100 mečeva na Touru, nakon Jimmyja Connorsa i Rogera Federera. A, prvi je koji je došao najmanje do polufinala na četiri olimpijska turnira. Listi rekorda jedva da ima kraja.

Tadej Pogačar

Na sve ono što je uradio u svojoj karijeri, slovenski biciklist Tadej Pogačar 2024. godine je stavio šlag.

U godini koja je iza nas, Pogačar je, između ostalog, postao tek treći u historiji (nakon Eddyja Merckxa i Stephena Rochea) koji se dočepao trostruke biciklističke krune u jednoj godini, osvojivši Giro D'Italia (prvi put), Tour de France (treći put) i Svjetsko prvenstvo.

Na takmičenju u Zuerichu postao je cestovni svjetski prvak, kao prvi Slovenac koji je to učinio.

Slovenac je sezonu završio sa 25 pobjeda, od kojih je 24 osvojio na WorldTouru i već je četvrtu godinu najbolje plasirani biciklist u UCI-jevom svjetskom poretku.

Uspjeh na Olimpijskim igrama godinu bi učinio još nevjerovatnijom za Pogačara, no nastup je otkazao zbog umora.

Ismail Barlov

Iza jednog od bosanskohercegovačkih „leptira bez krila“ je težak i trnovit put koji su samo najjači mogli preći.

Ismail Barlov rođen je sa TAR sindromom, rijetkim genetskim poremećajem koji karakterizira nedostak radijusne kosti na podlaktici i značajno smanjen broj trombocita. Ko bi rekao da će ovaj mali heroj 4. septembra 2024. godine u Parizu, dan prije svog 14 rođendana, sa srebrnom medaljom stajati na pobjedničkom postolju, nakon što je u finalu discipline 50 metara prsno zauzeo drugo mjesto i postao jedan od najmlađih osvajača medalja na Paraolimpijskim igrama.

Barlovu to nije jedini uspjeh u 2024, jer je na Evropskom prvenstvu za paraolimpijce osvojio zlatnu medalju na 50 metara prsno.

Definitivno, primjer čelične volje i upornosti kojom se dolazi do uspjeha, a kojom bi se trebali voditi svi mladi sportisti. Imali krila ili ne.

Lana Pudar

Lana Pudar je još jedan primjer bosanskohercegovačke upornosti. Dolazeći iz zemlje u kojoj je jedva imala uslove za redovno treniranje po svjetskim normama, sportistkinja godine u Bosni i Hercegovini, prema izboru Olimpijskog komiteta BiH, u 2024. godini je uplivala među najbolje plivačice svijeta.

Na Evropskom prvenstvu u vodenim sportovima u Beogradu, Lana je osvojila srebrnu medalju na 200 metara u svojoj najjačoj disciplini leptir.

Od druge plivačice Evrope na 200 metara delfin, očekivalo se mnogo na Olimpijskim igrama u Parizu, no nije se uspjela plasirati u finale.

Ipak, razočarenju nema mjesta, jer je Lana sa sa svojih 18 godina već uveliko počela ispisivati historiju plivanja u Bosni i Hercegovini. A možda i šire.