Filmski festival u Cannesu nada se održavanju ‘bez kontroverzi’ dok bjesne ratovi i skandali

Filmska industrija je na udaru jer izraelsko-palestinski sukob i optužbe Me Too bacaju sjene na crveni tepih.

Predsjednica žirija i slavna redateljica Greta Gerwig uoči otvaranja 77. Filmskog festivala u Cannesu [Stephane Mahe/Reuters]

Cannes, Francuska – Najpopularniji filmski festival na svijetu otvara se u utorak francuskom komedijom Drugi čin filmskog redatelja i muzičara Quentina Dupieuxa.

Nalazi se među 58 filmova službene selekcije u sljedećih 12 dana koji će vjerovatno odrediti agendu globalne kinematografske industrije za nadolazeću godinu.

Kevin Costner, Uma Thurman, Demi Moore i Chris Hemsworth među međunarodnim su zvijezdama koje će ove godine prošetati crvenim tepihom.

Meryl Streep bi trebala primiti počasnu Zlatnu palmu, najveću nagradu koja se dodjeljuje na događaju, dok će tvorac Ratova zvijezda Georges Lucas biti proslavljen na završnoj večeri.

Dvadeset i dva filma takmičit će se za Zlatnu palmu, a ocjenjivat će ih žiri predvođen redateljicom Barbie Gretom Gerwig i osam filmskih ličnosti uključujući libansku rediteljicu Nadine Labaki, japanskog majstora Hirokazua Kore-Edu, američku glumicu Lily Gladstone i tursku scenaristicu Ebru Ceylan.

“Dolazim iz zemlje koja je u velikim poteškoćama, Liban, i biti ovdje je neka vrsta trijumfa”, rekla je Labaki novinarima. “To mi je dokaz da kulturni otpor prevladava. Počašćena sam što sam ovdje.”

Ovogodišnji takmičari su uobičajena mješavina stalnih posjetitelja festivala, reditelja koji prvi put dolaze s novim pogledom na umjetničku kinematografiju i jedinstvenih umjetnika koji pomiču granice žanrovskih filmova.

Najiščekivaniji film ove godine svakako je Megalopolis, samofinansirani epski projekt koji je 40 godina stvarao 85-godišnji Francis Ford Coppola s Adamom Driverom i Forestom Whitakerom.

Američka rediteljska superzvijezda i dvostruki dobitnik Zlatne palme vraća se u Cannes 45 godina nakon Apokalipse danas, s mješavinom uzbuđenja i tjeskobe zbog onoga što bi mogao biti njegov posljednji film.

Takmičit će se s drugim teškašima – trilerom Pokrovi (The Shrouds) Davida Cronenberga, novim projektom Vrste ljubaznosti (Kinds of Kindness) Yorgosa Lanthimosa s muzom Emmom Stone, Partenopeom Paola Sorrentina s Garyjem Oldmanom i mjuziklom Emilia Perez Jacquesa Audiarda sa Selenom Gomez.

Šegrt dansko-iranskog redatelja Alija Abbasija još je jedan dugo očekivani film, koji opisuje uspon mladog Donalda Trumpa, bivšeg američkog predsjednika, u industriji nekretnina tokom 1970-ih i 1980-ih.

Film će premijerno biti prikazan u Cannesu 20. maja, manje od šest mjeseci prije sljedećih američkih predsjedničkih izbora na kojima se Trump nada pobjedi.

Kina je ove godine dobro zastupljena s filmovima Zahvaćen plimom (Caught by the Tides) Jia Zhang-Kea i Ona nema imena (She's Got No Name) Petera Ho-Sun Chana, koji će biti prikazan u konkurenciji.

Me Too pokret u centru pažnje

Filmske rediteljice su podzastupljene budući da su u glavnoj selekciji samo četiri filma koje su snimile žene: Ptica (Bird) britanske rediteljice Andree Arnold, Supstanca (The Substance) Coralie Fargeat, Sve što zamišljamo kao svjetlost (All We Imagine as Light) Payale Kapadije, koji označava povratak Indije u takmičarsku konkurenciju u Cannesu, i prvi film Agathe Redinger Divlji dijamant (Diamant Brut).

U međuvremenu, novi val optužbi pokreta Me Too u Francuskoj baca sjenu na ovogodišnje proslave. Organizatori se boje da bi nove optužbe za seksualno zlostavljanje mogle razotkriti francuske redatelje, producente i glumce i poremetiti festival.

Simbolična mjera koja će dokazati predanost festivala borbi protiv seksualnog uznemiravanja bit će projekcija Moi Aussi (I ja), kratkog filma glumice koja je postala rediteljica Judith Godreche, a koji ističe priče žrtava seksualnog nasilja u Francuskoj.

Prošlog decembra optužila je francuske reditelje Benoita Jacquota i Jacquesa Doillona da su je zlostavljali dok je bila mlada glumica i postala de facto predvodnica francuskog pokreta Me Too.

‘Pojačavanje palestinskih priča je ključno’

Iako je filmski festival u Cannesu oduvijek tvrdio da je apolitičan, on redovito predstavlja platformu filmašima koji zauzimaju političke pozicije.

Bio je lojalan Kirilu Serebrennikovu, kritičaru ruskog predsjednika Vladimira Putina koji dolazi sa filmom  Limonov, svojim šestim filmom u Cannes od 2016., dok će iranski redatelj Mohammad Rasoulof prikazati Sjeme svete smokve (The Seed of the Sacred Fig), pričajući priču o sudiji u Revolucionarnom sudu u Teheranu.

Rasoulof je u ponedjeljak potvrdio da “boravi na neobjavljenoj lokaciji u Evropi” nakon što je nedavno pobjegao iz Irana.

“Morao sam birati između zatvora i napuštanja Irana”, napisao je u izjavi.

Što se tiče Ukrajine, Cannes potvrđuje svoju kontinuiranu podršku lokalnoj filmskoj sceni treću godinu zaredom, projekcijom filma Invazija u režiji Sergeja Loznice koji dokumentira borbu zemlje protiv sveopćeg rata Rusije.

Ali dugogodišnja predanost Cannesa slobodi izražavanja i filmaši koji žive u egzilu mogli bi naići na zid ove godine kada je u pitanju zauzimanje stava u ratu protiv Gaze.

Delegat festivala u Cannesu Thierry Fremaux rekao je u ponedjeljak na konferenciji za medije prije festivala da su “polemike” “nešto što želimo izbjeći”.

“Ove ćemo godine pokušati održati festival bez ikakvih polemika”, rekao je.

Fremaux, koji je pozvao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da održi govor na ceremoniji otvaranja 2022., ove je sedmice insistirao da su filmovi birani na temelju njihove kvalitete, a ne na temelju političke agende. Također je odbacio pitanje o mogućem protestu protiv Izraela.

Posljednji izraelski rat protiv Gaze, u kojem je do danas ubijeno više od 35.000 Palestinaca, zasjenio je nekoliko nedavnih evropskih zabavnih i kulturnih događaja, s demonstrantima koji su jedva čekali privući pažnju na svoje pozive na primirje.

Tokom vikenda, demonstracije kojima se osuđuje učešće Izraela na takmičenju za pjesmu Eurovizije zahvatile su Malme. Prije dva mjeseca, britanski filmski redatelj Jonathan Glazer nazvao je izraelske napade na Gazu činom “dehumanizacije” nakon što je osvojio Oscara za najbolji međunarodni igrani film za svoj film o Holokaustu, Zona interesa (The Zone of Interest).

Upitana kako bi filmska industrija trebala podržati palestinsku kinematografiju, Fatma Hassan Alremaihi, voditeljica Filmskog instituta u Dohi, rekla je: “Pojačavanje palestinskih priča ključno je za naš rad kao kulturne organizacije i našu predanost tačnom prikazivanju njihovih iskustava i humanosti.”

DFI će prikazati pet dugometražnih filmova u pratećoj konkurenciji Cannesa, uključujući U zemlji nepoznatu palestinskog reditelja Mahdija Fleifela.

“Sada je važnije nego ikada podržati njihove glasove”, rekao je Alremaihi. “U eri netačnih narativa i uz stalne pokušaje da se ušutka globalni bijes protiv zločina, ključno je nastaviti pružati platformu onima koji se bore protiv ugnjetavanja kroz svoju umjetnost.”

Zlatna palma za ovogodišnje izdanje filmskog festivala bit će dodijeljena 25. maja.

Izvor: Al Jazeera