Pet razloga zbog kojih Kina želi pripojiti Tajvan

Najvažniji razlozi Pekinga su traženje prilike da otok padne u njegove ruke i da razbije američke saveze u regiji, piše francuski ‘Le Monde’.

Aneksija Tajvana služila bi mnogim ciljevima Pekinga, poput brojnih teritorijalnih i pomorskih zahtjeva (Reuters)

Francuski list Le Monde piše kako kineski plan da izvrši invaziju na Tajvan uz upotrebu sile, ako to bude potrebno, ima nekoliko historijskih, strateških i geopolitičkih razloga. Najvažniji su traženje prilike da otok padne u njene ruke i da razbije američke saveze u regiji.

Novine detaljno opisuju ovih pet razloga u članku Garyja Dagorna, poričući na početku bilo kakav legitimitet kineske vladavine Tajvanom.

Le Monde napominje da se Peking, nakon što je zanijekao svoj legitimitet da vlada otokom, iznenada predomislio i počeo tražiti pravo na njega nakon što je preživio građanski rat 1949. godine.

1. Pokušaj vladavine cjelokupnim kineskim govornim područjem

Stephane Corcuff, sinolog i istraživač u Francuskom centru za savremene kineske studije sa sjedištem u Taipeiju, kaže da Komunistička partija Kine smatra “tajvanski problem” unutarnjom stvari i ne dopušta nikakvo vanjsko uplitanje u ovu regiju koju Kina nikada nije kontrolirala.

Napominje da “kinesko ujedinjenje nema za cilj ponovno ujedinjenje Tajvana i Kine, već pripajanje suverene zemlje, na temelju povijesnih, etničkih i jezičnih pitanja”.

“Kina tvrdi da ima suverenitet nad Tajvanom govoreći o ponovnom ujedinjenju, ali taj izraz je apsolutno neprikladan, jer Tajvan nikada nije bio kineski”, tvrdi istraživačica Marianne Peron-Doise s Instituta za međunarodne i strateške odnose.

2. Razbijanje američkih saveza

Sadašnja Kina u 2022. godini više nema mnogo veze s komunističkom Kinom s kraja 1949. godine.

Njen spektakularan ekonomski razvoj u drugoj polovici 20. stoljeća omogućio joj je da se nametne kao supersila i uđe u konkurenciju sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Međutim, geografija regije Istočnog i Južnog kineskog mora te savezi njenih susjeda osujetili su kineske ambicije za dominacijom.

“Peking je na neki način ograničen na kineska mora i nema slobodan pristup Tihom okeanu jer ih dijeli niz otoka s kojima je u napetim odnosima”, kaže Marc Julienne, voditelj kineskih aktivnosti u Azijskom centru Francuskog instituta za međunarodne odnose.

Kaže kako su ti otoci sklopili savezništva o međusobnoj odbrani s Amerikancima i da se na njima nalaze američke zračne baze.

List upozorava da je jedan od ciljeva vojne aneksije Tajvana značajno oslabiti američku prisutnost u regiji i potvrditi kinesku hegemoniju, jer je ”Tajvan za Kinu svojevrsna brava na Tihom okeanu”, objašnjava Marc Julienne.

Aneksija će učiniti kinesku vojsku sposobnom da odvrati SAD od intervencije u regiji, jer će joj pristup biti otežan, a “kada SAD više ne bude u stanju braniti Japan, savezništvo neće potrajati”.

3. Proširiti domet nuklearnih podmornica

Aneksija Tajvana mogla bi biti povezana s nuklearnim odvraćanjem, posebno njegovom okeanskom komponentom, navodi Le Monde, jer mnogi geografski elementi ograničavaju manevarske sposobnosti kineskih podmornica s balističkim projektilima.

Trenutna mreža dva lanca otoka omogućava američkim saveznicima da lako uoče kineske podmornice koje žele doći do Tihog okeana.

Marc Julienne ističe da “Japanci, Amerikanci i Tajvanci imaju vrlo dobre sposobnosti za protivpodmorničko ratovanje i da su u stanju pratiti ovu vrstu podmornica”, prisiljavajući Kineze da se oslone na svoje balističke rakete ”zemlja-zemlja”, koje su po prirodi ranjivije od podmornica, jer se mogu lakše sakriti.

4. Ojačati druge teritorijalne i pomorske zahtjeve

Aneksija Tajvana, smatra Le Monde, služila bi drugim ciljevima Pekinga, poput njegovih brojnih teritorijalnih i pomorskih zahtjeva.

Istraživačica Doise kaže da “Problem Tajvanskog moreuza moramo ponovno postaviti u širi okvir globalne ekspanzije kineske pomorske moći”.

Kontrolom Tajvana Kina bi mogla proširiti svoju isključivu ekonomsku zonu i uvesti ograničenja za prevoz tereta.

5. Dominiranje tržištem poluprovodnika na Tajvanu

Konačno, zauzimanje Tajvana omogućilo bi režimu u Pekingu da kontrolira tamošnju industriju poluprovodnika, koja čini veliki dio globalne proizvodnje (63 posto).

Ove komponente su bitne za proizvodnju visokotehnoloških proizvoda kao što su telefoni, avioni, solarni panel… te su ključne za globalnu ekonomiju.

Izvor: Al Jazeera