Joe Biden i američka politika prema Izraelu i Palestini

Samoproglašenog cionistu, predsjednika Joea Bidena često citiraju njegovi vodeći savjetnici i riječi da kada ne bi bilo Izraela, Sjedinjene Američke Države bi napravile jedan.

Pa kad je Biden ušao u Bijelu kuću, borci za prava Palestinaca i američki glasači arapskog porijekla koji su glasali za njega nisu očekivali velike promjene u stavu SAD-a prema Izraelu i njegovim liderima.

Ipak, zbog obećanja tokom Bidenove kampanje i početka mandata sa vanjskom politikom koja je stavljala fokus na ljudska prava, mnogi su se nadali da će predsjednik barem ukloniti neke od odluka njegovog prethodnika Donalda Trumpa koje su dodatno približile SAD i Izrael.

No, aktivisti navode kako demokratski predsjednik do sada nije ispunio svoja skromna obećanja Palestincima i trenutna pozicija SAD-a je i dalje bliža onoj iz vremena Trumpa nego što je bila u doba Baracka Obame.

U vrijeme kada Biden posjećuje Izrael, po prvi put kao predsjednik, Al Jazeera donosi presjek onih odluka Trumpa koje je Biden promijenio, kao i onih koje su i dalje na snazi:

Američka ambasada u Jerusalemu

Od svih promjena politike koje je Trump napravio u korist Izraela, preseljenje ambasade SAD-a iz Tel Aviva bila je ona sa možda najviše posljedica. Potez iz 2018. bio je jasna podrška izraelskih tvrdnji da je cijeli sveti grad njegova prijestolnica.

Izrael je nezakonito anektirao Istočni Jerusalem 1980. nakon što ga je osvojio 1967. godine.

Iako su Palestinci glasno iznosili negodovanje odlukom Washingtona, a UN velikom većinom proglasio potez „ništavnim“, ona je dobila glasnu podršku obje velike stranke u Washingtonu.

Sa nečujnim arapskim odgovorom, Trump je kazao kako Jerusalem „nije za raspravu“ uoči preseljenja ambasade.

Kada je riječ o Bidenu, povratak ambasade na početnu lokaciju nikada nije ozbiljno razmatran. U vrijeme njegove administracije, SAD tretira Jerusalem kao glavni grad Izraela i koristi dvosmislen jezik pri opisivanju svog pogleda na Istočni Jerusalem.

Na primjer, u godišnjem izvještaju od ljudskim pravima State Departmenta se spominje Istočni Jerusalem u dijelu dokumenta o Izraelu. No, dodaje se: „Jezik korišten u ovom izvještaju nema za cilj uspostaviti stav o bilo kojem finalnom statusu koji trebaju dogovoriti strane u sukobu, uključujući tačne granice izraelskog suvereniteta u Jerusalemu ili granice između Izraela i bilo koje buduće palestinske države“.

Konzulat za Palestince u Jerusalemu

Trump je 2019. uklonio konzulat za odnose sa Palestincima u Jerusalemu i njegov rad dodijelio ambasadi SAD-a u Izraelu u tom svetome gradu.

Potez je prekinuo veze sa Palestincima i iznio američko odbacivanje njihovih težnji ka Jerusalemu.

Kao kandidat, Biden je obećao kako će ponovo otvoriti konzulat, ali je na vlasti godinu i pol i to obećanje nikada nije realizirano.

Iako američki zvaničnici navode kako su i dalje posvećeni ponovnoj uspostavi tog diplomatskog odjela, Biden i njegovi vodeći saveznici oklijevaju javno ući u sukob sa Izraelom koji se protivi otvaranju tog konzulata.

„Kao predsjednik, Biden će poduzeti hitne korake na obnovi ekonomske i humanitarne pomoći palestinskom narodu, u skladu sa američkim zakonom, uključujući pomoć izbjeglicama, rad na rješavanju aktuelne humanitarne krize u Gazi, ponovno otvaranje američkog konzulata u Istočnom Jerusalemu, kao i rad na ponovnom otvaranju misije PLO-a u Washingtonu“, navodi se u Bidenovoj kampanji i platformi za glasače arapskog porijekla 2020. godine.

Misija Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) u Washingtonu, koju je Trump zatvorio 2018. godine, također nije otvorena zbog dvostranačkog domaćeg pritiska protiv te odluke.

Naselja

Tokom kandidature, Biden je kazao kako će se protiviti anektiranju teritorije i širenju naselja. Za razliku od Trumpa koji se nikada javno nije protivio izraelskim potezima, Bidenova administracija je povremeno verbalno kritizirala odobrenja za izgradnju novih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali.

No, mnogo prigušenih kritika dolazi u obliku nejasnih saopćenja u kojima se povlače paralele između izraelskih i palestinskih poteza i navodi se kako SAD odbacuje poteze obje strane koji dovode do eskalacije situacije.

U jednom rijetkom istupu, koji se desio prošlog oktobra, glasnogovornik američkog State Departmenta Ned Price je otvoreno kritizirao Izrael koji je objavio novi plan velikog širenja naselja.

„Mi se jako protivimo širenju naselja koje se nikako ne slaže sa naporima da se smanje tenzije i osigura mir“, rekao je Price tada.

No, taj direktni govor je brzo nestao.

Upitan prošle sedmice da li je SAD pritiskao Izrael da obustavi projekt širenja naselja koji će razdvojiti palestinske zajednice Zapadne obale od Istočnog Jerusalema, Price je odgovorio: „U stalnim kontaktima smo sa obje strane i ohrabrujemo ih da ne vuku poteze koji će uvećati tenzije, ovakvi potezi će nas dodatno udaljiti od dvodržavnog rješenja spora“.

Maya Berry, izvršna direktorica Instituta Amerikanaca arapskog porijekla (AAI), organizacije sa sjedištem u Washingtonu, za Al Jazeeru je kazala prošle sedmice da administracija nastavlja sa izdvajanjem izuzetaka kako bi opravdala izraelsko zlostavljanje Palestinaca.

„Riječ je o nastavku ispolitiziranog pristupa. Bilo da je riječ o Bidenovoj administraciji ili određenim članovima Kongresa, oni stvaraju izuzetke za Izrael. Nijednoj drugoj državi ne bi bilo dozvoljeno da radi ono što radi Izrael bez političkih posljedica sa kojim bi se suočila na svjetskoj sceni. A glavni zaštitnik u svemu tome je SAD“, komentar je Berry Bidenove politike u sporu.

Pomoć Izraelu

Uprkos sve glasnijim pozivima na uvjetovanje ili ograničavanje američke pomoći Izraelu, Biden je ustvari povećao vašingtonska izdvajanja glavnom savezniku u regiji u odnosu na vremena Obame i Trumpa.

Izrael godišnje dobija 3,8 milijardi američkih dolara pomoći, a ove godine je dobio dodatnu milijardu da „obnovi Željeznu kupolu“, sistem odbrane od projektila, nakon rata u Gazi maja 2021. godine.

U kolumni objavljenoj prošle sedmice u Washington Postu, Biden je ponosno istakao usvajanje „najvećeg paketa pomoći Izraelu“ u historiji.

Pomoć Palestincima

Dok je Trump bukvalno blokirao svu američku pomoć Palestincima, u potpunosti obustavio finansiranje UN-ove Agencije za palestinske izbjeglice (UNRWA), Biden je obnovio neke oblike pomoći.

Od preuzimanja ureda 2021. godine, Biden je kazao kako je njegova administracija obnovila izdvajanje od 500 miliona dolara pomoći Palestincima, uključujući finansiranje UNRWA koji je u Obamino doba godišnje dobijao blizu 350 miliona dolara.

Normalizacija

Bidenova administracija je u potpunosti posvećena nastojanjima za normalizaciju odnosa Izraela i arapskih država koja su započeta u vrijeme Trumpa, poznatijima kao Abrahamovi sporazumi.

Iz State Departmenta navode kako arapsko-izraelska normalizacija ne zadovoljava potrebu za mirom između Izraela i Palestinaca. No, analitičari kažu kako se Biden zalaže za istu normalizaciju iz vremena Trumpa, a koja zaobilazi Palestince.

Tačnije, uoči posjete Bliskom istoku, Biden je stalno isticao normalizaciju kao razlog posjete.

„Dio svrhe ove posjete Bliskom istoku je jačanje izraelske integracije u regiji za koju vjerujem da možemo postići i koja je dobra za mir i za izraelsku sigurnost. I zato su izraelski lideri jako podržali moju posjetu Saudijskoj Arabiji“, rekao je on prošlog mjeseca.

Golanska visoravan

Kada je Trump priznao izraelski suverenitet nad okupiranom sirijskoj Golanskoj visoravni, mnogi stručnjaci za međunarodno pravo su upozoravali kako bi taj potez potkopao zabranu osvajanja zemlje silom.

Iako se Biden zalaže za koncept teritorijalnog integriteta u Ukrajini, njegova administracija je održala stav da Golanska visoravan pripada Izraelu.

Premda je američki državni tajnik Antony Blinken ranije koristio dvosmislene izjave za opisivanje sirijske teritorije, od dolaska Bidena u ured nije došlo do promjene američke politike kada je riječ o ovom pitanju.

„Američka politika, kada je riječ o Golanu, nije promijenjena i svi navodi o drugačijem su netačni“, prošle godine je na Twitteru objavio Ured za bliskoistočne poslove State Departmenta.

Veze s Palestincima

Dok je Trump ignorirao Palestince u svojim politikama kada je riječ o ovoj regiji, Bidenova administracija nastoji obnoviti američke odnose sa palestinskim liderima.

Zabilježeno je nekoliko telefonskih razgovora između američkih i palestinskih zvaničnika, među kojima je i razgovor Bidena i palestinskog predsjednika Mahmouda Abbasa.

Prošlog mjeseca je američka administracija objavila kako će odjel za odnose sa Palestincima američke ambasade u Jerusalemu početi direktno odgovarati Uredu za bliskoistočne poslove State Departmenta kada je „riječ o značajnim pitanjima“.

Tako je diplomatska nadgradnja od Jedinice za palestinske poslove (PAU) napravila Američki ured za palestinske poslove (OPA). No, stručnjaci kažu kako je to samo kozmetički potez i ističu kako ovaj ured nije pravi odgovor zahtjevima za pravi konzulat za Palestince u Jerusalemu.

„U skladu sa trenutnim okolnostima, otvoreno mogu reći da je ovo jednostavno PR potez kako bi se odgovorilo na frustracije palestinske strane, naročito u svjetlu predsjednikove posjete regiji“, nedavno je za Al Jazeeru rekao Khalil Jahshan, izvršni direktor Arapskog centra u Washingtonu DC.

Ipak, administracija se hvali da ovim potezom popravlja odnose sa Palestinskom administracijom.

„Radili smo sa Izraelom, Egiptom, Katarom i Jordanom kako bi sačuvali mir bez da dozvolimo teroristima da se ponovo naoružaju. Također, obnavljamo američke veze sa Palestincima“, napisao je Biden za Washington Post.

Međunarodne organizacije

Biden se ponovo povezao sa UN-ovim i međunarodnim organizacijama iz kojih je Trump istupio zbog njihovih kritika na račun Izraela, a među njima je i Vijeće za ljudska prava (HRC).

No, američki zvaničnici su uvijek isticali kako se vraćaju u ove organizacije kako bi unutar njih zaštitili Izrael, a ne kako bi podržali borbu za ljudska prava Palestinaca.

Prošlog je mjeseca State Department grdio komisiju HRC-a zbog istrage u čijem se izvještaju optužuje Izrael da nastoji ostvariti stalnu kontrolu nad Palestincima „bez namjere da okonča okupaciju“.

Price je u saopćenju od 7. juna naveo kako ova komisija „predstavlja jednostran, pristran pristup koji ne čini ništa na poboljšanju šansi za ostvarenje mira“.

Bidenova administracija je uklonila sankcije koje je Trump nametnuo zvaničnicima Međunarodnog krivičnog suda (ICC), ali se i dalje protivi istragama ICC-a kada je riječ o izraelskim prekršajima.

Tokom proteklih sedmica je State Department u više navrata istakao kako ICC nije „odgovarajuće mjesto“ za istragu ubistva Al Jazeerine novinarke Shireen Abu Akleh koju su ubile izraelske snage u okupiranoj Zapadnoj obali ovog maja.