Bez reforme nema ozbiljnih povećanja penzija u BiH

Prelaskom iz jednog u drugi sistem organizacije države, a posebno nakon odlaska velikog broja ljudi iz Bosne i Hercegovine, neophodno je bilo provesti reforme u određenim sektorima kako bi isti mogli nesmetano obavljati ono zbog čega su i oformljeni. Domaći penzioni sistemi nisu reformisani, nisu se provodile strukturne reforme, a kao posljedica navedenog je nizak potencijal istih, posebno prema krajnjim korisnicima, a to su penzioneri.

Dva entitetska penziona fonda su prebačeni na trezorski način poslovanja i integrisani u okvire budžeta. Tada su predstavnici politike, objašnjavajući ovaj potez, kazali da se to radi u cilju njihove stabilizacije. Iako se dešava da se isplate penzija kreditiraju, ekonomski analitičar Admir Čavalić kaže da je važno naglasiti kako, uprkos pomenutim nestabilnostima, PIO/MIO sistemu ne prijeti urušavanje.

“Generalno neće doći do kolapsa tog sistema, ali je jasno da ne postoje garancije da će nekad u skorijoj budućnosti doći do značajnijeg rasta penzija. Upravo je to specifičan problem u vrijeme kada imate inflaciju koja jede životni standard. To ne predstavlja problem za one koji primaju penziju od 1.000 i više konvertibilnih maraka (500 eura ili više), već onima ispod – takvih je dosta više”.

Odakle će doći sredstva?

Dodaje kako su sva povećanja koja su nedavno učinjena, izgubljena u aktuelnoj inflaciji, te da je u ovom trenutnku potrebna akumulacija značajnih finansijskih sredstava koja su potrebna da bi se sprovele neophodne reforme.

“Radi se o milijardama sredstava kojima bi se platio jaz provedenih reformi i prešlo na trostupni penzioni sistem u kojem bi ste dio izdvajanja ostavili obaveznim, kao što je to slučaj danas, a koja bi išla u javni fond u visini od 60-70 posto sredstava. Drugi dio bi se učinio obaveznim u visini od 20-30 posto sredstava ali bi se korisniku omogućilo da bira – da li da ide u javni kao što je to bilo do sada ili da ide u privatni penzioni fond, a 5-10 posto sredstava u dobrovoljno penziono osiguranje”, smatra Čavalić.

Odakle će doći ta sredstva je pitanje za milion konvertibilnih maraka. Da li će ona biti osigurana kao podrška međunarodnih finansijskih organizacija poput MMF-a, koji će namjenski izdvojiti kreditna sredstva u te svrhe kako bi se reorganizovao i restrukturirao penzijsko-invalidski fond? Ili kroz privatizaciju preostalog dijela državnih preduzeća kao što je BH Telecom?

“Sličnu stvar je uradio Čile kroz privatizaciju rudnika i danas ima jedan od najstabilnijih penzijsko-invalidskih fondova. Ovo što danas imamo ne može se nazvati penzijsko-invalidskim fondom već transferom za penzije, jer se prikupljena sredstva odmah daju za penzije. Privatni fondovi imaju tu prednost da mogu akumulirati sredstva na period od 40 godina u smislu da dobije gorepomenuta sredstva i uloži ih u dionice neke firme, pa im se ta sredstva nakon određenog perioda vrate u mnogostruko većim iznosima”, pojašnjava Čavalić.

Iz Saveza udruženja penzionera Federacije BiH skreću pažnju na težak status ove populacije koja je najviše pogođena galopirajućom inflacijom. Zbog toga su ovih dana održali sjednicu Skupštine na kojoj su usvojili i određene prijedloge s kojima će ići ka Vladi Federacije BiH i resornom ministarstvu u cilju pokretanja određenih aktivnosti kako bi se pomoglo ovoj najugroženijoj populaciji stanovništva.

“Na pomenutoj sjednici smo jednoglasno konstatovali da je ovo godišnje, redovno i vanredno usklađivanje, daleko od dovoljnog da bi moglo pratiti kretanje cijena, odnosno inflaciju u Federaciji BiH. Na tom planu donijeli smo zaključak i taj zaključak je pretočen u zahtjev Vladi Federaciji BiH i resornom ministarstvu”, kaže Redžo Mehić, predsjednik Saveza udruženja penzionera Federacije BiH.

Traže od vlasti da osmisli mjere pomoći

U zahtjevu  traže održavanje hitnog sastanka na kojem će se razgovarati o mogućnosti povećanja iznosa najniže penzije u razumnoj mjeri. Trenutno minimalna penzija iznosi 410 konvertibilnih maraka (oko 210 eura), a od prvog juna će biti uvećana na 424 konvertibilnih maraka (217 eura) što je ranije dogovoreno. To ipak nije dovoljno za one koji žive samo od penzije.

“Tražimo od Vlade Federacije BiH da osmisle mjere u cilju ekonomske i socijalne pomoći ovoj populaciji, kako bi se prevazišla inflacija koja postaje sve veća jer penzioneri neće moći s ovim primanjima da podnesu taj teret, posebno zbog činjenice da su ove godine dodatno poskupjeli energetni i komunalne usluge, a također prijeti i dodatni rast cijena osnovnih životnih namirnica”, ističe Mehić.

Unsko-sanski kanton ima gotovo 22.800 penzionera i na devetom je mjestu, od ukupno desetak kantona u Federaciji BiH, sa prosjekom penzije, što dovoljno govori o socijalnoj slici ove populacije na sjeverozpadu Bosne i Hercegovine.

“Najlošije žive porodice gdje je samo jedan bračni drug penzioner i gdje supružnici nemaju djece, a ni nekoga ko bi  im finansijski pomogao. Penzioneri moraju štedjeti na hrani jer su troškovi režija uvećani, a to vodi ka lošijoj kvaliteti života. Ono što smo također zahtjevali i za što se borimo jeste da se esencijalna lista lijekova izjednači na nivou cijele Federacije BiH što i zakon nalaže, ali do toga još nije došlo”, kaže Mirsad Terzić, predsjednik Saveza penzionera Unsko-sanskog kantona.

Dodaje i kako su umjesto usklađivanja esencijalne liste, penzioneri u Unsko-sanskom kantonu dobili skidanje određenih lijekova, čime se dodatno komplicira ionako teška socijalna i životna situacija ove populacije.

Usklađivanja pojela inflacija

Prema riječima Zijada Krnjića, direktora Federalnog zavoda Penzijsko-invalidskog osiguranja, a u skladu sa donesenim reformskim zahtjevom, urađeno je ono što je zakonski bilo moguće realizirati, ali je sve progutala visoka stopa inflacije.

“Penzija je usklađena od 1. januara 2022. godine za 7,3 posto, isplaćene su razlike i uvećana penzija u maju. Ponovo će, u skladu sa zakonom, od juna pa nadalje biti dodatno uvećana za 3,5 posto tako da će junska penzija biti uvećana ukupno za 11 posto u odnosu na decembarsku. To bi u uvjetima da se nije desio ovaj globalni poremaćaj značilo realno povećanje penzija”, pojašnjava Krnjić.

Napominje i kako je aktuelna situacija nametnula razmišljanja u pravcu da se poduzmu određeni koraci u pogledu donošenja hitnih mjera pomoći kao što je to učinjeno u susjednoj Hrvatskoj u vidu energetskog dodatka, koji se daje u svrhe plaćanje uvećanih cijena energenata.

“To se već desilo u Tuzlanskom kantonu gdje smo potpisali sa Vladom sporazum o isplati jednokratne pomoći penzionerima u visini od 100 konvertibilnih maraka (51 euro) i to će morati svi kantoni da urade. Budžeti su puni novca i morat će se isplanirati budžetska potrošnja, u smislu da se prioritet da ovakvim problemima”, poručio je Krnjić.