Zašto su teorije da je virus pobjegao iz laboratorija u Wuhanu sve glasnije?
Ponovno zanimanje za hipotezu o porijeklu korona virusa nakon kritika zbog istrage WHO-a i dolaska nove američke administracije.
Među svjetskom naučnom zajednicom raste podrška za potpuno istraživanje mogućnosti da je korona virus možda nastao na Institutu za virusologiju u Wuhanu, što je dovelo do globalne epidemije koja je ubila više od 3,7 miliona ljudi širom svijeta.
Teorija da je virus pobjegao iz laboratorija uglavnom je bila isključivana u javnim naučnim raspravama u prvim danima izbijanja epidemije, nakon što su prvi slučajevi COVID-19, bolesti koju uzrokuje virus, potvrđeni u centralnom kineskom gradu krajem 2019. godine.
Narednih mjeseci, kažu promatrači, ta hipoteza se pogubno isprepletala s administracijom zapaljive protukineske retorike bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa i ksenofobnim uokvirivanjem pandemije, što je, očigledno, izazvalo zastrašujući učinak među naučnom zajednicom.
“Pitanje da li laboratorijska nesreća predstavlja porijeklo virusa izgubilo se u ovom hiperpolitiziranom kontekstu”, rekao je Al Jazeeri J Stephen Morrison, direktor Centra za globalnu zdravstvenu politiku pri Centru za strateške i međunarodne studije.
“Kada je Trump instrumentalizirao to pitanje u sklopu antikineske i antiazijske kampanje, naučna zajednica jednostavno nije željela da se upetlja, misleći da je ta tvrdnja previše ispolitizirana.”
Značajan pritisak javnosti detaljnom istraživanju o porijeklu virusa uslijedio je nakon globalne zdravstvene studije koju je naručila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u Wuhanu, a koju su neke zapadne sile i eminentni stručnjaci okarakterizirali kao krajnje neadekvatnu studiju koja se oslanja na prikupljene podatke kineskih dužnosnika.
U izvještaju iz februara navedeno je da je “vrlo vjerovatno” da je virus potaknut zoonotskim prijenosom ili da je sa životinje prenesen na čovjeka, dok je teorija o tome da je virus slučajno procurio iz laboratorije okarakterisana kao “krajnje nevjerovatna”. Kina je više puta porekla da je laboratorij odgovoran za curenje virusa.
Virolozi i naučnici iz relevantnih područja, koji prihvataju mogućnost da je virus mogao procuriti iz laboratorija u Wuhanu i koji podržavaju potpunu, transparentnu istragu, imaju različita mišljenja o vjerovatnoći i jednog i drugog scenarija nastanka virusa.
Mnogi tvrde da je vjerovatnija teorija da je širenje virusa započelo prenošenjem sa životinja na ljude. Drugi kažu da ne postoje dostupni direktni dokazi koji bi potvrdili da je jedan scenarij vjerovatniji od drugog. Dalja rasprava je o tome da li slijed genoma virusa isključuje ljudske manipulacije u laboratoriju.
Ipak, nedavno je mišljenje promijenio glavni stručnjak za zarazne bolesti američke vlade Anthony Fauci. On je prošle godine uglavnom odbacio tu teoriju, istakavši da nauka “snažno ukazuje” na to da je virus prirodna pojava, a sada kaže da “nije siguran” da virus nije potekao iz laboratorija u Wuhanu te je podržao dalju istragu.
Prošle sedmice je u javnoj izjavi, koja detaljno pokazuje razmišljanje američke obavještajne zajednice i poziva dalju istragu, predsjednik Joe Biden rekao da su se agencije “usaglasile oko dva vjerovatna scenarija” – zoontski prenos i slučajno curenje iz laboratorija u Wuhanu.
“Iako dva elementa u (obavještajnoj zajednici) naginju prvom scenariju (zoonotski), a jedan ide više prema drugom (curenje iz laboratorije) – ni jedni, ni drugi nisu sto posto sigurni”, navedeno je u izjavi u kojoj se direktno navode dijelovi izvještaja koji nisu javno objavljeni.
Sunday Times je 30. maja izvijestio da su obavještajni službenici Ujedinjenog Kraljevstva promijenili svoje mišljenje o slučajnom curenju iz laboratorija u Wuhanu, nazvavši ga “mogućim”.
‘Oba scenarija jednako vjerovatna”
Richard Ebright, profesor hemije i biohemije na Univerzitetu Rutgers, kaže da se malo toga promijenilo u vidu naučnih dokaza otkako je sekvenca genoma virusa prvi put objavljena u januaru 2020. godine.
On kaže kako “nema sigurne osnove za dodjelivanje relativne vjerovatnosti hipotezi o prirodnoj nesreći (sa životinje na čovjeka) i hipotezi o laboratorijskoj nesreći”.
“Konkretno, svi naučni podaci koji se odnose na sljed genoma SARS-CoV-2 i epidemiologiju COVID-19 u jednakom su skladu sa porijeklom prirodne nesreće ili porijeklom iz laboratorijske nesreće”, rekao je on u e-mail odgovoru Al Jazeeri. “To je bilo jasno još u januaru 2020. i bilo je jasno u svakom trenutku od januara 2020. do danas.”
Ebright, jedan od 21 međunarodnih naučnika koji su u otvorenom pismu u martu pojasnili kako bi trebala izgledati cjelovita, “interdisciplinarna” istraga u Wuhanu, rekao je da se na porijeklo korona virusa “može odgovoriti samo forenzičkom istragom, a ne naučnim spekulacijama”.
U međuvremenu je nekoliko naučnika reklo kako vjeruje da je malo vjerovatno da su ljudi manipulirali virusom prije izbijanja epidemije. Robert Garry, mikrobiolog sa Univerziteta Tulane, koji je bio dio studije iz marta 2020, u kojoj je navedeno da je vjerovatnije da se virus pojavio prirodnim putem, rekao je krajem maja za National Public Radio (NPR) da vjeruje da dokazi još uvijek u velikoj mjeri favorizuju te nalaze.
“Uvjereniji sam nego ikad da je ovaj virus prirodan”, rekao je za novinsku agenciju.
Osamnaest vodećih biologa koji proučavaju pandemiju je 14. maja objavilo pismo u časopisu Science, pozivajući na dalju istragu i istakavši da “teorija o bijegu virusa iz laboratorije i teorija o prenosu sa životinje na čovjeka imaju istu vjerovatnoću”.
Stručnjaci su kritizirali istragu koju je naručila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), rekavši kako dvije teorije nisu “jednako razmatrane” i napominjući da se samo četiri od 313 stranica izvještaja bave mogućnošću laboratorijske nesreće.
Posredni dokazi
Drugi su citirali posredne dokaze za koje kažu da podržavaju bilo koju od teorija.
U slučaju zoonotske teorije, virolozi su primijetili da bi tržište morskih plodova Huanan u Wuhanu, gdje je također prodavan širok spektar egzotičnih životinja, bilo idealno mjesto za prijenos sa životinje na čovjeka, koje je bilo odgovorno za prethodna širenja korona virusa, uključujući korona viruse koji su uzrokovali prethodne epidemije SARS-a i MERS-a. Pronalaženje vrsta odgovornih za širenje tih virusa može potrajati godinama.
U međuvremenu, Shi Zhengli, istaknuta naučnica sa Instituta za virusologiju u Wuhanu, je u julu prošle godine za časopis Science izjavila da je nemoguće da virus izađe iz ove laboratorije, istakavši da njen tim “nikada nije bio u kontaktu ili proučavao ovaj virus” te da su svi bili negativni na koronavirusna antitijela. Međutim, primijetila je da u tom periodu laboratorij nije izvršio sekvenciranje genoma na svim uzorcima virusa koje je prikupio.
U prilog teoriji o slučajnom curenju virusa iz laboratorija, promatrači su ukazali na opsežno proučavanje novih virusa šišmiša na Institutu za virusologiju u Wuhanu i Centru za kontrolu i prevenciju bolesti u Wuhanu (WHCDC), napominjući da je poznato da se tu nalazi virus najsličniji onom koji je uzrokovao trenutnu epidemiju; tvrdeći da postoje validna pitanja o sigurnosnim standardima u laboratoriji, kao i da su kineske vlasti od početka epidemija prikrivale informacije.
Neki obavještajni dužnosnici su također doveli u pitanje transparentnost takozvanog istraživanja “dobijanja funkcije” provedenog u Kini, koje može uključivati namjerno povećanje prenosivosti virusa u cilju proučavanja njegovog razvoja.
Wall Street Journal je 23. maja izvijestio da su se trojica istraživača sa Instituta za virusologiju u Wihanu dovoljno razboljela i imala simptome slične COVID-19 da im je bila potrebna hospitalizacija u novembru 2019. Skeptici su primijetili da su se bolesti pojavile tokom regularne sezone gripe.
Fauci je u četvrtak pozvao Kinu da objavi medicinsku dokumentaciju tih istraživača.
Promjena administracije
Ipak, Jon Lieber, američki direktor Eurasia Group, konsultantske službe za politički rizik, rekao je da se najveća promjena u američkoj administraciji dogodila oko prihvatanja mogućnosti teorije o curenju virusa iz laboratorije. Kaže da su Trumpov nedostatak kredibiliteta te pristrasnost medija stvorili određenu dozu skepticizma kod naučnika u to vrijeme.
“Uključujući društvene mreže koje su banovale brojne profile zbog objava na Twitteru i Faceboku ili su označili ljude koji potiču dezinformacije”, rekao je za Al Jazeeru. “Mislim da je stvarni neuspjeh to što dio naučne zajednice, medija i drugih to nije shvatio ozbiljno samo zato što im se ne sviđa messenger.”
Glasnogovornik Facebooka je prošle sedmice rekao da kompanija “sa svojih aplikacija više neće uklanjati tvrdnje da je COVID-19 djelo čovjeka”.
“Odluka je donesena “u svjetlu tekućih istraga o porijeklu COVID-19 i uz savjetovanje sa stručnjacima za javno zdravstvo”, rekao je glasnogovornik.
Ipak, Leiber kaže da na promijenu mišljenja ne treba gledati kao na pravdanje Trumpove administracije.
“To je potpuni neuspjeh Trumpove Bijele kuće”, rekao je. “Da su imali bilo kakav kredibilitet, da su mogli ikoga u bilo šta uvjeriti, mogli su to izložiti kao legitimnu priču o porijeklu prije godinu dana.”
Za Bidena je odluka o objavljivanju saopćenja koji poziva na dalju istragu svrha – dokaz da nije slab kada je u pitanju pritisak Kine te da odbaci republikanske kritike na tu temu, kaže Mathew Burrows iz Atlantskog vijeća.
Objavljivanjem ove izjave u vrijeme dok Svjetsko zdravstveno vijeće zasjeda ponovno stavlja u fokus javnosti, ne samo Peking, već i Svjetsku zdravstavenu organizaciju (WHO).
“SAD je ponovno dio WHO-a”, kaže Burrows. “Ova administracija će sigurno iskoristiti svoju moć da malo dovede u red WHO koji u posljednje vrijeme svojim izjavama prečesto naginje Kini”.