Sarajevo i ljeti među najzagađenijima u svijetu: Zgrade prekinule strujanje zraka

Povećana temperatura, poljoprivredna i građevinska aktivnost takođe utječu na zagađenost ljeti, kaže Srđan Kukolj, savjetnik za balkansku regiju u Alijansi za zaštitu zdravlja i okoliša.

Tako je i početkom ove sedmice Sarajevo bilo pri vrhu, odnosno među četiri svjetske najzagađenije metropole (Al Jazeera)
Tako je i početkom ove sedmice Sarajevo bilo pri vrhu, odnosno među četiri svjetske najzagađenije metropole (Al Jazeera)

Loženje fosilnih goriva, toplane i pojačan zimski saobraćaj zbog škola i poslova često se ističu kao najveći zagađivači zraka, pa samim tim mnogi pomisle kako je sa odlaskom zime okončana problematika zagađenja zraka.

No, na specijaliziranom portalu IQAir, koji planetarno prati stanje sa zagađenim zrakom, često se u vrhu mogu vidjeti balkanski gradovi. Tako je i početkom ove sedmice Sarajevo bilo pri vrhu, odnosno među četiri svjetske najzagađenije metropole. Loše je bilo i u Prištini, u Foči, na istoku Sjeverne Makedonije…

Srđan Kukolj, savjetnik za balkansku regiju u Alijansi za zaštitu zdravlja i okoliša HEAL (Health and Environment Alliance) ukazuje kako povećane temperature povećavaju količine ozona pri zemlji što donosi mnoge zdravstvene probleme…

Također, on ističe povećanu poljoprivrednu i građevinsku aktivnost što dodatno ugrožava životni okoliš, uz stalno spominjane balkanske termoelektrane.

  • Jučer je Sarajevo, prema podacima IQAira, bio jedan od četiri najzagađenija grada svijeta. Zbog čega je tako u bh. prijestolnici, a i šire, obzirom da je ljeto i da nema “glavnih krivaca”  – ložišta, uglja…?

– Temperatura zraka utječe na kretanje zraka, a time i na kretanje zagađivača u zraku. Budući da Zemljina površina apsorbira energiju sa Sunca, zrak u blizini tla je topliji od zraka koji je udaljen u odnosu na površinu tla. Topliji, lakši zrak se kreće sa površine ka gore, a hladniji, teži zrak u gornjoj troposferi ide ka dole što zapravo predstavlja prenos toplote cirkulacijom ili kretanjem toplih čestica prema hladnijem prostoru, a u ovom slučaju zagađivače zraka premješta sa tla na veće razine.

Često mislimo da ćemo tijekom ljeta imati isključivo čist zrak jer nemamo zagađenje koje je tijekom zime, zbog povećanog spaljivanja fosilnih goriva, više pristuno. Međutim, toplo vrijeme također može povećati razinu zagađivača u zraku. Povećano sunčevo zračenje tijekom ljetnih mjeseci stvara više fotokemijskih oksidansa, posebno ozona. Tijekom ljeta sunčevo zračenje je jače što uzrokuje skok razine ozona u razini tla. To može dovesti do opasnih uvjeta zraka u donjem dijelu atmosfere, gdje se ljudi kreću. Prizemni ozon može uzrokovati bolno disanje, kašljanje, pojačane simptome astme i mnoge druge zdravstvene tegobe.

Uz već pomenute zdravstvene probleme, visoka razina ozona povećava brzinu pojave drugih zagađivača u zraku. Budući da je ozon reaktivni plin, on može dugo ostati prisutan u ‘stajaćem’ ljetnom zraku i miješati se s drugim zagađivačima u atmosferi, uključujući emisije iz vozila i elektrana, poput sumpor dioksida i azotnih oksida. Ovaj postupak može biti posebno loš u područjima s velikim prometom vozila, poput velikih gradova, gdje je količina azotnih oksida ispuštenih u atmosferu značajnija.

Vjetar je jedan od čimbenika koji utječe da se zagađivači zraka presele sa jedne lokacije na drugu ali to ne znači da je zagađenje nestalo. Zbog klimatskih uslova, tijekom ljetne sezone vjetrovi nisu toliko prisutni koliko tijekom ostalih godišnjih doba. Često čujemo da tokom ljeta zrak ‘stoji’ što može biti uslov za zadržavanje visoke razine zagađivača zraka na određenom prostoru. Na razinu zagađivača u zraku dodatnu utječu temperatura, vlaga i brzina vjetra.

Kada je riječ o životu u gradovima, onda trebamo spomenuti ulice ‘kanjonskog’ tipa gdje zagađivači zraka ostaju zarobljeni uslijed nedostatka dominantnog vjetra, to su uglavnom duge i uske ulice na čijim ivicama se nalaze visoke zgrade. Također, tu su i gradske zone koje se nalaze u zaleđini većih poslovnih i stambenih kompleksa gdje je prekinut prirodni tok vjetra zbog čega dolazi do kumulativnog zbira zagađivača zraka.

Klimatske promjene također su ključni čimbenik koji utječe na kvalitetu zraka ljeti. Zbog klimatskih promjena zabilježili smo porast toplinskih valova ljeti, što sa sobom donosi i veće zagađenje zraka. Zapravo, izvještaj the Lancet Countdown pokazao je da je Europa od svih regija na svijetu najranjivija na utjecaje povezane sa toplinom.

  • Ovakva situacija nije samo u Sarajevu, već i šire – u cijeloj regiji. Prema Vašim podacima i saznanjima, gdje su trenutno “najveći zagađivači”?

Poznato je da se u regiji Zapadnog Balkana nalazi značajan broj velikih zagađivača zraka što uključuje termolektrane na ugalj, industrijska postrojenja, domaćinstva, zastarijela vozila i intenzivne poljoprivredne aktivnost, i druge izvore zagaživanja. U BiH se nalaze tri termoelektrane na ugalj koje kontinuirano doprinose visokim koncentracijama zagađivača u zraku, to su elektrane Tuzla, Ugljevik i Gacko.

Ne smijemo zaboraviti grad Zenicu koji također ima problem sa lošim kvalitetom zraka uslijed rada velikog industrijskog kompleksa. Naravno, trebamo spomenuti i druge velike izvore koji doprinose zagađivanju zraka poput cementara i rafinerije nafte ali spomenuti i druge gradove u Bosni i Hercegovini koji podjednako pate zbog prekomjernog zagađenja zraka.

Kada govorimo o zagađivačima zraka tijekom ljeta, uz intenzivne poljoprivredne aktivnosti, tu su i građevinske aktivnosti koje doprinose povećanju čestičnog zagađenja. U regiji Zapadnog Balkana pristune su intenzivne građeviske radnje vezane za izgradnju novih poslovnih i stambenih objekata, autoputeva i regionalnih cesta, i mnoge druge.

Prisutne su i aktivnosti usmjerene na rušenje ili renoviranje objekata, koje također imaju utjecaje na ljudsko zdravlje, posebno štetni utjecaj azbesta koji se u najvećoj mjeri ranije koristio kao protivpožarna zaštita ili kao toplotni izolacioni materijal i krovna konstrukcija, koji se oslobađa uslijed fizičkog oštećenja i dotrajalosti materijala.

  • Koliko se radi na problemu zagađenosti zraka, da li uopće ima interesa vlasti regije da poprave stanje?

– Kao organizacija koja se bavi utjecajem okolša na ljudsko zdravlje, HEAL već godinama u regiji Zapadnog Balkana zagovara da se u procese donošenja odluka moraju uključiti zdravstveni eksperti. Svjedoci smo da okolišne politike u ovoj regiji ne uključuju aktivnosti usmjerene na prevenciju utjecaja okoliša na javno zdravlje, a što se odnosi na mnogobrojne radnje koje decenijama utječu na pojavu izuzetno visokih koncentracija zagađivača u zraku.

Neke zemlje na Zapadnom Balkanu imaju politike usmjerene na zaštitu zdravlja stanovništva od utjecaja iz okoliša, međutim u procesima donošenja odluka o okolišu nedostaje učešće zdravstvenog sektora. Ovaj region jeste ušao u proces intezivnije tranzicije ka kreiranju što većeg broja tzv. zelenih politika, međutim još uvijek nedostaje međusektorska suradnja i veće prisustvo naučnih dokaza u kreiranju tih politika. Važno je da u kreiranju zelenih politika, uz donosioce odluka, učestvuju i predstavnici akademske zajednice i organizacija civilnog društva kao i građani.

Nažalost, donosioci odluka u ovoj regiji imaju praksu da daju kratak vremenski period za analizu i dostavljanje komentara zainteresovane javnosti na nacrte novih politika ili zakona što zapravo govori da zemlje Zapadnog Balkana još uvijek pristupaju ad hoc rješavanju problema. Loša kvaliteta zraka je decenijski problem sa kojim se suočavaju zemlje u ovom regionu i stoga aktivnosti usmjerene na smanjenje emisija bi trebale biti postavljenje visoko na političkoj agendi kako bi se spriječila pojava novih bolesti i prerane smrti, i ujedno smanjili troškovi po ekonomije.

Zemlje Zapadnog Balkana moraju postaviti oštrije mjere za zagađivače i strožije standarde za ocjenjivanje kvalitete zraka.

  • Koliko se griješi kada se ova problematika samo vezuje za zimu? 

– Da, postoji sezonska razlika kada pričamo o koncentracijama zagađivača u zraku ali kada pogledamo izvještaje o kvaliteti zraka onda možemo vidjeti da je zapravo kvalitet zraka loš tokom cijele godine. Koncentracije zagađivača u zraku su puno veće od onih koje su preporučene u Smjernicama o kvaliteti zraka koje je izadala Svjetska zdravstvena organizacija.

U izvještaju Zajedničkog istraživačkog centra Eurospke komsije o statutu zagađivača zraka i stakleničkih plinova na Zapadnom Balkanu istaknuto je da da u zemljama Zapadnog Balkana koncentracije zagađivača u zraku premašuju vrijednosti date u Smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije.

  • Koliko ovo stanje utiče na zdravlje ljudi, naročito onih koji su narušenog stanje zbog COVID-a?

– I najmanje koncentracije zagađivača u zraku mogu imati štetne utjecaje po zdravlje ljudi, posebno na ranjive kategorije stanivništva kao što su ljudi sa hroničnim zdravstvenim problemima, trudnice i djeca u razvoju.

Zagađen zrak oštećuje DNK, može izazvati preeklampsiju trudne majke, prevremeni porođaj, smanjenu porođajnu težinu deteta ili poremećaj hiperaktivnosti, ugrožava kvalitet sjemene tečnosti, može izazvati nove slučajeve astme, povećava učestalost respiratornih bolesti, izaziva razvoj ili napredovanje hroničnih bolesti kao što je hronična opstruktivna bolest pluća, uništava plućne alveole, izaziva karcinom pluća, može promeniti srčanu funkciju, doprinosi razvoju ishemijske bolesti srca, podstiče pojavu angine pektoris, izaziva povećan krvni pritisak i oksidativni stres i arteriosklerozu.

Dugotrajna izloženost zagađenom zraku najčešće izaziva pojavu kardiovaskularnih i respiratornih bolesti. Mnogobrojne studije koje su objavljenje o zagađenom zraku govore da dugotrajna izloženost zagađivačima zraka može imati uticaj na pojavu oboljenja kao što su hronične opstruktivne plućne bolesti, astme, srčana oboljenja, karcinomi, dijabetes i mnogi drugi. Upravo iste bolesti predstavljaju zdravstveni rizik za lakše sticanje oboljenja koje izaziva COVID-19 ali također vodi i do istog teškog ishoda. Postojale su terotije da su praškaste čestice (PM) odgovorne za lakši prenos koronavirusa tip 2 međutim ne postoji naučna evidencija koja bi to potvrdila.

Istraživanja o vezi između zagađenja zraka i COVID-19 još uvijek traju, ali ne trebamo čekati rezultate već djelovati već sada. Već znamo da je zagaženje zraka štetno za zdravlje, predstavlja najveću prijetnju okolišu i zdravlje u regiji i globalno. Dakle, poboljšanjem zraka koji udišemo imat ćemo pozitivne učinke, ojačati cjelokupno zdravlje stanovništva što pomaže u stvaranju veće otpornosti na buduće pandemije.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO