Kako je Mirza Redžepagić donio duh Španije u BiH

Izučavajući španske kompozitore i njihovu muziku sve više sam otkrivao svijet flamenka i na završnoj godini studija shvatio sam da je flamenko ono što želim svirati, kaže pionir flamenko gitare u BiH.

Redžepagić: Odlazak u Španiju pomogao mi je da u potpunosti razumijem tradiciju i kulturu flamenka (Ustupljeno Al Jazeeri)
Redžepagić: Odlazak u Španiju pomogao mi je da u potpunosti razumijem tradiciju i kulturu flamenka (Ustupljeno Al Jazeeri)

Još kao dijete je Mirza Redžepagić slušao očeve ploče Paca se Lucie i zamišljao sebe kako svira na bini pred stotinama ljudi. Fasciniran zvukom gitare, rekao je roditeljima da želi naučiti svirati taj instrument. Nedugo nakon toga, roditelji su ga upisali u muzičku školu, što označava početak njegovog muzičkog puta.

“Interesantno je to da sam na početku muzičke škole svirao harmoniku, jer nije bilo mjesta na gitari. Nakon nekoliko sedmica patnje sa harmonikom, oslobodilo se mjesto na gitari i već nakon prvog časa, tačno sam znao da je to ono što želim biti – gitarista”, kaže Redžepagić u razgovoru za Al Jazeeru, vraćajući sjećanja na početak svog muzičkog putovanja.

Dalje muzičko obrazovanje nastavio je u Beogradu u klasi istaknutog profesora Zorana Anića, istovremeno pohađajući gimnaziju u rodnom Novom Pazaru. Nakon toga upisuje Muzičku akademiju u Sarajevu gdje je, priča nam, svirao razne kompozitore španske klasične muzike koji su u velikoj mjeri bili inspirisani zvucima flamenka i andaluzijske muzike.

“Izučavajući španske kompozitore i njihovu muziku sve više sam otkrivao svijet flamenka i na završnoj godini studija shvatio sam da je flamenko ono što želim svirati. Osjećao sam da nije to samo puki izlet u nepoznato, kojem ću nakon upoznavanja okrenuti leđa i preći na nešto drugo. Osjetio sam da zapravo flamenko zove mene. Zvuči čudno, ali je zaista bilo tako”, iskren je.

‘Naš senzibilitet je sličan španskom’

Shvatajući da flamenko nije umjetnost koju može naučiti iz knjiga, nota i videoklipova, na ljeto 2012. godine je, u želji da osjeti duh Anadaluzije i nađe učitelja flamenka, odlučio otići u Granadu. Časove flamenko gitare pohađao je kod raznih flamenko majstora, među kojima se izdvajaju Jorge el Pisao i Ruben Campos.

“Pohađao sam nastavu u jednoj privatnoj školi flamenka i imao sreću da radim sa dva priznata učitelja gitare iz Granade. Godine 2013. dobio sam stipendiju Asocijacije flamenko gitarista Španije za specijalističke studije u Madridu, gdje sam svoje znanje unaprijedio radeći s izvrsnim flamenko pedagogom Joseom Delunom. Taj period je mnogo utjecao na moj umjetnički razvoj i dalji put jer sam bio u kolijevci flamenka, okružen najboljim muzičarima i trudio sam se svaku minutu vremena iskoristiti da naučim što više od njih. Ono što je za mene najbitnije je da je odlazak u Španiju pomogao da u potpunosti razumijem tradiciju i kulturu flamenka”, priča nam.

Nakon završenih specijalističkih studija Mirza Redžepagić postaje i jedan od njihovih predavača, što ga čini jedinim školovanim predavačem za flamenko gitaru na Balkanu. Nakon toga se vraća u Sarajevo, donoseći duh Španije na tlo Bosne i Hercegovine.

“Iako kod nas ne postoji flamenko scena te ga je nemoguće čuti uživo, na mojim koncertima se gotovo svaki put iznenadim kada uvidim kako ljudi fantastično reaguju na neke ‘sitne’ muzičke detalje na koje, recimo, reaguje publika u Španiji, kojoj je flamenko svakodnevnica”, kaže Redžepagić.

“To nam govori da je naš senzibilitet jako sličan španskom, kao i mentalitet. Brzi ritmovi, energični pasaži, latentno ludilo koje se prožima u pasažima balkanskih virtuoza je estetski gotovo identično kao kod flamenka”, dodaje.

Turneja prekinuta pandemijom

Početkom 2016. godine pokreće svoj flamenko projekt u saradnji sa zagrebačkom flamenko pjevačicom Ninom Ćorić s kojom je nastupio na mnogobrojnim koncertima. U septembru iste godine predstavlja novi autorski projekat Tareb y Duende, koji predstavlja fuziju flamenka i orijentalne muzike, a koji je ostvaren u saradnji sa umjetnicima iz BiH, Hrvatske i Srbije.

No, projekt kojem je posljednjih godina najviše posvećen je međunarodni ansambl NAiRUZ kojeg, s Redžepagićem na čelu, čine nejista i vokalista iz Novog Pazara Almedin Varošanin, perkusionist Nino Mureškić te slovenska flamenko plesačica Urška Centa.

“NAiRUZ je izrazito kvalitetan produkt, sastavljen od vrhunskih muzičara i zahtjeva dosta posvećenosti, kako u kreativnom, tako i u organizacionom smislu. Internacionalni sastav, kojeg čine umjetnici iz Slovenije i Srbije, na čelu sa mnom, je već na prvom koncertu na 22. Jazz Festu Sarajevo pokazao da je riječ o ozbiljnom sastavu. Pred sami početak pandemije smo svirali u prestižnom Ljubljanskom Cankarjevom domu gdje smo dobili stajaće ovacije od publike koja itekako dobro poznaje muzičku scenu Evrope. Taj koncert je najavljivao početak naše turneje u BiH, Austriji i Italiji, koja je nažalost prekinuta COVID-19 pandemijom”, kaže Redžepagić.

Ideju NAiRUZ-a je, priča nam, dugo razvijao, a najsloženiji dio bio je pronaći ekipu koja bi tu ideju mogla iznijeti na pravi način.

“Kroz neke ranije projekte na kojima sam radio imao sam priliku sarađivati s raznim muzičarima i umjetnicima iz regiona i svijeta, ali s nekim ljudima jednostavno na prvu osjetite energiju koja vas veže. Rasuti smo po različitim državama, ne možemo vježbati svakodnevno. Dva člana benda koji žive u Sloveniji nisam vidio već godinu i po, zbog pandemije, ali ekipa koja čini NAiRUZ osjeća muziku na pravi način i daje doprinos kroz svoju umjetničku ličnost”, ističe.

NAiRUZ Trilogija

Potvrdili su to i online koncertom koji je emitovan na YouTube kanalu benda 10. juna. Riječ je finalnom videozapisu NAiRUZ Trilogije, snimane tokom pandemije.

“U prvom videu, NAiRUZ Behind the curtain, prikazani su momenti pripreme benda na dan koncerta, u prostoru u kojem nastupaju, gdje je na jedinstven način umjetnica Aida Redžepagić prikazala različite faze i stanja kroz koje prolaze članovi benda: od opuštenih momenata tonske probe tokom koje bend usvaja energiju prostora pa sve do trenutaka pred sami izlazak na binu, koji često budu emotivni i ispunjeni srećom, radošću te blagom nervozom koju umjetnici ostavljamo za sobom, u bekstejdžu”, kaže Redžepagić.

“Drugi video, NAiRUZ Between the curtains, je spontani jam session sa persijskim umjetnikom Parvizom Muhammedijem u njegovoj galeriji/prodavnici persijskih ćilima, a sniman je u srcu Sarajeva, na Baščaršiji. U njemu je prikazana radost umjetnika što su se, nakon godinu dana nesviranja i zatvorenosti uslovljenih pandemijom, uspjeli vidjeti i svirati zajedno”, dodaje.

“Treći video, online koncert, NAiRUZ Away from the curtain, odražava snažnu potrebu umjetnika da stvaraju i nastupaju čak i onda kada to nije moguće činiti uživo. Iako ništa ne može zamijeniti koncerte pred publikom, na ovaj način NAiRUZ želi podijeliti svoju muziku prizivajući bolje vrijeme kada će biti to moguće činiti zajedno sa ljudima”, pojašnjava.

Konstantan rad

Međutim, priznaje da jedva čekaju otvaranje granica kako bi ušli u studio i snimili album koji je već spreman. Osim toga, najesen ih čekaju novi koncerti.

“Već u septembru imamo bukirane koncerte u Sloveniji i Španiji, a rad na novom materijalu je već prisutan, tako da, ukoliko se pandemija smiri, procvat NAiRUZA, kako mu i ime govori (Nairuz na perzijskom znaci rađanje, cvjetanje i izvedenica je od imena koje oznacava Novu godinu) će uskoro doći”, kaže.

Pandemija, iako je u sve sfere života unijela neizvjesnost, za Mirzu Redžepagića značila je i produktivan period, jer je nemogućnost održavanja koncerata iskoristio za kreativni rad.

“Na samom početku pandemije sam bio prepadnut, zbunjen i prisutna neizvjesnost me je kreativno blokirala. Srećom, taj period nije dugo trajao, tako da sam već u aprilu 2020. počeo objavljivati videotutorijale na društvenim mrežama, a ticali su se osnovnih tehnika sviranja flamenko gitare. Nakon toga sam objavio par videa kolaboracije sa umjetnicima iz raznih krajeva svijeta koje sam nazvao Positive sound sessions. Na početku 2021. sam počeo objavljivati na svom YouTube kanalu seriju kompozicija Flamenco clásicos kao izvjesni omaž velikanima flamenko gitare. Mjesečno objavljujem po jedan video i taj projekat i dalje traje, jer flamenko repertoar starih majstora mi je konstantna inspiracija za moj kreativni rad. Krajem maja, uz podršku Španske ambasade u BiH, snimljen je i objavljen online koncert Una noche al lunar na kojem sam svirao flamenko repertoar za solo gitaru, a u drugom djelu koncerta izvodio sefardske, španske pjesme i sevdalinke sa mladom sarajevskom vokalisticom Esmom Numanović”, kaže.

Komponovanjem i istraživanjem se bavi konstantno, priča nam, dodajući kako mu taj proces otvara vrata i u druge muzičke svjetove.

“Najdublje istražujem područje orijentalne muzike i world music scenu. Prošle godine sam komponovao muziku za predstavu Osramoćeni koju je postavio naš slavni režiser Dino Mustafić, a u ovom periodu komponujem muziku za jedan dokumentarni film”, kaže Redžepagić na kraju razgovora.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Veoma dramatičan dokumentarac o neobičnoj muzici koja predstavlja način izražavanja i identitet ljudi u dugoj noći barbarizma, kojeg je užitak gledati i slušati.

23 May 2013
Više iz rubrike TEME
POPULARNO