Hoće li Srbija proizvoditi rusku vakcinu ‘Sputnik V’?

Eksperti smatraju da ova zemlja ima kapacitet za proizvodnju vakcine protiv korona virusa, uz stručan kadar i nabavku potrebne opreme.

Za sada rusku vakcinu proizvode Indija, Južna Koreja, Iran, Kazakhstan i Brazil, uskoro i Kina (EPA)
Za sada rusku vakcinu proizvode Indija, Južna Koreja, Iran, Kazakhstan i Brazil, uskoro i Kina (EPA)

Vlasti u Srbiji najavile su da će se u ovoj zemlji do kraja godine proizvoditi ruska vakcina “Sputnik V”, nakon što je delegacija iz Rusije, koja je posjetila Institut za virusologiju, vakcine i serume “Torlak“ u Beogradu, dala zeleno svjetlo za prvu fazu proizvodnje.

Prva faza uključuje transport supstance iz Rusije, punjenje ampula na “Torlaku“ te pakovanje i distribuciju u Srbiji i regiji, dok druga faza podrazumijeva puni ciklus proizvodnje vakcina. Prema riječima ministra zaduženog za inovacije i tehnološki razvoj Nenada Popovića, u narednim sedmicama doći će i druga grupa ruskih stručnjaka da utvrde koji su kapaciteti potrebni za punu proizvodnju.

Naravno, sve to košta, ali predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će ova zemlja investirati koliko god bude potrebno da bi do kraja godine počela domaća proizvodnja ruske vakcine, proces koji je opisao kao “komplikovan i težak”.

‘Torlak’ ima kvalitetan kadar

Imunolog Borislav Kamenov za Al Jazeeru smtara da je realno da će Srbija uspjeti u tome, dodajući da ima stručne ljude, a da se oprema može nabaviti. Podsjeća da je Institut “Torlak” ranije bio institucija na svjetskom glasu, koja je proizvodila vakcine za morbile, polio, tuberkulozu i druge bolesti te da su u njoj radili istaknuti stručnjaci.

“U vreme kada sam se ja obrazovao, Srbija je u ‘Torlaku’ imala ljude koji su bili kandidati za Nobelovu nagradu. Tu su bile legende svetske imunlogije, to je bila vrlo ugledna institucija. Proizvodili smo autentične vakcine, koje su se izvozile u sve zemlje sveta. Pa je posle nekome palo napamet, a to su sve politike, da to ne treba i da nije potrebno. Onda su ljudi koji su tu radili otišli ili u penziji ili u inostranstvo. Ali, mi uvek imamo kadar, jer nemamo slabo obrazovanje, mi imamo imunologe, molekularne biologe, vrlo ozbiljnu školu…”

S druge strane, Kamenov ističe da se oprema mora nabaviti, jer Srbija nema kapacitet za industrijsku proizvodnju vakcina.

“To je ta suština. ‘Torlak’ ima sve te stvari, ali to nije da proizvedete milione doza vakcina, to je za laboratorijsku upotrebu, da radite eksperimente. Mora sigurno nova oprema da se kupi, kako bi se količinski razvila proizvodnja. Zato ti ljudi i dolaze koji su to razvili da vide situaciju i mislim da tu neće biti nikakvih problema, da je to sasvim moguće, da u Srbiji imamo ljude koji mogu, uz odgovarajuću informaciju i opremu, da se vrlo brzo obuče da to rade.”

‘Sputnik V’ će nadmašiti i ‘kalašnjikov’

Za sada rusku vakcinu proizvode Indija, Južna Koreja, Iran, Kazakhstan i Brazil, uskoro i Kina, interes je izrazila i Njemačka, dok su ruski i turski čelnici razgovarali o potencijalnim postrojenjima u Turskoj.

Istovremeno, potražnja za “Sputnikom V’ u svijetu raste, toliko da su pojedini zvaničnici u Moskvi to slikovito opisali izjavom da će po izvozu u svijetu premašiti i automatsku pušku “kalašnjikov”.

Vakcina nije odobrena u Evropskoj uniji. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen izjavila je ove sedmice da bi željela dobiti odgovor zašto Rusija nudi milione doza svoje vakcine kada nema dovoljno ni za potrebe vlastitog stanovništva. Također je rekla da Rusija do sada nije zatražila odobrenje od Evropske agencije za lijekove (EMA), ali da ako to napravi, mora dostaviti sve podatke i podvrgnuti se kontroli, kao i ostali. Osim toga, dodala je, mora biti obavljena inspekcija na mjestu proizvodnje, jer se ne odvija u EU. Ipak, njene članice, kao što je Hrvatska, pokrenule su proces nabavke vakcine, dok je Mađarska i bez odobrenja počela upotrebu.

Ovakav preokret u potražnji “Sputnika V”, nakon prvobitne sumnje prema ovoj najbrže razvijenoj vakcini protiv COVID-a 19, izazvanoj i zbog netransparentnosti ruskih vlasti, dešava se zbog analize u uglednom britanskom medicinskog magazinu Lancet, koji je objavio da je efikasnost vakcine 91,6 posto, ali i zbog generalnog nedostatka vakcina u svijetu.

Međutim, Rusija mora ispuniti sve narudžbe koje je dobila, a u ovoj zemlji nema dovoljno proizvodnih kapaciteta da se napravi dovoljna količina doza te sada ovisi od postrojenja u inostranstvu.

Vakcine su fokusirane na ‘spike protein’

Kako su čelnici državnog Ruskog fonda za direktne investicije (RDIF), koji stoji iza razvoja vakcine, rekli za medije, potpisani su ugovori sa 15 proizvođača u 10 zemalja za pravljenje vakcina za 700 miliona ljudi. Fabrike u Kini, Južnoj Koreji, Indiji i Iranu će proizvoditi vakcine za izvoz, dok će one poput prostrojenja u Srbiji služiti za domaće i, eventualno, regionalno tržište. Srbija je do sada vakcinisala više od miliona građana, a pored “Sputnika” V, nabavljena je i kineska vakcina Sinopharm te vakcina Pfizera.

Budući da, naprimjer, Pfizerove vakcine trebaju posebne uslove, kao što je veoma niska temperatura, čime se troškovi za njen transport i skladištenje povećavaju, tako je nekim zemljama u svijetu s niskim primanjima zanimljivija ruska vakcina, koja to ne zahtijeva.

Sve vakcine protiv COVID-19 zapravo su fokusirane na “spike protein”, dio virusa koji mu omogućava da uđe u ljudske ćelije. Umnožavanje virusa se dešava jedino u ćelijama, tako da se blokiranjem ulaska sprečava njegova reprodukcija i širenje. Unošenjem antigena putem vakcina stvaraju se antitijela koja mogu prepoznati “spike protein”, a to bi trebalo spriječiti širenje virusa.

Kamenov objašnjava da se dostupne vakcine zapravo razlikuju po načinu unošenja antigena. Tako je, dodaje, kineska vakcina klasična vakcina, gdje se u tijelo unosi virus koji je praktično umrtvljen.

Od virusa uzima dio ribonukleinske kiseline

“Ti antigeni se unose direktno sa pojačivačima, adjuvansima, odnosmo alumnijum-hidroksidom, i to natera celi organizam da odreaguje… I mrtav virus ima ‘spike protein’, na šta naš organizam reaguje stvaranjem zaštitnih antitijela.”

Pfizerova vakcina se odlikuje time što ne unosi nikakav virus, nego se od virusa uzima dio ribonukleinske kiseline (RNA), takozvani messenger RNA, odnosno mRNA, koji je odgovoran za sintezu tog spike proteina.

“Kada ga ubacite u organizam, on natera naše ćelije da proizvode taj protein i to proizvodi odgovor. Takva vakcina nikada ranije nije rađena, ona je eksperimentalna. To je, tako da kažemo, genska terapija. Vi unesete tu RNA, koja je odgovorna za taj ‘spike protein’, i ona će na vašoj ćeliji da proizvede ‘spike protein’. Međutim, pošto je to sve novo, ne znamo koliko će da proizvodi taj antigen”, ističe Kamenov.

Ruska vakcina, dodaje, radi na drugom principu, jer se kod nje unosi adeno virus, virus koji je patogen, ali ne izaziva ozbiljnu bolest.

Bez ijedne doze čak 130 država

“U taj virus je ubačen taj segment RNA korona virusa. Kada on pokrene odgovor imunskog sistema na adeno virus, pravi odgovor i na korona virus, baš na taj spike protein. Ne terate naše ćelije da ga sintetišu kao kod Pfizera, nego ga unosite kroz adeno virus. Takav sistem su pravili i Englezi, ali je problem u tome što su oni koristili i u prvoj, i u drugoj dozi jednak virus, i zato je vakcina AstraZenece bila manje efikasna. Zato što kad vi napravite, odgovor na taj adeno virus, i kada ga ponovo ubacite, on ga brzo uništi, uništi i onaj ‘spike protein’ i ne može više dovoljno da se stimuliše imuni sistem da biste napravili dobar odgovor. Rusi su dodali drugi adeno virus, koji nije isti, ali kada je u pitanju specifičnost prema COVID-19, on je, ustvari, isti, jer je isti RNA ubačen i u drugi virus.”

Kamenov ističe da su mnogi htjeli Pfizerovu vakcinu, ali dovoljne količine ne mogu se proizvesti. Zbog toga je Rusija od početka nudila drugim zemljama proizvodnju, dodaje.

Međutim, ni to nije dovoljno da bi se vakcine osigurale svim zemljama. Generalni sekretar Ujedinjenih naroda Antonio Guterres nedavno je ukazao da je deset država iskoristilo 75 posto od ukupnog broja vakcina koji postoji. Čak 130 država još nema niti jednu dozu vakcine.

Izvor : Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO