Košarac: Aktivnosti Hrvatske na Trgovskoj gori nisu ohrabrujuće

Hrvatska planira dio radioaktivnog otpada odložiti na Trgovskoj gori, uz granicu sa Bosnom i Hercegovinom.

Trgovska gora je trusno područje, a konfiguracija terena je takva da bi dvije trećine eventualnog negativnog uticaja [deponije nuklearnog otpada] bilo usmjereno na BiH, a tek jedna trećina na Hrvatsku, kaže Staša Košarac (Armin Durgut/PIXSELL)

Podzemna skladišta u krugu nekadašnje kasarne Čerkezovac na Trgovskoj gori Hrvatska planira prenamijeniti za odlaganje nisko i srednje radioaktivnog otpada, čemu se bosanskohercegovačke vlasti protive, bojeći se da bi takvo odlagalište uz granicu dvije države ugrozilo okoliš i ljude, zbog čega ne isključuju ni tužbu protiv susjedne zemlje.

Hrvatska je na temelju Međudržavnog ugovora s Slovenijom dužna zbrinuti polovicu otpada iz Nuklearne elektrane Krško, što prema trenutnim procjenama iznosi oko 3.000 kvadratnih metara radioaktivnog otpada, a taj bi otpad mogao završiti upravao na Trgovskoj gori.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac rekao je da će poduzeti sve korake kako bi zaštititi oko 250.000 ljudi iz 13 općina u Bosni i Hercegovini, koji bi mogli biti ugroženi izgradi li Hrvatska odlagalište nuklearnog otpada u bivšoj kasarni.

Razorni potres koji je nedavno pogodio Sisačko-moslavačku županiju i Petrinju pojačao je strahove u BiH.

  • Optužili ste da Hrvatska plan gradnje odlagališta radioaktivnog i nuklearnog otpada na Trgovskoj gori uz granicu sa BiH ne vodi transparentno. Na šta ste konkretno mislili?

– Mislim da je pregruba konstatacija da sam ”optužio” hrvatsku stranu. Ne želim da vodim politiku tužbi i optuživanja, već dobrih bilateralnih odnosa sa susjednom Hrvatskom. Govorim jezikom činjenica da nadležne institucije na svim nivoima vlasti u BiH nemaju nijednu zvaničnu informaciju od institucija Hrvatske o mogućoj izgradnji spornog odlagališta na samoj granici sa BiH.

Da budem precizan, Hrvatska nije dostavila našim stručnim timovima i nadležnim tijelima dokumentaciju u vezi sa procjenom lokacije i izgradnje odlagališta na Čerkezovcu, a na temelju koje bi domaći eksperti, paralelno sa hrvatskim kolegama, mogli da provode potrebne aktivnosti. To su u više navrata potvrdili kako entitetski ministri nadležni za zaštitu životne sredine, tako i članovi parlamentarne grupe ”Klub zelenih” i predstavnici lokalnih zajednica u slivu rijeke Une. Ista iskustva dijele i članovi ekspertnog i pravnog tima za rješavanje problematike odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na Trgovskoj gori.

U tom kontekstu, smatram da cijeli postupak mora biti transparentniji kako bi se ekspertima iz BiH omogućilo da provode što kvalitetnije i sveobuhvatnije analize stanja na terenu. Stručne i naučne ekspertize ključni su uslov za odbranu jedinstvenog stava o neprihvatljivosti odlaganja spornog otpada u našem dvorištu.

  • Je li bosanskohercegovačka strana pokušala stupiti u kontakt sa Hrvatskom u vezi Trgovske gore? Kako je to završilo?

– Predsjedništvo BiH je 2018. godine, na prijedlog predsjedavajućeg i srpskog člana Milorada Dodika, usvojilo set zaključaka kojima je obavezalo sve nadležne institucije na postupanje u slučaju Trgovske gore. To, između ostalog, podrazumijeva i kontakte sa relevantnim institucijama Hrvatske u cilju rješavanja ovog problema diplomatskim putem.

U okviru zvanične posjete Zagrebu, srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Dodik razgovarao je sa predsjednikom i premijerom Hrvatske Zoranom Milanovićem i Andrejom Plenkovićem o pitanju izgradnje odlagališta na Trgovskoj gori. Direktan rezultat ove posjete je dogovor o mom sastanku sa hrvatskim ministrom za zaštitu životne sredine i energetike Tomislavom Ćorićem. Takođe, predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović tokom nedavne posjete Petrinji i susreta sa potpredsjednikom Vlade Hrvatske Borisom Miloševićem uputila je jasnu molbu institucijama Hrvatske da još jednom razmotre mogućnost da sporno odlagalište izmjeste na neku drugu lokaciju.

Od preuzimanja ministarskog mandata uvrstio sam slučaj Trgovske gore visoko na ljestvu prioriteta u radu, u čvrstom opredjeljenju da se borimo za zaštitu zdravlja 250.000 ljudi koji žive u pograničnom području i zaštitu životne sredine. Zbog toga je ovo pitanje bilo u fokusu mojih dosadašnjih razgovora sa nadležnim ministrom Hrvatske Tomislavom Ćorićem, ali i ambasadorima Hrvatske u BiH i BiH u Hrvatskoj Ivanom Sabolićem i Aleksandrom Vranješom.

Nažalost, pojava i širenje korona virusa u velikoj mjeri su onemogućili direktne susrete, tako da je prolongiran i moj novi sastanak sa hrvatskim ministrom Ćorićem. Iskreno se nadam da će se epidemiološka situacija uskoro stabilizovati kako bismo mogli realizovati dogovoreni sastanak u Zagrebu.

  • Posljednjih sedmica pokušavate dinamizirati ovo pitanje u Bosni i Hercegovini. Postoji li unutarnji konsenzus kada je riječ o protivljenju gradnji radioaktivnog odlagališta uz granicu BiH. Jeste li o ovom problemu razgovarali sa ministrima iz HDZ-a BiH i SDA?

– Protivljenje namjeri da Trgovska gora bude lokacija na kojoj će Hrvatska odlagati sporni otpad jedan je od rijetkih primjera jedinstvenog stava nadležnih institucija na svim nivoima vlasti u BiH. Istini za volju, svjedočili smo da je ministar inostranih poslova BiH Bisera Turković u prethodnom periodu opstruisala formiranje ekspertnog i pravnog tima, ali smo nakon nekoliko razgovora riješili nesporazume. Nakon toga, Savjet ministara BiH jednoglasno je donio odluke o formiranju pomenutih radnih tijela i procesi su deblokirani.

Uvjeren sam da aktivnosti diplomatsko-konzularne mreže BiH na rješavanju ovog problema moraju biti mnogo konkretnije. To je uostalom bio i jedan od prvih zaključaka Koordinacionog tijela za Trgovsku goru, kada smo pozvali ministra Biseru Turković da se dodatno angažuje i intenzivira diplomatske kontakte sa relevantnim predstavnicima Hrvatske. Diplomatskim putem mora se zatražiti da eksperti iz BiH učestvuju u procjeni ove lokacije za izgradnju planiranog odlagališta, kao i da im se dostavi sva dokumentacija s tim u vezi.

Neću se umoriti od insistiranja na uključenosti i punoj mobilnosti svih nadležnih institucija u BiH da ovo pitanje tretiramo na adekvatan način i tražimo rješenja koja su u interesu građana Republike Srpske i Federacije BiH. Kada sam preuzeo mandat, u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH zatekao sam doslovno jedan papir koji se odnosio na problem Trgovske gore. To je nedopustivo! Institucije moraju biti u službi građana, posebno kada govorimo o zaštiti njihovog zdravlja. To je nulti prioritet.

  • Hrvatska je članica EU-a i ima obavezu poštivati najviše svjetske standarde. U tom kontekstu hrvatske vlasti i najavljuju gradnju nuklearnog odlagališta koje će biti u potpunosti sigurno za okoliš i ljude. Je li za vas prihvatljivo jedno tako savremeno odlagalište?

– Hrvatska, kao članica EU, ima obavezu da izgradi skladište za radioaktivni otpad i niko od nas joj to ne može osporiti. Naša intencija je da snagom stručnih argumenata i naučnih analiza branimo stav o neprihvatljivosti lokacije na kojoj susjedna država planira deponovati sporni otpad, budući da se nalazi u neposrednoj blizini granice sa BiH.

Dodatnu zabrinutost izazvali su nedavni zemljotresi sa epicentrom u Petrinji, koja je od lokacije Čerkezovac udaljena samo 44 kilometra vazdušne linije. Stručnjaci upozoravaju da se nakon razornog zemljotresa seizmološka slika tog područja potpuno promijenjena zbog čega bi trebalo potpuno odustati od izgradnje odlagališta. Trgovska gora je trusno područje, a konfiguracija terena je takva da bi dvije trećine eventualnog negativnog uticaja bilo usmjereno na BiH, a tek jedna trećina na Hrvatsku.

  • Jeste li tražiti posredovanja Brisela u ovom sporu?

– Naravno! Upravo sam danas uputio dopis Evropskoj komisiji i zatražio da Glavna uprava za energiju (DG Energy) i druge relevantne službe budu koordinatori, te da aktivnim učestvovanjem pomognu radnim tijelima iz BiH u intenziviranju i unapređenju saradnje sa predstavnicima nadležnih institucija Hrvatske. Istovremeno sam od Delegacije EU u BiH tražio da nam pruži podršku u komunikaciji sa Evropskom komisijom.

Uvjeren sam da institucije EU mogu dati adekvatan i konkretan doprinos, a ne samo deklarativnu podršku. Zbog toga ću nastaviti da insistiram na njihovom angažmanu. S tim u vezi, moram istaći da je ovo pitanje često na agendi mojih sastanaka sa šefom Delegacije EU u BiH.

Takođe ću podsjetiti da sam neposredno nakon preuzimanja mandata, boravio u zvaničnoj posjeti Briselu i razgovarao sa Ditom Jul Jorgensen, glavnim direktorom DG Energy. Tom prilikom, informisao sam je da nam je neprihvatljiva izgradnja odlagališta na spornoj lokaciji, te o aktivnostima koje preduzimamo po tom pitanju. Naglasio sam takođe da Hrvatska nije obavila konsultacije sa BiH prilikom usvajanja strateških dokumenata o zbrinjavanju nuklearnog otpada na Trgovskoj gori. U Briselu sam tada dobio uvjerenje da će EU pratiti aktivnosti i na određeni način biti medijator između BiH i Hrvatske.

  • Kao zadnjih korak, ukoliko ne dođe do dogovora sa Hrvatskom, najavili ste tužbu pred međunarodnim sudovima. Mislite li da će spor ipak biti moguće riješiti mirnim putem?

– Kao što sam na početku razgovora pomenuo, zagovornik sa unapređenja saradnje i dobrih bilateralnih odnosa, cijeneći Hrvatsku kao našeg važnog spoljnotrgovinskog partnera. Stojim pri stavu da bi trebalo da bilateralno iscrpimo sve mogućnosti pregovora i diplomatskih kontakata prije eventualnog pokretanja sudskog spora po ovom pitanju.

Ipak, nisam optimista. Aktivnosti koje Hrvatska provodi nisu ohrabrujuće i dokazuju da neće odustati od svoje namjere. Zbog toga ću ponovo apelovati na sve nadležne institucije u BiH da ozbiljno i posvećeno radimo na ovom pitanju u interesu naših građana, zaštite njihovog zdravlja, nacionalnih parkova, rijeke Une i životne sredine generalno.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO