Serija koja je upozorila na (ne)spremnost čovječanstva na novu pandemiju

Serija je prikazana u jeku epidemije korona virusa u Kini, a nepuna dva mjeseca prije nego što će WHO proglasiti pandemiju bolesti COVID-19 (Screenshot)
Serija je prikazana u jeku epidemije korona virusa u Kini, a nepuna dva mjeseca prije nego što će WHO proglasiti pandemiju bolesti COVID-19 (Screenshot)

Pandemic: How To Prevent An Outbreak naziv je Netflixove dokumentarne serije koja je mjesecima među najgledanijim sadržajima na toj medijskoj platformi. Nimalo začuđujuće, jer njenoj aktualnosti mnogo pomaže stanje u kojem se cijelo čovječanstvo iznenada obrelo, koje savremena historija ne pamti, a filozofija još nije u stanju objasniti.

Nastala u produkciji kompanije Zero Point Zero, serija donosi priču o (ne)spremnosti čovječanstva za novu pandemiju za koju pitanje, kako kažu stručnjaci, a pokazat će se tačnim, nije hoće li se dogoditi nego kada.

Autori nas kroz šest epizoda vode kroz nekoliko priča smještenih u različitim dijelovima svijeta – od Vijetnama preko Afrike i Indije do Oregona – podsjećajući nas na pandemije koje su obilježile historiju čovječanstva, ali i upozoravajući na opasnost od novog nevidljivog neprijatelja koji “vreba iza ćoška”.

Upozorenje na pandemiju u jeku epidemije u Kini

Serija je premijerno prikazana 22. januara, u jeku epidemije korona virusa u Kini, a nepuna dva mjeseca prije nego što će Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasiti pandemiju bolesti COVID-19 i ta koincidencija umnogome je doprinijela njenoj popularnosti.

Nema sumnje da su upravo relevantnost tematike i dobar tajming bili povod da milioni gledalaca širom svijeta, ionako zatvoreni u svojim domovima, pritisnu “Play” i s velikom pažnjom pogledaju priče i upozorenja stručnjaka, ljekara i naučnika koji su svoj život podredili borbi protiv virusa.

U uvodnom dijelu prve epizode gledaoce se crno-bijelim prizorima bolnica preplavljenih pacijentima i masovnim grobnicama u kojima su sahranjene žrtve podsjeća na jednu od najsmrtonosnijih katastrofa u historiji čovječanstva – pandemiju španske groznice, koja je od januara 1918. do decembra 1920. odnijela više ljudskih života nego oba svjetska rata zajedno.

Stotinu godina kasnije bivši direktor USAID-ove jedinice za hitne intervencije Dennis Carroll sa svojim timom obilježava jednu od masovnih grobnica iz tog perioda, upozoravajući na moguću pojavu nove pandemije.

Prijetnja je to koja okupira i mnoge druge stručnjake, poput Syre Madad, stručnjakinje za javno zdravstvo koja, uprkos smanjuju budžeta, bolnice u New York Cityju pokušava pripremiti za moguće nekontrolirano širenje virusa i u tom slučaju zaštititi medicinske radnike, koji su tokom prethodnih epidemija virusa najviše stradali.

Priča potom vodi i u Vijetnam, zemlju u koju je u julu 2012. iz Kine stigao novi soj virusa H7N9, koji je veoma sličan klasičnom, ali mnogo zarazniji.

“Pandemijske influence najčešće potječu od životinja, jer u tom slučaju ljudi nemaju prirodni imunitet. Naš sistem ne zna kako da se bori s tom infekcijom, što nam govori da taj virus potencijalno može biti veoma smrtonosan”, kaže Dennis Carroll.

Univerzalna vakcina protiv influence

Upravo je zbog toga važan rad Jacoba Glanvillea i Sarah Ives, naučnika koji pokušavaju stvoriti univerzalnu vakcinu protiv influence, koja bi jednom dozom zaštitila ljude od svih sojeva influence. Njihov rad drugačijim od rada većine naučnika čini to što, u želji da vakcina bude besplatna ili jeftina i dostupna svima, ne sarađuju s velikim farmaceutskim kompanijama.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Njihov rad naročito je važan za zemlje koje još vode borbu protiv ebole i drugih virusa protiv kojih vakcina i lijek ne postoje isključivo zato što farmaceutskim kompanijama nije isplativo praviti lijekove koji bi iskorijenili viruse od kojih obolijevaju ljudi iz siromašnih zemalja.

“Uvijek sam govorio da je nedostatak lijekova možda i najteža bolest protiv koje se ljudi iz siromašnih zemalja bore. Upravo zbog toga odlučili smo i osnovati firmu koja neće biti mainstream, koja će imati stotinjak zaposlenih i koja će se finansirati isključivo od donacija i grantova, čime bi se istraživanje i nauka stavili ispred profita organizacije. Ovakav biznis-model može promijeniti farmaceutsku industriju nabolje”, rekao je u razgovoru za Al Jazeeru Jacob Glanville, bioinženjer i osnivač kompanije Distributed Bio iz San Franciska.

Dok se nadamo da će njegov filantropski pristup razvijanju univerzalne vakcine protiv influence i lijeka protiv novog tipa korona virusa biti uspješan, razni virusi u siromašnim zemljama dnevno odnose stotine života.

(Ne)funkcionalno zdravstvo i surovo društvo

Tako, naprimjer, virus ebole ubija stanovnike siromašne Afrike, ali i ljekare i medicinsko osoblje, koje je najvažnije u borbi protiv zaraze, a koje ne može izbjeći direktne kontakte s oboljelima.

Drugi primjer jest Indija, zemlja u kojoj se veliki broj stanovništva bori protiv virusa svinjske gripe. Dok oni bogati u privatnim bolnicama dobijaju adekvatan tretman i uspijevaju pobijediti virus, siromašni Indijci u prenatrpanim bolnicama, kroz koje dnevno prođe više od 1.000 pacijenata, teško dobijaju bitku protiv tog virusa.

No, zdravstveni sistemi nisu loši i nefunkcionalni jedino u siromašnim zemljama. Najbolje to vidimo na primjeru Sjedinjenih Američkih Država, gdje zdravstveni sistem funkcionira na principu “koliko novca toliko zdravstvene zaštite”.

Surovost američkog zdravstvenog sistema autori ove dokumentarne serije prikazali su kroz životnu priču Holly Goracke, jedine liječnice u bolnici u okrugu Jefferson, koja je svoj život podredila pacijentima. Zbog nedostatka novca zatvorene su sve druge bolnice u Oklahomi, a ista sudbina prijeti i bolnici u kojoj je zaposlena Goracke. Nakon godina rada i posvećenosti pacijentima kojima, zbog rezanja sredstava za sektor zdravstva, sve manje može pomoći, Goracke odlučuje dati otkaz i posvetiti se porodici, a jedina bolnica u okrugu Jefferson nastavlja raditi s nedovoljnim sredstvima.

Pandemija bolesti COVID-19 iznijela je na vidjelo nefunkcionalnost američkog zdravstvenog sistema, ali i svu surovost američkog društva koje ne samo da je nespremno dočekalo pandemiju koju Donald Trump od početka minimizira nego je i novac i ekonomiju stavilo na prvo mjesto, ugrožavajući živote i zdravlje svojih građana.

Šta su nas pandemije naučile?

Proteklih dana hiljade loše informiranih pristalica Trumpove politike protestirale su protiv restriktivnih mjera donesenih u cilju suzbijanja epidemije novog korona virusa.

Na opasnost od dezinformacija upozorio je i Netflix svojom hit dokumentarnom serijom kroz priču o antivakcinacijskim protestima u Oregonu i volonterima koji na granicama migrantima daju vakcine protiv gripe od koje njihova djeca često umiru.

Dok s jedne strane gledamo protivnike vakcinacije i svjedočimo povratku bolesti koje su bile gotovo iskorijenjene, poput morbila i ospica, s druge strane vidimo koliko su migranti koji iz zemalja Južne Amerike stižu u SAD sretni i zahvalni što napokon imaju mogućnost da se vakcinišu. No, broj vakcina za njih je ograničen.

Izgleda da je bio potreban novi patogen da skeptici u vezi s naučnim pristupom tretiranju zdravlja ipak poslušaju stručne ljude i napokon shvate ono što je sasvim očito – da je ponekad vakcina jedini lijek za prevenciju zaraze i potencijalne smrti.

Činjenica je da su epidemije koje su globalna prijetnja obilježile ljudsku historiju. Svaki patogen na svoj način ostavio je trag na čovječanstvo, baš kao što će to biti slučaj i s pandemijom bolesti COVID-19. No, kako to u Pandemicu reče Dennis Carroll, svaka pandemija prilika je da naučimo nešto novo.

Ostaje nada da nećemo brzo i lako zaboraviti ljude koji su cijeli život posvetili kolektivnom zdravlju i da ćemo napokon humanizam i društveno korisnu nauku cijeniti mnogo, mnogo više.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO