Andrićevo književno djelo u raljama ideologija i dnevne politike

Ovogodišnji Andrićevi dani su realizovani u otežanim okolnostima pandemije, ali i obilježavanja bitnih jubileja (Ustupljeno Al Jazeeri)
Ovogodišnji Andrićevi dani su realizovani u otežanim okolnostima pandemije, ali i obilježavanja bitnih jubileja (Ustupljeno Al Jazeeri)

Pitanje koje se nameće u javnosti zadnjih godina jest kako razumjeti različite interpetacije lika i djela Ive Andrića u Bosni i Hercegovini i regiji. Jedni ga prisvajaju, drugi ga gloroficiraju i dižu na mitski nivo, dok treći imaju podijeljen odnos između odbacivanje, poštovanja i pretjerane glorifikacije.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

„Različite interpretacije književnog djela Ive Andrića uslovljene su prvo pogrešnim pristupom književnom djelu, a potom i pogrešnim razumijevanjem prirode književnosti i umjetnosti općenito. Zato, one interpretativne zajednice koje su, gledano unazad, bile više podložne ideološkim centrima moći svoje su interpretacije svodile na ideološka čitanja Andrićevog književnog djela. U tom smislu, umjesto kao književni tekst Andrićevi romani i pripovijetke nerijetko su čitani kao historiografski tekstovi u koje su još dodatno upisivane različite ideologeme manje ili više pogodne za interpretaciju najčešće bosanskohercegovačke društvene ili historijske stvarnosti. Ne treba tu zaboraviti i različite kulturne, književne i medijske centre moći koji su na istim ili sličnim osnovama nastojali nametnuti svoje ideološke interpretacije Andrićevog književnog djela. Tako je uz savršeno sinhronizirano djelovanje čitavog jednog sistema, Andrićevo književno djelo iz područja književnosti spuštano i uvlačeno u društveni kontekst da bi, zapravo, postalo savršeno instrumentaliziran ideološki aparat za različite društveno-političke potrebe i namjene“, smatra dr. Dženan Kos, direktor Gradske biblioteke Travnik.

Iako je prošlo 75 godina od objavljivanja Travničke hronike, odnosno preko 200 godina od perioda u kojem je radnja romana smještena, geopolitički odnosi u Evropi, pa tako i na Balkanu nisu se znatno promijenili.

Travnička hronika moderan je psihološko-kulturnohistorijski roman u kojemu se događaji i ličnosti odnose na tzv. konzulska vremena, koja su bila specifičan odjek velikih političkih promjena u zapadnom svijetu nakon buržoaske revolucije. Za konzulskih vremena Travnik će postati originalna pozornica na kojoj će se odigravati odbljesci sukoba četiriju evropskih sila – Francuske, Austrije, Rusije i Osmanskog carstva. Na marginama globalnih promjena rasplamsat će se unutarnji sukob između različitih koncepata političkih identiteta i različitih vizija budućnosti bosanskohercegovačkih naroda i zemlje uopće. Uostalom, između sumnji i bojazni domaćih Turaka i skrovitih želja i pomisli travničke raje u svom simboličkom smislu na toj pozornici zrcali se metafora ovih nemirnih vremena“, zaključuje dr. Kos.

U prostorima Memorijalnog muzeja rodna kuća Ive Andrića, na rođendan nobelovca, otvorena je tradicionalna kulturna manifestacija „Andrićevi dani“.

Ova kulturna manifestacija je kroz mjesec dana trajanja, uprkos okolnostima pandemije, ponudila preko 30 sadržaja iz oblasti nauke, kulture i umjetnosti, od promocija knjiga, preko izložbi, koncerata i teatarskih predstava.

Podsjećanje na godišnjice objavljivanja Andrićevih djela

Ovogodišnji Andrićevi dani su realizovani u otežanim okolnostima pandemije, ali i obilježavanja bitnih jubileja 75 godina od objavljivanja Travničke hronike, 100 godina od izdavanja zbirke Nemiri i pripovijetke Put Alije Đerzeleza, te 70 godina rada Zavičajnog muzeja Travnik.

Cilj manifestacije Andrićevi dani je da podsjeti na njegovo književno naslijeđe kroz različite sadržaje, aspekte i interpretacije njegovog djela.

„U prethodnim godinama, stalnu izložbenu postavku Memorijalnog muzeja Rodna kuća Ive Andrića godišnje je posjećivalo oko 10 hiljada turista i posjetilaca, koji su dolazili sa svih kontinenata svijeta“, kaže Enes Škrgo, koordinator Andrićevih dana i kustos Memorijalnog muzeja Rodna kuća Ive Andrića.

U rodnoj kući Ive Andrića nalaze se stalne muzejske postavke, odnosno dvije sobe – Rodna i Travnička hronika.

U Rodnoj sobi Ive Andrića izložen je tradicionalni namještaj bosanskih urbanih porodica s kraja 19. stoljeća. Etnografski eksponati nisu uistinu pripadali Andrićevoj porodici, ali potiču iz vremena njegovog rođenja.

U sobi posvećenoj romanu Travnička hronika izloženi su faksimili rukopisa i prvo izdanje romana (Beograd, 1945.), izvještaji Francuskog i Austrijskog generalnog konzulata u Travniku, portreti francuskog konzula Pierra Davida i Derviš-bega Teskeredžića kao likova romana, stare fotografije i crteži koje predstavljaju kako je izgledao grad u vrijeme kada se dešava radnja romana, te mnogobrojna domaća i strana izdanja Travničke hronike.

U Muzeju se nalazi postavka Ivo Andrić i Travnik koja sadrži tekstove i fotografije o periodu njegove internacije u selu Ovčarevo, kopije ilustracija Zuke Džumhura za pripovijetku Priča o vezirovom slonu i fotografije nastale prilikom posljednje Andrićeve posjete Travniku.

U toku je potpuna obnova Rodne kuća Ive Andrića koja je dio Zavičajnog muzeja Travnik od 1974. godine, a koju finansira Snježana Koepruner, direktorica firme GS-Tvornica mašina u Travniku (GS-TMT), poduzetnica iz Zadra koja živi u Travniku.

S obzirom da Andrić pripada regionalnoj, odnosno jugoslavenskoj književnosti i historiji, „u Andrićev Memorijalni muzej u Travniku dolaze ljudi iz svih krajeva bivše Jugoslavije, a najbrojniji su posjetitelji iz Slovenije, Hrvatske i Srbije“, dodaje Škegro.

Turistička tura Tragovima romana nobelovca Ive Andrića sastoji se u obilasku lokacija i kulturno-historijskih spomenika kao mjesta na kojim se odvija radnja romana Travnička hronika, zbog kojeg je Ivo Andrić, uz ostala književna djela, dobio Nobelovu nagradu za književnost 1961. godine.

Organizatori manifestacije „Andrićevi dani“ su: Gradska biblioteka Travnik, Zavičajni muzej Travnik, Centar za kulturu općine Travnik, Hrvatski kulturni centar Nova Bila, Hrvatsko kazalište Travnik, KŠC “Petar Barbarić”, HKD “Napredak”  – podružnica Travnik. 

Društveno jedinstvo

S obzirom na institucije koje su uključene u organizaciju manifestacije Andrićevi dani možemo zaključiti da upravo ova kulturna manifestacija odslikava društveno jedinstvo Travnika, odnosno Bosne i Hercegovine.

„Književno djelo Ive Andrića, osobito onaj njegov zavičajni aspekt, odnosno ‘travničke’ proze – Travnička hronika, Priča o vezirovom slonu, Čaša, te zbirka Ex Ponto koja je djelimično napisana u podvlašićkom selu Ovčarevo 1915. godine, glavni je motiv okupljanja i zajedničkog djelovanja različitih javnih ustanova i udruženja građana u priređivanju kulturne manifestacije „Andrićevi dani“, tako da predstavlja vrlo pozitivan primjer društvenog jedinstva u Travniku“, zaključuje Škegro.

Izvor: Al Jazeera

 

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO