Slijedi li Americi višemjesečna pravna agonija o ishodu izbora

Ove godine, deseci miliona Amerikanaca zbog epidemije korona virusa glasaju putem pošte (Reuters)

Američka predizborna utrka između Donalda Trumpa i Joea Bidena za nekoliko dana će ući u posljednje dvije sedmice.

Smrtonosna najezda korona virusa, koji je u SAD-u odnio preko 220 hiljada života, posljedični sunovrat američke ekonomije, dramatičan rast nezaposlenosti i nasilja, masovni antirasistički protesti, ugroženost manjina, sukobi između ljevičarskih i desničarskih organizacija…, sve su to događaji koji su se, igrom slučaja, nagomilali u izbornoj godini.

Ti su događaji dodatno polarizirali američko društvo, pa tako i dvije stranke čija će se dva kandidata na dan odluke, 3. novembra, boriti za četverogodišnju vladavinu iz Ovalnog ureda Bijele kuće.

Kako su problemi u američkom društvu ove godine bujali, tako je popularnost aktuelnog predsjednika Donalda Trumpa opadala, a Bidenova rasla, pa već mjesecima uoči izbora sve ankete pokazuju da demokratski kandidat ima značajnu prednost nad aktuelnim predsjednikom, čiji je kredibilitet vođe najjače sile na planeti ove godine bio na najvećem iskušenju.

Trump je već ‘žrtva izborne prevare’

Sudeći prema tim anketama, Bidena bi u izbornoj noći trebala čekati ubjedljiva pobjeda, no, isto je to prije četiri godine trebalo čekati i Hillary Clinton, koja je tada imala još veću prednost nad Trumpom. No, na kraju je završilo potpunim preokretom.

„Sve ankete govore da Biden vodi i da bi trebao pobijediti, međutim, pitanje je da li će ovi izbori biti slobodni, transparentni i fer. Ako ovo bude otvoreni izborni proces, Biden bi morao pobijediti. Naravno, postoji šansa da Trump pobijedi na pošten način, ali ako pogledamo ankete, to bi bio ogroman šok“, mišljenje je Jasmina Mujanovića, politologa i analitičara iz Toronta, koji se bavi sjevernoameričkom i evropskom politikom.

Uoči izbora se povlači još jedno važno pitanje koje bi moglo presuditi ishod – glasanje u odsustvu, putem pošte, koje će ove godine biti na rekordno visokom nivou. Taj način glasanja često je na meti kritika Trumpa, koji se, upravo zbog „glasanja na daljinu“, već počeo predstavljati budućom žrtvom izborne prevare.

Ovoga puta, deseci miliona Amerikanaca zbog epidemije korona virusa glasaju putem pošte, a u slučaju bilo kakvih odlaganja zbog korona virusa, koja su moguća, glasačke kutije iz pojedinih država bit će pregledane sa zakašnjenjem.

Upravo je zbog toga bivša kandidatkinja za predsjednika SAD-a Hillary Clinton sugerirala Joeu Bidenu da ne priznaje poraz u izbornoj noći, u kojoj, vrlo je vjerovatno, neće biti moguće završiti posao oko prebrijavanja glasova, već da prihvati samo „potpune rezultate“.

Strah od glasanja u odsustvu

No, Trump je ponovo otišao u krajnost, rekavši da možda „nikako neće prihvatiti rezultate“, mada podaci Centra za pravdu Brennan govore da su mogućnosti prevare minimalne. Njihove analize dosadašnjih izbora utvrdile su da su se greške kretale od 0,0003 do 0,0025 posto.

„Moramo se pripremiti na veoma izglednu mogućnost da će se ovi izbori razlikovati od gotovo svih dosadašnjih i da bi se moglo desiti da tačno prebrojavanje glasova potraje duže“, upozorio je za američke medije David Becker, izvršni direktor i osnivač Centra za izborne inovacije i istraživanja.

„No, ako bude trebalo više vremena za dolazak do tačnih rezultata, to ne mora nužno značiti i nagovještaj problema“, dodao je.

No, eksperti s kojima je Al Jazeera razgovarala tvrde da bi eventualno kašnjenje itekako moglo značiti – probleme – možda najveće u modernoj američkoj historiji.

Erol Avdović, novinar iz New Yorka koji gotovo tri decenije prati američku političku pozornicu, tvrdi da se Trump s razlogom plaši glasanja u odsustvu, te navodi da bi se, ukoliko se stvari zakomplicitaju, na ishod izbora moglo čekati čak do prvog kvartala sljedeće godine.

„Trump se s razlogom plaši glasanja putem pošte. Ima indicija, što navode i upućeni američki mediji, da interne ankete u stožeru Trumpove kampanje, upućuju – da on gubi izbore. Trump je već posijao sumnju u legitimitet procesa. Zakon mu to dozvoljava i otuda već imamo dramatičnu eskalaciju. On je upravo zbog glasanja preko pošte predvidio ‘izbornu krađu’, iako je tako glasalo preko 20 miliona Amerikanaca i kad nije bilo zdravstvenih rizika“, tvrdi Avdović, koji ne isključuje mogućnost da se, u slučaju Trumpovog poraza, izbori ne pretvore u višemjesečnu pravnu agoniju.

‘Najveća kriza od građanskog rata’

„Sve bi se moglo okončati na sudovima, a onda možda i u Kongresu gdje se zbraja po principu jedna država – jedan glas. Ako se, u krajnjoj instanci, dogodi kongresno izjašnjavanje svih od 50 saveznih država, treba znati da ih republikanci na svojoj strani imaju 26, a demokrate 23, uz jednu neodlučnu. Zato bi se moglo dogoditi da 3. novembra uvečer nemamo konačnog pobjednika. Ne zato što neko od dva kandidata neće imati većinu glasova odnosno, minimum od 270 od ukupno 538 elektoralnih glasova, već zbog toga što niko od kandidata neće odmah priznati izborni poraz“, dodaje.

Može li Biden zaista napraviti zaokret

Nije malo onih koji od eventualne Bidenove pobjede očekuju potpuni zaokret američke politike, i unutrašnje i vanjske. No, postavlja se pitanje da li je to realno očekivati.

„Biden predstavlja ‘normalnu’ politiku i tako se predstavlja glasačima, a ankete govore da ljudima nedostaje taj osjećaj normalnosti jer su za većinu njih protekle četiri godine bile izuzetno nenormalne. A što se tiče značajnijih promjena, to je komplikovano pitanje, jer je Demokratska stranka podijeljena između lijevog, ili progresivnog, te ‘liberalnog’ krila, iz kojeg dolazi Biden. To je stara škola Demokratske stranke. Bidenova je prednost što je nekako uspio spojiti ta dva krila i što se uspješno predstavio generacijskim mostom između mlađih glasača i klasične demokratske politike. To za SAD možda nije idealno, ali je značajno bolje od radikalne desničarske politike koju vodi Trump“, kaže Mujanović.

Dakle, nije nemoguće da se ponovi slučaj iz 2000. godine, kada je George W. Bush putem sudske odluke 12. decembra 2000. godine i naknadnog prebrojavanja na Floridi, sa svega 537 glasova razlike pobijedio demokratu Ala Gorea.

„No, ‘prebrojavanje’ može ovaj put duže potrajati. Takva bi izborna sapunica između Trumpa i Bidena mogla potrajati čak do prvog kvartala 2021.“, kaže Avdović.

Krajnjim rokom za utvrđivanje konačnog ishoda izbora smatra se 20. januar 2021. godine. Ako do tada rezultati ne budu potvrđeni, te ih obje strane prihvatile, tvrdi da SAD-u slijedi još jedan turbulentan period. Ako se to desi, Ameriku bi mogla potresati najveća kriza od građanskog rata, tvrdi Mujanović.

„Ako izborni proces ne bude transparentan i fer, a ima razloga da sumnjamo u to, onda bi se moglo dogoditi svašta. Ako bude, da tako kažem, izborne krađe, čak i bilo kakve, pa i najmanje percepcije o nekim neregularnostima među glasačima, slijedila bi ogromna politička kriza za čitav američki politički sistem, pa čak i ustavni poredak zemlje“, stava je Mujanović.

„U tom slučaju moguća je najveća politička kriza u američkoj historiji još od građanskog rata u SAD-u sredinom 19. stoljeća“, dodao je.

‘Dodatno bezakonje i veće razlike’

Šta će se desiti, za sada niko ne može predvidjeti. U slučaju da ne bude postizborne sapunice, anketni rezultati naginju ka Bidenu, no, Avdović tvrdi da potpune sigurnosti u ishod izbora ne može biti.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

„Ovim izborima dominira COVID-19 i zato ih je nezahvalno uspoređivati s izborima 2016. Sada niko ne predviđa Bidenovu pobjedu s potpunom sigurnošću. Svi su mnogo oprezniji. Uz sve, Joe Biden je drugačiji kandidat od Hillary Clinton, rekao bih – pokazuje više respekta prema svim biračima, uključujući i one iz republikanskog tabora, kao i prema milionima, gotovo fanatičnih pristalica Berniea Sandersa“, kaže, te dodaje da se „kao i mnogi drugi, strahuje od moguće Trumpove pobjede“.

„Još četiri godine Trumpovog političkog medijskog spektakla, političkog ‘realityija’ bez sadržaja značilo bi daljnju eroziju društvene odgovornosti, a sigurno i rast sve prisutnijeg pučkog siromaštva. Dovoljno je prošetati ulicama New Yorka i vidjeti koliko je sada beskućnika i u kakvom su stanju. Ali, tu mogućnost moramo prihvatiti i s njom se unaprijed suočiti. Dijelim bojazan američkih analitičara, novinara i historičara, koji tvrde, da ovdašnje demokratske institucije ne bi izdržale još četiri Trumpove godine. To bi se nažalost moglo projecirati i na međunarodnom planu“, kaže Avdović.

„Trumpov slogan ‘red i poredak’ (“law and order”) kojeg je preuzeo od Richarda Nixona, vjerovatno bi se pretvorio u dodatno bezakonje, više rasnih, pa i ekonomskih razlika. Američki princip meritornosti i jednakosti svih pred zakonom, koji je, uz poštivanje ljudskih prava, u ovu zemlju do sada privlačio najsposobnije ljude iz cijelog svijeta – time bi vjerovatno još mutirao u opći nepotizam i društvenu korupciju. Takvu Ameriku ne mogu, pa i ne želim zamisliti“, dodao je.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO