Hrvatska treći put u borbi za neradnu nedjelju

U Hrvatskoj se, po svemu sudeći, po treći puta pokušava zabraniti odnosno ograničiti rad nedjeljom.

Od 2000. naovamo, rad nedjeljom u dva je navrata bio zabranjen, jednom u vrijeme vlade Ivice Račana 2003., a drugi puta 2009. kada je premijer bio Ivo Sanader. Oba puta zakonska zabrana nije trajala dulje od nekoliko mjeseci jer je, u oba navrata, odluku ukinuo Ustavni sud nakon što su veliki trgovački lanci podnijeli tužbe.

Ovih dana neslužbeno se doznaje da tri ministarstva u vladi Andreja Plenkovića rade na izradi regulative o ograničavanju rada nedjeljom.

Trgovine otvorene i do 22 sata

Iako je nedjelja u kršćanskoj tradiciji neradni dan, a i sama riječ etimološki kazuje da se tada „ne djela“ odnosno ne radi, unatrag dvadesetak godina s otvaranjem tržišta i dolaskom velikih trgovačkih lanaca na ovo područje, nastala je i nametnula se posve nova tradicija u kojoj je i sama nedjelja postala dan za šoping.

A zbog sve većih zahtjeva posla i rastezljivog radnog vremena, u vrtlogu tjedne jurnjave mnogima je nedjelja postala jedini preostali dan za kupovinu. To im omogućava i činjenica da mnoge trgovine čak i nedjeljom rade do kasnih sati.

Neradna nedjelja ujedno je i jedna od prvorazrednih tema kojom se Katolička crkva u Hrvatskoj nametnula u javnom prostoru. Proljetos je na inicijativu Sindikata trgovine Hrvatske (STH) osnovan Savez za nedjelju, po uzoru na Europski savez za nedjelju. Glavni partneri STH u tom savezu su Franjevački institut za kulturu mira, Hrvatsko katoličko sveučilište, sve crkvene zajednice i sindikalne središnjice te niz vjerskih i civilnih udruga.

„Nedjelja slobodna od rada i dostojanstveno radno vrijeme od najveće su važnosti za građane diljem Europe, uključujući i Republiku Hrvatsku. Mi, potpisnici ovog dokumenta, vjerujemo da građani Republike Hrvatske imaju pravo na dostojanstveno radno vrijeme koje u pravilu isključuje rad kasno navečer, noću, na državne praznike i nedjeljom. Vjerujemo da zakonodavstvo i prakse u Republici Hrvatskoj trebaju više štititi zdravlje, sigurnost i dostojanstvo svih, te da moraju pažljivije promicati pomirenje radnog i privatnog života“, poručili su iz Saveza za nedjelju u proglasu kojim su išli i prema Vladi.

Predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske, Zlatica Štulić, potvrđuje nam kako ima informacije o tome da nekoliko ministarstava priprema dokumente vezane uz rad nedjeljom te ističe da bi najprije trebalo regulirati radno vrijeme.

Različita pravila diljem Europe

Njemačka je rad nedjeljom zabranila još 1956. godine, a lokalnim vlastima dozvoljeno je da na svojim područjima omoguće poslodavcima određeni broj radnih nedjelja u godini. U Belgiji rad nedjeljom nije zabranjen, ali poslodavci moraju radnike platiti za rad nedjeljom dvostruko pa se mnogima to ne isplati.

U Francuskoj se svaki sat rada preko zakonom propisnih 35 sati u tjednu plaća 25 posto više, a 50 posto više ako se premaši osam sati prekovremenog rada. U Mađarskoj je nedjeljom omogućen rad trgovinama čiji prodajni prostor nije veći od 200 kvadrata. Nova talijanska vlada najavila je da će uskoro zabraniti velikim trgovačkim centrima rad nedjeljom.

„Liberalizacija uništava talijansku obitelj”, kazao je Luigi di Maio, zamjenik talijanskog premiera i vođa populističkog Pokreta 5 zvijezda. Zahtjeve za zabranom rada nedjeljom počeli su upućivati i sindikati u BiH i Srbiji.

„Radno vrijeme u Hrvatskoj posve je neregulirano pa neke trgovine i trgovački centri svakodnevno rade do 22 sata, dok nedjeljom neki rade do 12, neki do 19 ili 20, a neki i do 22 sata. Mi želimo da se radno vrijeme regulira i da nedjelja bude slobodna kako bi ljudi mogli planirati svoj privatni život. Ovako, ne znajući kada će biti slobodni, radnici imaju osjećaj da ne mogu upravljati svojim životom i ne mogu uskladiti privatno i poslovno“, kaže Štulić za Al Jazeeru dodajući da se taj problem ponajprije odnosi na zaposlene u sektoru trgovine među kojima je najviše žena.

Podaci, inače, kazuju da čak 35 posto zaposlenih Hrvata rade nedjeljom, a čak 63 posto rade barem jedan dan vikendom. Po tome je Hrvatska ispred ili, bolje reći, iza ostalih članica Europske unije. U zemljama EU 74 posto zaposlenih nikada ne radi nedjeljom.

„Volimo se ugledati na uređenije zemlje s dužim stažem tržišnog gospodarstva poput Austrije ili Njemačke, a u Austriji trgovine rade šest dana ili maksimalno 72 sata u tjednu. Njihovi građani, koji imaju mnogo veća primanja i više novca za potrošiti u trgovinama, odrade kupovinu u to vrijeme. Ovdje kod nas isključivo se radi o komociji jer se radi o nereguliranom području koje su poslodavci iskoristili. Nema regulacije, a nema ni sankcija“, kaže nam Štulić.

Ona ističe da je Zakon o blagdanima u Hrvatskoj potpuno neprimjenjiv jer ne propisuje nikakve sankcije onima koji ga krše.

„Oni koji rade na blagdane krše zakon, ali za to ne snose nikakvu kaznu“, upozorava.

Sa zabranom bliže Venezueli nego Austriji

Također, Zakonom o radu propisano je da za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom kojim je zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću. No, zakonom nije definiran iznos tog povećanja plaće već se isti određuje kroz kolektivne ugovore, ugovore o radu i druge propise čime radnici opet bivaju prepušteni na (ne)milost poslodavaca.

S druge strane, poslodavci, većinom trgovci, nude svoje argumente i ističu da je nedjelja po udjelu u tjednom prometu zastupljena s čak 20 posto, te da bi, u slučaju zabrane, građani nedjeljom pohrlili u susjedne zemlje gdje zabrane nema – u Sloveniju, BiH, Srbiju… Također ističu da zemlja ovisna o turizmu ne može sebi dozvoliti luksuz i imati zatvorene trgovine nedjeljom, pogotovo u turističkoj sezoni. Da je Hrvatska po tom pitanju neusporediva s Austrijom, smatra predsjednik Uprave Emmezete Slobodan Školnik koji je u više navrata javno poručio da bi zabrana rada nedjeljom Hrvatsku približila Venezueli, a ne Austriji.

„Mi ovisimo o turizmu i povećanoj osobnoj potrošnji, a ne kao Austrija. Mjere zabrane rada nedjeljom bi smanjile potrebu za radom, umjesto da potaknu gospodarsku aktivnost“, kazao je Školnik.

“Budimo solidarni, ne kupujmo nedjeljom”

Općina Ivankovo kod Vinkovaca s osam tisuća stanovnika jedna je od većih općina u Hrvatskoj. Na prijedlog tamošnjeg načelnika, prije mjesec dana svi su vlasnici trgovina i pekara donijeli odluku da neće raditi nedjeljom ni blagdanima.

„Želimo li osigurati dostajanstven život svakom čovjeku, moramo početi živjeti vlastito dostojanstvo, a ono sadrži i to da poštujući dostojanstvo ostalih izabiremo biti solidarni – da ne idemo u trgovinu nedjeljom i blagdanima, već kupnju namirnica i stvari koje nam trebaju ostavimo za subotu ili za ponedjeljak u trgovinama i pekarama na području naše općine“, poručio je tim povodom načelnik Marko Miličević.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) kažu da je potrebno napraviti ozbiljnu i sveobuhvatnu analizu mogućih posljedica ukidanja rada nedjeljom u sektoru trgovine jer se time, uz trgovine robom široke potrošnje, obuhvaćaju i trgovački centri, kiosci, pumpe i sve ostale vrste prodajnih prostora.

„Bez dublje analize takve odluke mogu imati dalekosežan utjecaj na uštrb, odnosno, na štetu pojedinih prodajnih formata. Također, potrebno je promotriti rad sektora trgovine i kroz turistički aspekt ne samo za vrijeme ljetnih mjeseci već kroz  sezonski atraktivne događaje poput adventskih događanja u većim gradovima i drugih aktivnosti i događaja u susret blagdanskim periodima.

Trgovina je specifičan i dinamičan sektor koji se svojim aktivnostima prilagođava potrebama i zahtjevima kupaca odnosno kupovnim navikama potrošača koje se razlikuju od tržišta do tržišta, pa čak i unutar iste zemlje među pojedinim regijama“, kazali su nam u HUP-u.

Društvena šteta veća od ekonomske koristi

Nadalje, smatraju da pitanje rada nedjeljom nije samo pitanje rada trgovina.

„U obzir se mora uzeti i rad svih ugostiteljskih i ostalih turističkih djelatnosti pa i šire, u smislu drugih djelatnosti. Zanimljivo je i pitanje novinskih izdavača u kontekstu distribucije novina putem trgovina u manjim mjestima i njihovog rada nedjeljom? Brojna su pitanja na koje se mora dati vrlo ozbiljan i argumentiran odgovor. Iz dosadašnjih rasprava s članovima postoje različita odnosno podijeljena mišljenja po pitanju reguliranja rada nedjeljom“, kazali su za Al Jazeeru u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske uvjerena je da se može postići dogovor s poslodavcima oko rada nedjeljom.

„Mi smo išli s prijedlogom da poslodavac može izabrati određeni broj nedjelja u godini kada želi raditi – u turističkoj sezoni, u vrijeme blagdana, uoči Božića… Sigurna sam, a to kažu i neki ekonomski stručnjaci, da je ekonomska korist ostvarena od rada nedjeljom puno manja od društvene štete koju stvara“, zaključila je Štulić.

Izvor: Al Jazeera