Rano je za slavlje zbog barbike s hidžabom

Ibtihaj Muhammad drži barbiku napravljenu njoj u čast na dodjeli nagrada 'Žena godine' američkog časopisa 'Glamour' u New Yorku (Reuters)

Nije tajna da se barbika kompanije Mattel dobro prodaje, ne samo u SAD-u već globalno. Ova je franšiza doprinijela gotovo 20 posto ukupnoj Mattelovoj prodaji u svijetu u posljednjem kvartalu i jedna je od najprodavanijih igračaka u Americi.

Međutim, ovu kompaniju isto tako neprestano su kritikovali zbog nerealnog predstavljanja standarda ljepote – njihova bijela, ultramršava, plavooka lutka prelijepe kose i bujnih grudi izvrće stvarnost žena koje moraju, jesti, raditi, brinuti se o djeci i starijima i preživljavati intimno i javno nasilje.

Mattel je često odbacivao takve kritike. Prije nekoliko godina Mattelova glavna dizajnerica lutke Barbie izjavila je da su majke krive za probleme koje djevojke imaju u vezi s prihvatanjem svog tijela, a ne lutke.

Inspiracija za bezbroj djevojčica

Međutim, u proteklih nekoliko godina ova kompanija izbacila je više novih linija proizvoda, od barbike karijeristice, male barbike i kovrdžave barbike do lutkica koje nisu bijele kako bi udovoljila svojim kritičarima. Tokom ovog mjeseca na tržište je izbacila svoju prvu barbiku s hidžabom. Dizajnirana po modelu olimpijske prvakinje u mačevanju, ova lutka dio je serije “Sheroes” (“Heroine”). Mattel za ovu lutku kaže da služi “kao inspiracija za bezbroj djevojčica koje sebe nikad nisu vidjele kao predstavljene u sportu i kulturi”.

Mnogi muslimani i nemuslimani dočekali su ovu lutku kao znak inkluzije i raznolikosti. Kako je rekla američka pjevačica Miley Cyrus, “Bravo, Barbie! Korak bliže Jednakosti. MORAMO različitosti učiniti normalnim!”

Uzimajući u obzir trenutni kontekst demonizacije muslimana institucionalnim politikama kao što je “zabrana ulaska za muslimane” i ukidanje programa DACA, barbika s hidžabom izgleda kao dobrodošla promjena. Prema podacima Istraživačkog centra Pew, zločini iz mržnje prema muslimanima u SAD-u premašili su nivo iz 2001. godine. Nedavno je nastavnik u Virginiji strgnuo djevojčici hidžab s glave, a drugi nastavnik iz Tennesseeja postavio je videosnimak na kojem učenici skidaju hidžab djevojčici, uz naslov “lijepa kosa” i “LOL, sva ta kosa pokrivena”.

Ova lutka bez sumnje donosi mogućnosti predstavljanja djevojkama (pa čak i ženama) koje obično u dominantnim tekstualnim i vizuelnim kulturama ne vide sebi slične žene. A budući da je crna, također remeti dominaciju južnoazijskih / arapskih / smeđih muslimana u kontekstu SAD-a.

Profitne korporacije

Međutim, ne trebamo prebrzo slaviti takve poteze profitnih korporacija.

Kompanije kao što su Mattel, DKNY, Tommy Hilfiger, Nike, Dolce & Gabbana i H&M, koje su na tržište izbacile hidžab, abaju i druge proizvode za muslimanke, prodaju imaginarni osjećaj uključenosti muslimanskim djevojčicama koji one ne doživljavaju u svakodnevnom životu.

Ovaj oblik simbolične inkluzije često donosi više štete nego koristi. Odvlači nam pažnju od dubljih i komplikovanijih razgovora o značajnoj socijalnoj reformi da se kreira inkluzivnije drušvo. Umjesto toga na ovaj se način izvršava komodifikacija islama i muslimani se gledaju kao još jedno ciljno tržište. Pravna teoretičarka Nancy Leong takve oblike komodifikacije drugosti čita kao “rasni kapitalizam” – “proces derivacije socijalne i ekonomske vrijednosti od rasnog identiteta”.

Barbika s hidžabom ili abaje marke D&G klasični su primjeri rasnog kapitalizma, gdje pretežno bjelačke institucije izvlače ekonomsku i socijalnu korist od muslimanskog identiteta. Muslimane ne samo da pozivaju da se preobraze u kupce već, u društvenom smislu, takve organizacije mogu također polagati pravo na “vrednovanje raznolikosti” dok malo rade na promjeni svojih politika u pogledu zapošljavanja / promocije / održavanja članova grupe za koju glume zabrinutost.

Feministica i naučnica Sara Ahmed primjećuje da je “raznolikost (…) oblik odnosa s javnošću, načina na koji organizacija uspostavlja i održava dobar ugled”. Za Mattel, konkretno, ovo je način da oživi svoju franšizu Barbie, a samim time i podigne cijenu dionica ove kompanije, koja je trenutno u padu. Kako je nedavno primijetila Juliana Chugg, koja je u Mattelu na čelu odjela za brendiranje, “Barbie je školski primjer kako oživjeti 57 godina staru globalnu ikonu, strateški preusmjeravajući investicije s reklamiranja artikla na ciljni marketing, uvodeći inovacije u samoj suštini u vezi s raznolikošću, razvijajući nove izvore biznisa, ciljajući na djevojčice u segmentu modnih lutkica i šire”.

Asimilacija artikala koji predstavljaju muslimanski identitet ili vjerski život od strane profitnih korporacija, dakle, samo je marketinška strategija, a ne potez nastao zbog vođenja brige o društvenoj pravdi. Ne doprinosi značajno promjeni rasne hijerarhije, koja prvobitno jača diskriminaciju muslimanki.

Podjele među muslimankama

Osim toga, na ovaj način također se stabilizuje određena ideja muslimanske ženstvenosti. Kad utjecajne organizacije odaberu hidžab kao simbol koji predstavlja muslimanke, one koje ne nose hidžab spremne su braniti svoju autentičnost kao muslimanki. Onda one energično napadaju hidžab, oduzimajući legitimnost ženama koje odaberu da ga nose iz raznih razloga. Takvi potezi potom kreiraju i podjele među muslimankama.

Umjesto što se predstavljaju kao oni koji donose inspiraciju muslimanskim djevojčicama organizacije kao što je Mattel trebale bi uključiti veći broj muslimanki u svoje kreativne i proizvodne procese. Možda će im takvi angažmani omogućiti ne samo da shvate raznolikost među muslimankama globalno nego će pružiti potrebne prilike muslimankama da napreduju ekonomski i društveno.

Organizacije kao što su Mattel i D&G ne bave se osnaživanjem muslimana / manjina i stoga njihove tvrdnje da to rade treba dovesti u pitanje. Davanje moći artiklima kapitalističkih korporacija da preobraze društvene odnose samo daje veću moć korporacijama. Njihovi prepoznatljivi proizvodi pomažu im da tvrde da su i sami raznoliki i progresivni, dok maskiraju temeljne sisteme koji reprodukuju nejednakost. Moramo se oduprijeti takvim ideološkim potezima korporacija, čiji bi jedini plan mogao biti komodifikacija različitosti kako bi zaradile i promovirale svoje brendove.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Agencije