Američki istraživač: Peking će u budućnosti dominirati svijetom, za Washington nema utjehe

Godinama su teoretičari predviđali početak „kineskog stoljeća“: doba u kojem će Kina konačno uspjeti iskoristiti svoj ogromni ekonomski i tehnološki potencijal, nadmašiti Sjedinjene Američke Države i preusmjeriti globalnu moć tako da njeno središte bude u Pekingu.

Ovom rečenicom, koja sažima budućnost rivalstva između dvije najveće svjetske sile danas, Kyle Chan, istraživač specijaliziran za kineske industrijske politike na Univerzitetu Princeton u američkoj saveznoj državi New Jersey, započeo je svoj članak u listu The New York Times.

Autor tvrdi da je zora kineske hegemonije možda već svanula, a kada se historičari osvrnu unazad, možda će uvidjeti da su prvi mjeseci drugog mandata američkog predsjednika Donalda Trumpa predstavljali prekretnicu u kojoj je Kina napravila iskorak naprijed, ostavljajući Sjedinjene Američke Države iza sebe.

Prema njegovom mišljenju, nije važno to što su Washington i Peking postigli neodlučno i privremeno primirje u trgovinskom ratu koji je Trump započeo.

Američki predsjednik odmah je to proglasio pobjedom, ali to samo naglašava temeljni problem Trumpove administracije i SAD-a: kratkovidno fokusiranje na beznačajne sukobe, dok se veći rat s Kinom odlučno gubi.

Chan je kritizirao neke od Trumpovih odluka otkako je preuzeo dužnost u drugom mandatu, rekavši da one potkopavaju stupove američke moći i inovacija na kojima je izgrađena njegova zemlja. Primjeri koje je naveo uključuju carine na uvoz, koje ugrožavaju pristup američkih kompanija globalnim tržištima i remete lance opskrbe.

Također, smanjenje budžeta za državna istraživanja i rezanje finansiranja za univerzitete potiče talentirane naučnike i istraživače da razmišljaju o preseljenju u druge zemlje.

Ali to nisu jedine oblasti, budući da autor članka ukazuje na to da Trump želi smanjiti i podršku tehnološkim programima poput čiste energije i proizvodnje poluvodiča, potkopavajući američku meku moć u velikim dijelovima svijeta.

Kina, s druge strane, slijedi sasvim drugačiji kurs. Već sada prednjači u svijetu u proizvodnji u raznim industrijama, poput čelika i aluminija, brodogradnje, baterija, solarne energije, električnih vozila, vjetroturbina, dronova, 5G opreme, potrošačke elektronike, aktivnih farmaceutskih sastojaka i brzih vozova.

Predviđa se da će do 2030. godine Kina činiti 45 posto – gotovo polovinu – globalne proizvodnje. Uz to, Kina je snažno usmjerena na osvajanje budućnosti. U martu je najavila osnivanje nacionalnog fonda vrijednog 138 milijardi dolara namijenjenog za dugoročna ulaganja u napredne tehnologije poput kvantnog računarstva i robotike, a također je povećala svoj budžet za istraživanje i razvoj.

Napredak na svim poljima

Kada je kineska startup kompanija DeepSeek u januaru pokrenula svog chatbota za umjetnu inteligenciju, mnogi Amerikanci su odjednom shvatili da Kina može biti konkurentna i na ovom polju.

Ne samo to, prema članku The New York Timesa, kineski proizvođač električnih automobila BYD prošle godine je nadmašio Teslu u globalnoj prodaji, a istovremeno gradi nove fabrike širom svijeta. U martu je tržišna vrijednost ove kompanije premašila tržišnu vrijednost Forda, General Motorsa i Volkswagena zajedno.

Kina ostvaruje napredak u farmaceutskim otkrićima, posebno u liječenju raka. Kada je riječ o poluprovodnicima, gradi samodostatan lanac snabdijevanja, pri čemu se oslanja na nedavne uspjehe kompanije Huawei.

Prema Chanovoj procjeni, kineska snaga u ovim i drugim međusobno povezanim tehnologijama stvara pozitivan krug, u kojem napredak u više međusobno povezanih sektora međusobno jača jedan drugi i podiže sveukupan tehnološki kapacitet zemlje.

Stručnjak za kinesku industrijsku politiku savjetuje Sjedinjenim Američkim Državama da shvate kako ni carine ni drugi trgovinski pritisci neće natjerati Kinu da odustane od državom vođenog ekonomskog modela koji se pokazao uspješnim, niti da preko noći usvoji industrijske i trgovinske politike koje Amerikanci smatraju pravednim.

Međutim, Kina se suočava s ozbiljnim izazovima. Dugotrajni pad tržišta nekretnina i dalje usporava ekonomski rast, iako postoje znakovi da bi se sektor konačno mogao početi oporavljati.

Dugoročni izazovi, poput smanjenja radne snage i starenja stanovništva, također se naziru na horizontu, smatra autor. Skeptici već godinama predviđaju vrhunac i neizbježan pad Kine, što se svaki put pokazalo pogrešnim.

Članak sugerira da će, ako svaka zemlja nastavi svoju trenutnu putanju, Kina na kraju vjerovatno preuzeti potpunu dominaciju u oblasti napredne proizvodnje, od automobila, mikročipova, opreme za izradu čipova i komercijalnih aviona.

S druge strane, Sjedinjene Američke Države mogle bi završiti kao znatno oslabljena nacija, navodi se u članku. Zaštićene carinskim barijerama, njihove kompanije bi prodavale gotovo isključivo domaćim potrošačima. Gubitak globalnih tržišta doveo bi do sve manje profita, a američki potrošači bi bili ograničeni na domaće proizvode osrednje kvalitete, koji su ujedno skuplji od stranih alternativa.

Chan na kraju članka zaključuje da bi se Washington, kako bi se izbjegao ovaj sumoran scenarij, odmah morao posvetiti osmišljavanju jasnih politika koje uživaju dvostranačku podršku, a koje se temelje na ulaganjima u istraživanje i razvoj, poticanje akademskih, naučnih i korporativnih inovacija, uspostavljanje ekonomskih veza sa zemljama širom svijeta te stvaranje gostoljubivog i privlačnog okruženja za međunarodne talente i kapital.