Potencijalni mirovni pregovori: Kremlj se fokusira na nacrt sporazuma iz 2022.

Mirovni pregovori s Ukrajinom koje je predložio ruski predsjednik Vladimir Putin obuhvatit će i nacrt sporazuma između dviju zemalja iz 2022. od kojega se bilo odustalo, kao i činjenicu da Rusija pod kontrolom drži gotovo petinu ukrajinskog teritorija, objavio je u nedjelju Kremlj.

Putin je u nedjelju predložio održavanje izravnih pregovora s Ukrajinom, čiji je cilj postići trajni mir i okončati rat.

Inicijativu je pozdravio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, kazavši da je Kijev spreman na razgovore, ali da Moskva prvo mora pristati na trenutni prekid vatre.

Savjetnik Kremlja za vanjsku politiku Jurij Ušakov novinarima je, nakon Putinove jutrošnje izjave kazao da će pregovori što ih je Putin predložio u obzir uzeti i nacrt koji je napušten 2022, kao i trenutačnu situaciju na terenu.

Danima nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022, Rusija i Ukrajina započele su pregovore u Bjelorusiji.

Ti su pregovori kasnije nastavljeni u Istanbulu.

Nacrt koji je ondje dogovoren i kojim je postavljen okvir za moguće rješenje sukoba poznat je kao “Istanbulski sporazum”.

Pitanje teritorija

No pregovori su prekinuti u maju, a ruski su dužnosnici dugo tvrdili da se rješenje može postići upravo po uzoru na Istanbulski sporazum.

I Steve Witkoff, posebni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa nedavno se osvrnuo na nacrt iz 2022. kao potencijalni vodič za postizanje mira u budućnosti.

U skladu s nacrtom Ukrajina bi pristala na trajnu neutralnost u zamjenu za međunarodnu sigurnosnu garanciju pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a: Velike Britanije, Kine, Francuske, Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, ali i ostalih zemalja, među kojima su Bjelorusija, Kanada, Njemačka, Izrael, Poljska i Turska.

Ukrajina je, zapravo privremeno pristala na nečlanstvo u NATO-a u zamjenu za sigurnosne garancije koje bi, u slučaju ruske invazije obavezalo Sjedinjene Američke Države i njihove saveznike da se izravno uključe u borbu protiv Rusije.

Pitanje teritorija u nacrtu iz 2022. bilo je sekundarno u odnosu na garanciju sigurnosti, podsjeća Reuters. No diplomati obje strane vidjeli su ga kao daleko najveću prepreku miru.

Ukrajina je, nakon što je napadnuta, željela da joj se garantuje sigurnost, no Sjedinjene Američke Države i saveznici bili su oprezni zbog potencijalnog ulaska u rat s Rusijom.

U skladu s nacrtom iz 2022. put Ukrajine prema mogućem članstvu u Evropskoj uniji bio bi jednostavniji, a Rusija je tražila da se ograniči broj ukrajinskih oružanih snaga, kao i da se ukinu zakoni koje Moskva smatra diskriminirajućima prema rusofonom stanovništvu.