Dok plamti rat u susjedstvu: Problemi Istočne Evrope s manjkom regruta

Dok instruktori izvikuju naredbe, deseci polaznika, koji učestvuju u pilot-programu češke vojske s ciljem povećanja broja regrutiranih, pužu kroz šumsko šipražje noseći borbene puške i uče pravilne položaje za gađanje, piše Reuters.

Poput većine bivših sovjetskih satelita koji su sada dio Sjevernoatlantskog pakta (NATO), Češka godinama neispunjava ciljeve procesa regrutacije i bori se da održi brojno stanje vojnika. Usljed toga su, navodi britanska novinska agencija, vojne jedinice nedovoljno popunjene i nesposobne za postizanje borbene spremnosti, uz rusku invaziju na Ukrajinu, na rubu Istočne Evrope, kao žestokim podsjetnikom na potencijalnu prijetnju Moskve regiji.

Osamdesetak čeških srednjoškolaca odlučilo je provesti dio svog ljeta učeći o životu u vojsci na četverosedmičnom programu obuke koji se provodi u zatvorenoj vojnoj zoni 94 kilometera zapadno od glavnog grada Praga. No, general Karel Rehka, načelnik Čeških oružanih snaga, naziva sadašnji sistem neodrživim.

Reutersu je rekao da program koji provodi 4. brigada za brzo raspoređivanje – vojna jedinica koja radi sa samo 50 posto kapaciteta zbog nedostatka vojnika – daje studentima prvi okus života u vojsci.

“Želimo odvratiti svakog potencijalnog protivnika u budućnosti”, rekao je Rehka. “Ako ništa ne poduzmemo zbog nedostatka ljudskih resursa u vojsci…, to može značiti da nećemo moći očuvati naš mir i odvratiti svakog potencijalnog neprijatelja.”

Česi su 2021. godine ispunili tek 56 posto svog cilja regrutacije, da bi se 2022. popeli na 85 posto, prema posljednjim vojnim podacima.

Česi nisu jedini. Države širom Istočne Evrope imaju velike probleme da regrutiraju nove vojnike i zadrže iskusne u regiji gdje Poljska, Mađarska, Rumunija i Slovačka dijele granicu s Ukrajinom.

“Bez ljudi ne možemo ništa – ako moderniziramo opremu, a nemamo dovoljno kompetentnih i motiviranih ljudi, to je sve bačen novac”, rekao je Rehka.

Zajednički evropski problem

Zapadnoevropske članice NATO-a suočavaju se sa sličnim izazovima. U julu je Reuters objavio kako će Alijansi trebati između 35 i 50 dodatnih brigada kako bi u potpunosti ostvarila svoje nove planove odbrane od bilo kakvog ruskog napada na teritoriju saveza.

No, ovo pitanje jako pogađa istočnoevropske države koje su četiri decenije provele pod sovjetskom dominacijom i dugo su upozoravale na prijetnju od agresivnije Rusije pod upravom predsjednika Vladimira Putina.

“Također, vidimo da vjerovatnost ruske agresije protiv nas nije nemoguća… u roku od nekoliko godina”, rekao je Reutersu bivši češki zamjenik ministra odbrane Tomas Kopecny, izaslanik Praga za pitanja obnove Ukrajine.

“Dakle, u slučaju da Rusija napadne, moramo znati da možemo računati na određeni broj vojnika i kapaciteta.”

Vlade su se okrenule digitalnim marketinškim kampanjama, povećale bonuse za regrutiranje i razmotrile druge opcije poput dekreta Češkog ministarstva odbrane, koji stupa na snagu 1. septembra, a kojim se snižavaju zdravstveni zahtjevi za karijerne vojnike, rezerviste i nove regrute.

No, s niskom stopom nezaposlenosti širom Istočne Evrope veliki je izazov uvjeriti mlade ljude da se zaposle za manje novca nego što mogu zaraditi u privatnom sektoru.

“Imamo velike izazove. Oni su povezani s činjenicom da je tržište rada ovdje vrlo konkurentno”, rekao je za Reuters generalmajor Karol Dymanowski, prvi zamjenik načelnika Glavnog štaba Oružanih snaga Poljske.

Potrebna nova generacija

U Poljskoj, zvaničnici Vlade i vojske govore kako postižu ciljeve regrutiranja, planirajući povećati ograničenja regrutacije, ali kritičari se pitaju je li cilj izgradnje vojske od 300.000 vojnika realan.

Najveća država Istočne Evrope, također, nastoji povećati potrošnju za odbranu na gotovo pet posto BDP-a i nedavno je pokrenula kampanju zapošljavanja nazvanu “Praznici s vojskom”, koja pruža osnovnu 28-dnevnu vojnu obuku za građane od 18 do 35 godina.

No, podaci Ministarstva odbrane pokazuju kako je, iako je broj regruta porastao prema posljednjim dostupnim brojkama, rekordnih 9.000 profesionalnih vojnika napustilo službu 2023. godine.

Dok je Dymanowski rekao da je to “prirodan proces”, pukovnik Bogdan Sowa, načelnik Uprave za organizaciju i regrutiranje u Poljskom glavnom štabu, objasnio je da postoji značajna grupa koja napušta vojsku samo nekoliko godina nakon što je počela služiti. “Pokušavamo pripremiti atraktivnije ponude za njih, stvarajući nove finansijske poticaje”, rekao je Sowa.

Mađarska vojska – koja nije objavila ažurirane brojke regrutiranja – pokrenula je medijsku kampanju koristeći jumbo plakate, oglase i televizijsku seriju s vojnom tematikom, koja će se emitirati do kraja 2024. kako bi pronašla nove vojnike.

U Rumuniji je Vlada počela regrutiranje nakon što su nedavni podaci Ministarstva odbrane pokazali da je 43 posto oficirskih mjesta nepopunjeno, zajedno s položajima 23 posto vojnika i drugih profesionalnih činova.

Nema ko upravljati opremom

Rumunija ima četiri baterije raketne odbrane Patriot, ali samo dvije su operativne. Također, Vlada je kupila određeni broj borbenih aviona F-16, ali nema dovoljno obučenih pilota da njima upravljaju.

“Moramo pogledati koje zakone treba promijeniti, ne samo u Rumuniji nego i u drugim državama, kako bi se potaknuli ti ljudi (vojnici u službi) da ostanu”, rekao je neimenovani izvor iz sfere odbrane za Reuters.

Rumunija i druge države polažu nade u novu generaciju vojnika poput češkog srednjoškolca Johna Dunke koji učestvuje u vojnom ljetnom kampu u blizini Praga i planira se prijaviti u vojsku kada završi školu.

“Nošenje ove uniforme uključuje osjećaj ponosa”, govori Dunka, držeći ispražnjenu borbenu pušku Bren 2 dok je na pauzi od vojnih vježbi. “Uz sve što se događa u svijetu, drago mi je što mogu učestvovati u ovakvom kampu.”