Napad na džamiju u Omanu: Kakav je plan ISIL-a

Napad na šiitsku džamiju prošle sedmice vjerovatno je imao za cilj sijanje sektaškog razdora u državi koja je ključni regionalni posrednik, kažu analitičari.

Pogled na Muskat, glavni grad Omana, u blizini mjesta gdje se desio napad na džamiju, koji je zapanjio državu [Kamran Jebreili/AP]

Prošle sedmice je mirnu državu Oman, zemlju u kojoj nema čak ni sitnog kriminala, potresao rijedak čin nasilja. U blizini glavnog grada Muskata, Wadi Kabiru, 15. jula odjeknula je pucnjava kada su trojica naoružanih napadača ušla u džamiju Imama Alija.

Vjernici su se okupili na velikom vjerskom događaju za šiitske muslimane. No, događaj je završio s pet ubijenih ljudi – četiri pakistanska državljanina i policajac – i najmanje 30 ranjenih, prema izvještaju omanskih i pakistanskih vlasti. U državi poznatoj po “iznimnoj” vjerskoj toleranciji i dugoj tradiciji suživota, prava je meta mogla biti stabilnost Omana, naročito s obzirom na njegovu ulogu regionalnog posrednika, kažu analitičari.

Ubrzo nakon toga, grupa ISIL je preuzela odgovornost za napad – svoju prvu operaciju u toj zaljevskoj državi. No, stručnjaci kažu da nije jasno je li napad doista izveo ISIL. Više od sedmicu nakon napada grupa nije ponudila nikakve dokaze osim videosnimka trojice navodnih bombaša – navodno braće – kako se zaklinju na vjernost vođi ISIL-a.

Sijanje razdora za skretanje pažnje

S regijom i svijetom fokusiranima na izraelski brutalni rat protiv Gaze, ISIL – bez obzira na to stoji li iza napada ili ne – možda pokušava ostati relevantan, pojačavajući sektaške podjele, naročito na mjestima gdje ih gotovo nema, sugeriraju analitičari.

“Jasno je da se [ISIL] oslanja na strategiju preuzimanja odgovornosti za napade čak i kada nije stvarno umiješan, s ciljem poticanja haosa i sektaških sukoba”, kazao je za Al Jazeeru Faozi Algoidi, naučni saradnik pri Bliskoistočnom vijeću za globalna pitanja.

“Preuzimanjem odgovornosti za incidente koji izvorno mogu biti slučajni ili društveno motivirani, organizacija pojačava sektašku i terorističku prirodu tih događaja, vraćajući pitanje sektaškog sukoba u prvi plan.”

Cilj ISIL-a može biti namjera da pokažu da je organizacija još aktivna i sposobna napasti bilo gdje, potaknuti strah i povećati sektaške napetosti u mjestima inače sigurnim i mirnim, poput Omana, dodao je Algoidi.

To je, možda, bio razlog zašto se napad dogodio u vrijeme Ašure, jednog od najsvetijih razdoblja u godini za šiitske muslimane, smatra Andreas Krieg, profesor na King’s Collegeu u Londonu i izvršni direktor MENA Analytice, kompanije za politički rizik usmjerene na regiju Bliskog istoka i Sjeverne Afrike.

“To je upravo ono što je [ISIL] želio postići… polarizirati sektaški dijalog i diskurs u vrlo tolerantnoj i uključivoj zemlji, a također i u cijeloj regiji”, rekao je Krieg za Al Jazeeru. “Tražili su ključni trenutak u kojem mogu utjecati.”

Napad se, također, vjerovatno dogodio u to vrijeme jer naoružane grupe smatraju da su obavještajne agencije u regiji više fokusirane na izraelski rat u Gazi, kažu analitičari.

“Ovaj trenutak sugerira strateški izbor [ISIL-a] da iskoristi uočene ranjivosti”, rekao je za Al Jazeeru Harley Lippman, savjetnik u Fondu USAID Partnership for Peace, fokusiran na mirovne napore na Bliskom Istoku.

Napad u Omanu uslijedio je nakon sličnih u Rusiji i Iranu. U martu je grupa objavila kako stoji iza napada u kojem je poginulo više od 140 osoba u koncertnoj dvorani u blizini Moskve, a u januaru je preuzela odgovornost za dvije eksplozije u Kermanu koje su ubile gotovo 100 ljudi.

Broj operacija za koje je ISIL preuzeo odgovornost ove godine u usporedbi s prošlom se udvostručio, što dodatno ukazuje na skriveni plan skretanja pažnje u regiji sa situacije u Gazi, rekao je Algoidi.

Zašto Oman?

Osim svoje stabilnosti, Oman je, možda, izdvojen za napad zbog svoje uloge čestog regionalnog posrednika, kažu analitičari.

Konkretno, u sukobu u Jemenu je Oman pokušavao premostiti jaz između pobunjeničkog pokreta Husi koji je povezan s Iranom i Vlade koju podržava Saudijska Arabija. “Činjenica da Omanci pokušavaju stvoriti koheziju, konsenzus u Jemenu i pokušavaju riješiti sukob je nešto s čime se [ISIL] ne slaže”, rekao je Krieg. “Potreban im je sukob u Jemenu da bi napredovali.”

Veze Omana s Iranom su, možda, ogorčile grupu jer ISIL gleda na Teheran kao na “iskonskog neprijatelja”, dodao je Krieg.

Mreža ISIL-a koja postoji u Omanu je malo vjerovatna, rekao je Krieg, a incident prije ukazuje na rad ćelije koja je povezana s Jemenom. Ćelijska struktura grupe znači da “vukovi samotnjaci” povezani s ISIL-om mogu pokrenuti operacije čak i bez članstva unutar samog ISIL-a, objasnio je.

On vjeruje da je riječ o jednom, izoliranom događaju, a ne o ponovnom oživljavanju grupe – barem ne u regiji Zaljeva. “Ovo se može dogoditi doslovno u svakoj zemlji. To se može dogoditi u Velikoj Britaniji”, rekao je Krieg.

Izvor: Al Jazeera

Reklama