Kako je antiizraelski bojkot naštetio velikim biznisima

Širom umjetničke scene, kao i na glavnim ulicama, kampanje bojkota također uzimaju maha.

Širenje društvenih mreža dalo je brz zamah bojkotu (Getty Images)

U izvještaju koji je objavio britanski list The Sunday Times navodi se da se pokret za bojkot velikih brendova pojačao otkako je Izrael započeo invaziju na Pojas Gaze, te da je širenje društvenih medija dalo ovom pokretu brz zamah. Dodaje se i to da proizvođači i trgovci na malo već osjećaju njegov utjecaj.

U izvještaju se objašnjava da propalestinski aktivisti koriste društvene mreže i aplikacije kako bi ciljali kompanije kao što su McDonald's, Coca-Cola, Barclays i Tesco zbog njihovih navodnih veza s izraelskom vojskom.

Dodaje je da su velike kompanije prozvane preko web stranica, poput onih koje vodi pokret BDS (Pokret za bojkot, povlačenje investicija i sankcije), te aplikacija i društvenih medija, zbog njihove podrške, ulaganja ili veza s Izraelom.

Najučestalije marke

Pomenuti brendovi uključuju Starbucks, McDonald's, Coca-Colu i njegove podružnice Costa Coffee, Amazon, Google, Mars, Nestle, Zara, Barclays, Ben & Jerry's, Lidl, Tesco, Waitrose, M&S i KFC. Većina ovih kompanija nije odgovorila na zahtjev lista za komentar navoda o njihovim vezama s izraelskom vojskom.

Anketa koju je YouGov proveo za The Sunday Times, a koja je uključivala 2.053 odrasle osobe u Ujedinjenom Kraljevstvu, pokazala je da pet posto odraslih u Velikoj Britaniji sada bojkotuje barem jedan brend od kojeg su ranije kupovali zbog sukoba između Izraela i Islamskog pokreta otpora (Hamas). Najviše su bili uključeni ljudi mlađi od 35 godina, dok su McDonald's, Starbucks i Coca-Cola najčešće spominjani brendovi.

U izvještaju se navodi da su žene koje su držale u rukama lutke umotane u krvave pokrivače demonstrirale ispred lokala Burger King, McDonald's i Starbucks tokom marša podrške palestinskim majkama u Rotterdamu prošlog mjeseca.

‘Ne, hvala’

Napomenuo je da je krajem prošle godine kreirana aplikacija za pametne telefone pod nazivom ”No Thanks”, odnosno ”Ne, hvala”, u kojoj su navedene 1.273 kompanije za koje kaže da ih treba izbjegavati, a riječ je o aplikaciji koja sve više uzima maha među britanskim kupcima.

Aplikaciju je razvio diplomac informatike 25-godišnji Ahmed Basbash u Mađarskoj, čiji je 29-godišnji brat Ibrahim ubijen 31. oktobra na sjeveru Gaze.

Aplikacija je preuzeta 187.000 puta u Ujedinjenom Kraljevstvu od novembra prošle godine i 2,9 miliona puta širom svijeta. Omogućava korisnicima da skeniraju proizvod, a zatim im se kaže u kojoj mjeri proizvođač podržava Izrael. Na Instagramu, influenseri za roditeljstvo i dizajn enterijera ohrabruju svoje pratitelje na preuzimanje ove aplikacije.

Britanski list citira Basbasha koji je rekao da je izabrao koje kompanije treba bojkotovati na osnovu sadržaja njihovih web stranica, saradnje i prethodnih intervjua s medijima. Dodaje da je podatke prikupljao tim od sedam volontera.

Aplikacija je kreirana za deset dana, u novembru 2023. godine, a prvobitno je uključivala 200 kompanija. Ubrzo nakon toga, zabranjena je u Googleovoj virituelnoj trgovini, jer se reklamirala kao alat za “dolazak do informacija o tome podržava li proizvod u vašim rukama ubijanje djece u Palestini”. Nakon toga je ponovo vraćen u trgovinu aplikacija.

Žene ispred lokala Burger King, McDonald's i Starbucks tokom marša podrške palestinskim majkama u Gazi povodom obilježavanja Majčinog dana u Rotterdamu, Holandija 12. maj 2024. (Anadolija)

Iskustva i izjave

U izvještaju su navedena iskustva i izjave nekih potrošača i prodavača kako bi se skrenula pažnja na ono što se dešava u pokretu bojkota.

U kafiću Starbucks u centru Londona, konobarica objašnjava da joj je radno vrijeme skraćeno sa 35 sati sedmično na 15. Razlog je, kako je rekla, propalestinski bojkot američkog lanca kafea.

Konobarica dodaje: “Tako je tiho zbog bojkota”, pokazujući na kafić u kojem šest ljudi čeka u redu za kafu u subotu ujutro.

Napominje da su u vrijeme ručka u radnji imali 500 ljudi, a sada se taj broj smanjio na otprilike 300 ljudi.

U izvještaju se navodi da je Starbucks uvršten na listu za bojkot zato što njegov bivši izvršni direktor i glavni dioničar Howard Schultz navodno “uveliko ulaže u izraelsku ekonomiju”.

Prigovori zbog bojkota

U razgovoru s investitorima tokom prvog kvartala 2024. godine, izvršni direktor Starbucksa Laxman Narasimhan rekao je da su događaji na Bliskom istoku, na primjer, već ostavili traga na američku prodaju, ”potaknuti pogrešnim percepcijama o našem stavu”.

”Uprkos lažnim izjavama koje se šire na društvenim mrežama, ova kompanija nikada nije doprinijela bilo kakvim vladinim ili vojnim operacijama na bilo koji način”, rekao je glasnogovornik Starbucksa.

Međutim, ovi prigovori nisu odvratili zagovornike bojkota.

“Muslimani više ne dolaze”, rekla je radnica u Starbucksu u Londonu, koja nosi hidžab.

McDonald's je uključen u aplikaciju “Ne, hvala” jer je, nakon napada 7. oktobra, izraelski korisnik franšize objavio na društvenim mrežama da je “donirao i nastavlja donirati na desetine hiljada obroka jedinicama izraelske vojske, policijskim snagama, bolnicama, stanovnicima širom Pojas Gaze i svim spasilačkim snagama”.

Propalestinske demonstracije ispred Barclays banke u Londonu, u vrijeme sukoba u Gazi, 20. aprila 2024. (Reuters)

Distancirao se od korisnika franšize

Iz McDonald'sa su kasnije rekli da je ova odluka donesena ”samostalno i bez njihovog odobrenja, te da više ne postoji poslovna saradnja s korisnikom franšize”.

Darius Frimpong, 22-godišnjak iz Essexa na sjeveroistoku Londona, rekao je da je trošio 18 funti sedmično u Starbucksu, ali je prestao dolaziti u novembru, dodajući: ”Moji prijatelji bojkotuju, pa slijedim njihov primjer.”

“Kada poruke dolaze od ljudi koje poznajete, ne nužno iz reklama, one u mnogo većoj mjeri utječu na ponašanje osobe jer dolaze iz pouzdanog izvora”, rekla je Giana M. Eckhardt, profesorica marketinga na King's College u Londonu i stručnjakinja za potrošačku etiku.

Leo Hodges, 24-godišnjak nastanjen u Istočnom Londonu, zamijenio je svoju sedmičnu kupovinu u prodavnici Lidl kupovinom u Asdai zbog navodnog ulaganja vlasnika u izraelske startupe. Također, izbjegava brendove brze hrane uključujući McDonald's i KFC zbog njihovih navodnih veza s Izraelom.

”Dosta toga su otkrila neke istraživanja koja sam proveo, o tome koliko su različite kompanije uključene u Izrael”, rekao je.

Informacije je dobijao s web stranice pokreta BDS-a.

”Bojkot je jedan od aktivnih načina za koji osjećam da zapravo mogu pomoći da se napravi razlika, čak i ako je ta razlika mala”, dodao je.

Aktivisti iskazuju podršku Palestincima ispred lokala Starbucks u američkoj državi Illinois (Reuters)

Muzičari i pjevači

Grupa pod nazivom ”Bendovi bojkotuju Barclays”, koju predvode muzičari, optužila je ovu banku da ulaže u kompanije koje isporučuju oružje Izraelu, što banka poriče.

Barclays je rekao da prepoznaje “duboku ljudsku patnju” uzrokovanu sukobom u Gazi.

Širom umjetničke scene, kao i na glavnim ulicama, kampanje bojkota također uzimaju maha. Festival Great Escape, u Brightonu, koji je pomogao u pokretanju karijere repera Stormzyja, bojkotovan je ovog mjeseca od trećine izvođača jer je njegov sponzor bila banka Barclays.

Prošle sedmice se irska rok pjevačica povukla sa Latitude festivala, jer je Barclays sponzorirao događaj.

“Neću dozvoliti da se moj dragocjeni rad, moja muzika koju toliko volim, dovode u vezu s nasiljem”, poručila je.

Prošlog mjeseca, književni Festival Hay u Walesu odustao je od svog glavnog sponzora, kompanije za upravljanje investicijama Baillie Gifford, nakon bojkota govornika zbog povezanosti te kompanije s Izraelom i kompanijama za fosilna goriva.

Izvor: Al Jazeera