Mediji: Pad Assada ponizio Putina, Izrael planira napad na iranske nuklearne objekte

Visoka predstavnica Evropske unije za vanjske i sigurnosne poslove Kaja Kallas rekla je da je budućnost Sirije sada vrlo obećavajuća, ali još uvijek nejasna.

Ljudi slave u Damasku nakon što su borci vladajućeg sirijskog tijela svrgnuli režim Bashara al-Assada 13. decembra 2024. (Reuters/ Ammar Awad)

Pažnja u stranoj štampi usmjerena je na razvoj događaja u Siriji nakon pada režima svrgnutog predsjednika Bashara al-Assada, kao i na posljedice tekućeg izraelskog rata u Pojasu Gaze.

U članku u američkim novinama The Washington Post navodi se da je pad Assada nakon devet godina od kako je Rusija spasila njegov režim „ponizio ruskog predsjednika Vladimira Putina i predstavlja značajan udarac njegovom cilju transformacije Rusije u globalnu silu koja se može takmičiti sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Zadatak za Izrael

Prema istom članku, Rusija žuri da „spasi obraz nakon ponižavajućeg gubitka njenog partnera Bashara al-Assada“, napominjući da je Kremlj priznao da će za očuvanje njegovih vojnih baza u Siriji trebati neko vrijeme, kao i pregovori sa grupama koje je Moskva prije samo nekoliko dana klasificirala kao „terorističke“.

Izraelske novine Yedioth Ahronoth izvijestile su da se Izrael priprema za veliki zadatak u narednom periodu, koji bi mogao imati ​​podršku novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa. Izraelska vojska, prema novinama, radi na ažuriranju planova za napad na nuklearne objekte u Iranu.

Novine su otkrile i da je od izbijanja rata izraelsko ratno zrakoplovstvo bacilo oko 83.000 bombi na različite frontove, od kojih je na sirijske vojne ciljeve bačeno više od 1.800 teških bombi u roku od jedne sedmice, čime je uništeno oko 80 posto sirijskog sistema protuzračne odbrane.

Obećavajuća ali i nejasna budućnost

Francuske novine Le Monde fokusirale su se u svom uvodniku na ono što je opisano kao „šokantno brza reakcija evropskih zemalja u vezi sa pitanjem sirijskih izbjeglica i zamrzavanje trenutnih procedura za azil“.

„Još je prerano da se zna kakav institucionalni sistem bi se mogao pojaviti u Damasku nakon šokantnog kraja diktature Bashara al-Assada“, navodi se u novinama. Ukazale su na to da je postizanje stabilnosti koja bi vodila ka obnovi Sirije jedino što bi povratak izbjeglica učinilo mogućim.

Visoka predstavnica Evropske unije za vanjske i sigurnosne poslove Kaja Kallas rekla je da je budućnost Sirije sada vrlo obećavajuća, ali još uvijek nejasna. U britanskim novinama The Guardian dodala je da će evropski pristup prema HTS-u biti zasnovan na određenim uvjetima, uključujući neprakticiranje ekstremizma, osvete i odgovora. Evropska zvaničnica smatra da je za ovu ranu fazu važno „procijeniti postupke i pravac Sirije, a ne priznavanje prijelazne vlade“.

Kriza u Gazi

U švicarskim novinama Le Temps ukazano je na ono što je nazvano njemačkim paradoksom u vezi s Izraelom. Navedeno je da je Njemačka pružila jaku podršku Izraelu od napada 7. oktobra 2023.

Humanitarna kriza u Gazi i nalozi za hapšenje koje je izdao Međunarodni krivični sud protiv izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i njegovog bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta doveli su Berlin u nezavidnu poziciju.

I dok neki optužuju vladu kancelara Olafa Scholza da nije učinila dovoljno, dižu se glasovi protiv isporuke oružja Izraelu, navodi Le Temps.

Izvor: Agencije

Reklama