Od katoličkih svetaca do perzijskih vladara: Kako uragani dobijaju imena?

Ciklon Dana stigao je do države Odisha na istočnoj obali Indije u četvrtak navečer s maksimalnim trajnim vjetrovima od približno 110 kilometara na sat, navode iz indijskog meteorološkog odjela i dodaju kako se očekuje kako će udari vjetra doseći brzinu od 121 km/h.

Vlasti u indijskim istočnim državama Odisha i Zapadni Bengal evakuirale su stotine hiljada ljudi iz obalnih područja tokom noći jer su stabla čupana iz korijena, a kuće srušene.

Ministar zdravstva Odishe Mukesh Mahaling rekao je novinskoj agenciji AFP da se “gotovo milion ljudi iz obalnih područja evakuira u centre za zaštitu od ciklona”. U susjednom Zapadnom Bengalu, evakuacija više od 100.000 ljudi počela je u četvrtak, rekao je Bankim Chandra Hazra, ministar iz Vlade.

Sama praksa davanja imena ciklonima, olujama i uraganima – uprkos razaranju koje mogu izazvati – datira još iz 16. stoljeća, dok smo postali vješti u predviđanju njihovog dolaska tek od prve uspješne vremenske prognoze 1950. godine.

Obzirom da je preostalo još otprilike mjesec dana do kraja ovogodišnje sezone uragana u atlantskoj regiji, meteorolozi upozoravaju da su uragani i oluje posljednjih godina postali sve češći i intenzivniji zbog klimatskih promjena. Rastuće globalne temperature odgovaraju rastućim temperaturama okeana, što može dovesti do jačih oluja.

Prema Nacionalnoj upravi za oceane i atmosferu (NOAA), saveznoj agenciji iz Sjedinjenih Američkih Država odgovornoj za praćenje i predviđanje globalnih vremenskih događaja, “prilike iz sezone uragana u Atlantiku 2024. pokazuju kako je sezona iznad normale najvjerovatnija (90 posto šanse)”.

Potpuni popis predloženih imena koja će se koristiti od sada do 2027. može se vidjeti na internetskoj stranici Svjetske meteorološke organizacije (WMO) i uključuje imena kao što su Gaston, Lorenzo, Patty i Idalia. Nedavno je tropska oluja nazvana Oscar koja je u ponedjeljak pogodila istočnu Kubu dok je išao prema Bahamima. Ranije ovog mjeseca, uragan Milton pogodio je Floridu (SAD), ostavivši više od tri miliona ljudi bez struje.

Zašto smo počeli nazivati oluje i uragane?

Iako je imenovanje oluja formalizirano tek ranih 1950-ih u američkom Nacionalnom centru za uragane – imenovanjem uragana Alice 1953. – neformalno imenovanje oluja započelo je 1500-ih.

Neke od prvih imenovanih oluja signalizirale su priklanjanje katoličkim svecima, poput uragana San Franciso koji je pogodio Portoriko 26. jula 1526. i uragana San Mateo iz 1565. koji je pogodio Kaliforniju. San Mateo je dobio ime po prazniku svetog Mateja. Ne zna se ko je tačno odabrao imena.

Čak i do kasnih 1900-ih još uvijek je bilo uobičajeno nazivati oluje po katoličkim svecima, sa uraganom San Ciriaco koji je pogodio Portoriko 1899. koji je zabilježen kao jedan od najrazornijih uragana u historiji, prema podacima američke Kongresne biblioteke.

U kasnim 1800-im, australski meteorolog Clement Wragge, kojeg je Vlada Queenslanda imenovala glavnim prognozerom vremena od 1887. do 1902., započeo je praksu nazivanja oluja po ženama. Prema nekim historičarima, on je također volio nazivati oluje po mitskim osobama, vojskovođama i političarima koje nije volio. Neki od njih bili su vojskovođe poput perzijskog vladara Kserksa i kartaškog generala Hanibala, dok su drugi bili biblijski lokaliteti kao što su Ramoth i Teman.

Godine 1953. Američka nacionalna meteorološka služba počela je koristiti abecedni popis ženskih imena za imenovanje oluja, počevši od tropske oluja Alice. Ne zna se ko je smislio ovo ime niti zašto. Međutim, neke su se žene na to uvrijedile i kao odgovor na zabrinutost koju su izrazile grupe za prava žena, praksa korištenja isključivo ženskih imena ukinuta je 1979. pa su muška imena uključena u popis, stvarajući inkluzivniji i rodno uravnoteženiji sistem imenovanja.

U to je vrijeme Roxcy Bolton, istaknuta aktivistica za ženska prava, izjavila: “Žene žestoko negoduju što ih se proizvoljno povezuje s katastrofom.” Godine 1979. imenovana je prva oluja koja je dobila muški nadimak – Bob. Opet, nije jasno ko je tačno odabrao ovo ime ili zašto.

Kako se biraju imena za oluje?

Oluja mora sadržavati vjetar od najmanje 64 km/h da bi stekla ime.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO), sa sjedištem u švicarskoj Ženevi, ima 193 države članice i teritorije i odgovorna je za imenovanje oluja od 1953. godine.

U WMO-u održavaju rotirajući skup od šest popisa, koristeći engleska, španska i francuska imena, budući da su to primarni jezici koji se govore u Atlantskom bazenu koji pokriva sjeverni dio Atlantskog okeana, Karipsko more i Meksički zaljev. Područje Atlantskog bazena ima približnu površinu od 106 miliona kvadratnih kilometara.

Općenito, imena uragana biraju se tako da predstavljaju jezik koji se najviše govori u područjima pogođenim olujom. To osigurava da osobe u područjima sklonim uraganima mogu brzo prepoznati oluju uz pomoć svog primarnog jezika.

Približno 21 ime nalazi se na svakom popisu abecednim redom i izmjenjuju se svakih šest godina, isključujući slova Q, U, X, Y i Z zbog poteškoća u pronalaženju prikladnih imena koja počinju tim slovima.

Izradu popisa i izbor imena provodi odbor WMO-a, komisija odlučuje o svakom imenu odabranom za uključivanje, ali opći kriterij je da se ime mora lako izgovoriti.

Zašto nazivamo oluje?

Glavni razlog za imenovanje oluja je povećanje svijesti o nepogodi uz poboljšanje komunikacije s javnošću o tome šta se događa s određenom olujom, uključujući vrijeme dolaska na kopno, kretanje oluje i moguću smrtnost oluje.

Prema nedavnom članku NOAA-e, “upotreba kratkih, lako pamtljivih imena u pisanoj i govornoj komunikaciji je brža i smanjuje zabunu kada se dvije ili više tropskih oluja dogodi u isto vrijeme.”

Ako su uragan ili tajfun izuzetno razorni, WMO će povući to ime iz upotrebe za sve buduće uragane. Prema Weather Channelu u SAD-u, nekih 96 imena povučeno je od marta 2023. To uključuje imena koja pozivaju na strašne katastrofe kao što je Katrina (ime uragana iz 2005. koji je razorio New Orleans i okolna područja, ubivši gotovo 1.400 ljudi) i Harvey (oluja koja je pogodila južni Teksas 2017., usmrtivši više od 100 ljudi).

Nazivaju li druge države osim SAD-a oluje?

Da. Godine 2015. Velika Britanija pokrenula je vlastiti sistem imenovanja oluja (UK Storm Center), koji sada održavaju britanska meteorološka služba Met Office UK i Met Eireann, meteorološka služba u susjednoj Republici Irskoj. Prva oluja koja je dobila ime u Velikoj Britaniji bila je Abigail, 10. novembra 2015. godine.

Za razliku od američkog sistema imenovanja, javnost može predložiti imena UK Storm Centeru koja će se uzeti u obzir na budućim popisima. Babet je bilo prvo javno predloženo ime, korišteno za olujnu sezonu 2023.-24.

Ostale zemlje koje daju imena olujama su Španija, Belgija, Luksemburg, Francuska, Portugal i Nizozemska.

Kako znamo da su oluje na putu?

Metoda predviđanja početka oluja eksponencijalno se razvila u posljednjih 100 godina.

Početkom 20. stoljeća meteorolozi su koristili niz osnovnih posmatračkih metoda i instrumenata za predviđanje oluja. Barometri su korišteni za mjerenje atmosferskog pritiska, a anemometri za mjerenje brzine i smjera vjetra. Telegraf – “internet” 1900-ih – korišten je za saopćavanje vremenskih posmatranja iz meteoroloških ureda na raznim lokacijama.

Današnja sofisticiranija tehnologija omogućuje brzo prepoznavanje većine tropskih oluja pomoću snažnih vremenskih satelita. Moderni sateliti prikazuju slike kretanja i uzoraka oluje visoke rezolucije u stvarnom vremenu, omogućujući rana upozorenja prije nego što se oluje potpuno razviju.

Doppler radarski sistem, tehnologija meteorološkog radara, šalje radarske impulse elektromagnetske energije u zrak prema oblaku sa zemaljskog satelita kako bi detektirao oborinu i njen nivo intenziteta. Radar može detektirati vrstu padavina – snijeg, kišu ili tuču. Radarski sistem osigurava lokaciju padavina, brzinu kretanja oborina i veličinu kapljica.

Osim toga, meteorološki avioni, poznati kao lovci na uragane, lete direktno u oluje kako bi zabilježili podatke o brzini vjetra, pritisku, temperaturi i vlažnosti u stvarnom vremenu.