Da li je Biden prekršio američki Ustav bombardovanjem Jemena?
Zakonodavci kažu da je Biden trebao tražiti dozvolu od Kongresa prije nego što je započeo napade na 16 lokacija kojima upravljaju Husi.
Sjedinjene Američke Države su u četvrtak pokrenule vojne napade na lokacije kojima upravljaju Husi koje podržava Iran u Jemenu, gađajući njihovu vojnu infrastrukturu.
Američka ratna avijacija je u saopštenju navela da je “izvela namjerne napade na više 60 ciljeva na 16 lokacija, uključujući komandne i kontrolne tačke, skladišta municije, lansirne sisteme, proizvodne objekte i radarske sisteme protivzračne odbrane”.
Američki predsjednik Joe Biden rekao je da zajednički udari s Velikom Britanijom imaju za cilj pokazati da SAD i njegovi saveznici “neće tolerisati” napade Husa na brodove u Crvenom moru. Američki napadi, uz podršku Kanade, Australije, Bahreina i Nizozemske, označili su prvi veliki vojni odgovor SAD-a na napade Husa na brodove koji su išli u Izrael ili u vlasništvu kompanija koje su na bilo koji način povezane s Izraelom.
Prijetnja koju predstavljaju napadi Husa na globalni brodarski promet postala je dovoljno ozbiljna da natjera velike kompanije poput Maerska da obustave koristiti tu rutu u Crvenom moru.
Nekoliko demokratskih i republikanskih zastupnika oštro je kritikovalo ovaj potez, optužujući Bidena za kršenje Člana 1. Ustava SAD-a.
Dakle, šta stoji u Članu 1. američkog Ustava i je li on prekršen?
Šta je Član 1 Ustava SAD-a?
Član 1 Ustava SAD-a zahtijeva da rat odobri Kongres. Uoči ovosedmičnih udara na Jemen, Biden je obavijestio Kongres o napadima, ali nije tražio odobrenje. Dugo se smatralo da je ovaj član mehanizam za provjeru i regulisanje predsjednikove ovlasti za vođenje rata.
Odjeljak 8 Člana 1. o kojem se žestoko raspravlja daje Kongresu ovlasti za objavu rata, navodeći da “Kongres ima ovlasti … objaviti rat.”
Tačan dio članka koji zahtijeva eksplicitno odobrenje Kongresa za vojnu akciju je treća klauzula Odjeljka 10, koja kaže:
Nijedna država ne može bez pristanka Kongresa da razrezuje nikakve poreze na tonažu, da drži vojsku ili ratne brodove u vrijeme mira, da sklapa sporazume ili ugovore s drugim državama ili stranim silama, niti da se upušta u rat, osim u slučaju stvarnog napada na nju ili takve bliske opasnosti koja ne trpi odlaganja.
Šta su rekli američki zakonodavci?
Kongresmenka Pramila Jayapal iz Demokratske stranke nazvala je napade “neprihvatljivim kršenjem ustava” u objavi na X-u.
This is an unacceptable violation of the Constitution. Article 1 requires that military action be authorized by Congress. https://t.co/rTo7HWFB54
— Rep. Pramila Jayapal (@RepJayapal) January 12, 2024
Jayapalovu izjavu ponovila je i demokratska kongresmenka Cori Bush, koja je napisala: „Narod ne želi da više dolara naših poreznih obveznika ide u beskrajni rat i ubijanje civila. Zaustavite bombardovanje i učinite stvari boljim za nas.”
.@POTUS can’t launch airstrikes in Yemen without congressional approval.
This is illegal and violates Article I of the Constitution.
The people do not want more of our taxpayer dollars going to endless war and the killing of civilians. Stop the bombing and do better by us. https://t.co/PFYYoknib6
— Congresswoman Cori Bush (@RepCori) January 12, 2024
Drugi progresivni zastupnici, uključujući Rashidu Tlaib, Marka Pocana i Rou Khannu, također su se oglasili na ovoj društvenoj mreži kako bi osudili vojnu akciju kao kršenje Člana 1.
Međutim, nisu se samo demokrate protivile Bidenovim napadima. Republikanac Mike Lee je u znak slaganja podijelio objavu Ro Khanne. “Ustav je bitan, bez obzira na stranačku pripadnost”, napisao je.
I totally agree with @RoKhanna.
The Constitution matters, regardless of party affiliation. https://t.co/74ofiUw0Hb
— Mike Lee (@BasedMikeLee) January 12, 2024
Republikanski teksaški kongresmen Chip Roy napisao je: “Potencijalno se slažem s napadom na Jemen u cilju odbrane važnog brodskog kanala i zbog odgovora na agresiju”, ali je problem u izostanku odobrenja Kongresa, pitajući: “Pod kojim ovlaštenjem je ovo izvedeno?”
I am potentially fine with striking Yemen to defend critical shipping channel & response to aggression, but why is Congress not making calls to strike a foreign country with pre-meditation? Under what authority was this carried out? Broad Art 2? Expansive view of existing AUMF?
— Chip Roy (@chiproytx) January 12, 2024
Neki republikanci, uključujući Mitcha McConnella, Joni Ernst, Rogera Wickera, Ricka Scotta i Lindsey Graham, izrazili su podršku Bidenovoj odluci, smatrajući da napadi dolaze sa zakašnjenjem.
Šta kažu zagovornici napade?
U zajedničkom saopštenju koje su objavile vlade Australije, Bahreina, Kanade, Danske, Njemačke, Nizozemske, Novog Zelanda, Južne Koreje, Velike Britanije i SAD-a opravdavaju se napadi, navodeći da su izvedeni „u skladu sa inherentnim pravom individualne i kolektivne samoodbrane, u skladu sa Poveljom UN-a”.
Bidenova administracija i njeni saveznici će vjerovatno dati još jedan argument koji opravdava napade citirajući dio Zakona o ratnim ovlastima.
Šta je Zakon o ratnim ovlastima?
Rezoluciju o ratnim ovlastima, poznatiju kao Zakon o ratnim ovlastima, usvojio je američki Kongres u novembru 1973.
Zakon zahtijeva od predsjednika da obavijesti Kongres u roku od 48 sati od vojne akcije i zahtijeva prekid vojne akcije u roku od 60 dana od njenog početka ako Kongres nije zvanično objavio rat ili odobrio vojnu akciju.
U septembru 2023. New York Times je proveo anketu među predsjedničkim kandidatima. Po ovom pitanju, Biden je odgovorio da bi, ako bude izabran 2024, tražio odobrenje Kongresa za započinjanje velikog rata, ali je dodao da vjeruje da ima moć da „usmjerava ograničene američke vojne operacije u inostranstvu bez prethodnog odobrenja Kongresa kada te operacije služe važnim američkim interesima”.
Ovo je u suprotnosti sa Bidenovim stavom iz 2007. godine, kada je za Boston Globe, rekao: „Ustav je jasan: osim kao odgovor na napad ili neposrednu prijetnju napada, samo Kongres može odobriti rat i upotrebu sile.”
Da li su američki predsjednici uvijek tražili odobrenje Kongresa za vojne napade?
Ne. Bilo je nekoliko slučajeva kada su američki predsjednici izvodili vojne napade bez traženja odobrenja Kongresa.
U decembru je američka vojska pokrenula napade na tri lokacije koje koristi Kataib Hezbollah, velika oružana grupa povezana s Iranom, i druge neimenovane povezane grupe u Iraku. Biden nije prethodno tražio odobrenje Kongresa.
Američki predsjednik također je naredio zračne napade u Siriji u februaru 2021. bez odobrenja Kongresa, potez koji je također izazvao kritike zakonodavaca.
U januaru 2020. demokrati su doveli u pitanje je li bilo zakonito to što je tadašnji predsjednik Donald Trump naredio ubistvo iranskog vojnog zapovjednika Qassema Soleimanija bez odobrenja Kongresa.
U martu 2011. tadašnji predsjednik Barack Obama naredio je zračne napade u Libiji bez službenog odobrenja Kongresa.
Predsjednik Bill Clinton naredio je NATO bombardovanje Srbije 1999. bez službenog odobrenja Kongresa.