Sedam pitanja za razumijevanje tužbe Južne Afrike protiv Izraela

Međunarodni sud pravde je počeo ročišta u predmetu koji bi mogao nauditi ugledu Izraela, jer ga Južna Afrika optužuje da je počinio genocid u ratu u Gazi.

Ovako sada izgledaju neka područja Gaze (Anadolija)

Međunarodni sud pravde je u četvrtak počeo ročišta u predmetu koji bi mogao nauditi ugledu Izraela, jer ga Južna Afrika optužuje da je počinio genocid u svome ratu u Gazi.

Evo sedam pitanja koja će pomoći u razumjevanju ove tužbe, kako to opisuje britanski list The Guardian:

Šta je Međunarodni sud pravde?

To je Vrhovni sud Ujedinjenih naroda. Osnovan je 1945. godine sa sjedištem u Haagu. Specijaliziran je za rješavanje sporova između zemalja i davanje savjetodavnih mišljenja. Uključuje 15 sudija kojima će biti priključeni još po jedan sa obje strane u ovom slučaju. Bira ih Generalna skupština Ujedinjenih naroda i Vijeće sigurnosti na period od devet godina.

Kakva je tužba koju je Južna Afrika pokrenula protiv Izraela?

Južna Afrika optužuje Izrael da je počinio genocid u svom ratu u Gazi, i kaže – u svom dosijeu na 84 stranice – da Izrael nije spriječio genocid i da nije uspio krivično goniti zvaničnike koji su otvoreno poticali na genocid.

Južna Afrika želi donošenje rezolucije kojom se od Izraela traži da preduzme privremene mjere kako bi spriječio pogoršanje situacije dok se odluka o slučaju ne donese.

Koja je pravna definicija genocida?

Konvencija o genocidu, koju su ratificirale 153 zemlje, uključujući i Izrael, definira genocid kao svaki čin počinjen s namjerom da se uništi, u cijelosti ili djelimično, određena nacionalna, etnička, rasna ili vjerska grupa.

Te radnje uključuju ubijanje članova grupe, nanošenje teških fizičkih ili psihičkih ozljeda, uništavanje njihovih životnih uslova s ​​ciljem iskorjenjivanja, onemogućavanje rađanja djece i prisilno premještanje djece u druge grupe.

Prema definiciji Ujedinjenih naroda, namjera da se počini genocid ostaje “element koji je najteže utvrditi”.

Šta tvrdi Izrael?

Neposredno nakon što je slučaj pokrenut, glasnogovornik izraelskog ministarstva vanjskih poslova Lior Hayat uputio je oštre riječi Južnoj Africi, nazivajući optužbe “neosnovanim”.

Hayat je u objavi na platformi X rekao: “Izrael s gnušanjem odbacuje klevetu koju širi Južna Afrika u svojoj prijavi Međunarodnom sudu pravde. Njenoj tvrdnji nedostaju činjenična i pravna osnova i ona predstavlja odvratnu i uvredljivu eksploataciju Izraela.”

Koliko dugo će potrajati ovaj slučaj?

Cijeli slučaj – koji je počeo u četvrtak dvodnevnim saslušanjima – vjerovatno će trajati godinama. Međutim, privremena mjera bi mogla biti donesena u roku od nekoliko sedmica.

Da bi dobila privremenu mjeru protiv Izraela, Južna Afrika ne treba da dokazuje da se genocid dogodio, već da dokaže da sud ima nadležnost za izdavanje privremene (trenutne) mjere i da bi neke od radnji navedenih u tužbi – uključujući broj poginulih i prisilno raseljavanje Palestinaca u Gazi – mogle biti predmet odgovornosti prema Konvenciji o genocidu.

Međutim, čak i ako sud odluči da ne preduzme privremenu mjeru, on može donijeti odluku da je nadležan za ovaj predmet i nastaviti raditi na njemu.

Da li zahtjev Južne Afrike podržavaju druge zemlje?

Zahtjev Južne Afrike pozdravila je Organizacija islamske saradnje, grupa od 57 zemalja, od kojih su mnoge afričke i većinske muslimanske zemlje, poput Turske i Malezije, koje su također izdale odvojene izjave podrške.

Kakav će značaj imati ova presuda?

Odluka suda je konačna i ne ostavlja mogućnost žalbe, ali sud nema mehanizme provođenja svojih odluka. Stoga, nije jasno da li će ih se Izrael pridržavati. No, takva presuda bi nanijela štetu ugledu Izraela i predstavljala bi pravni presedan.

Izvor: Agencije