Egzodus hiljada Armenaca iz Nagorno-Karabaha se nastavlja

Do sada je 13.550 osoba ušlo u Armeniju, unatoč obećanju Azerbejdžana da će prava Armenaca koji ostanu u ovoj enklavi koju je osvojila njegova vojska biti ‘garantirana’.

Humanitarna situacija u Nagorno-Karabahu ostaje vrlo napeta (Reuters)

Egzodus hiljada Armenaca iz Nagorno-Karabaha nastavlja se i u utorak, gotovo sedam dana nakon munjevite invazije Azerbejdžana na ovu kavkasku enklavu pretežno naseljenu Armencima.

Hiljade stanovnika Nagorno-Karabaha već su se sklonile u Armeniju, unatoč obećanju Azerbejdžana, koje je u ponedjeljak ponovio njegov predsjednik Ilham Aliev, da će prava Armenaca koji ostanu u ovoj enklavi koju je osvojila njegova vojska biti “garantirana”, prenosi Hina, pozivajući se na Reuters i AFP.

Više od 13.500 ljudi je već ušlo u Armeniju iz Nagorno-Karabaha, saopćile su u utorak armenske vlasti.

“Do 8:00 sati [po lokalnom vremenu] u Armeniju je iz Nagorno-Karabaha ušlo 13.550 interno raseljenih lica. Podaci o registraciji njih 11.000 su već obrađeni, a razlozi 2.550 ljudi se još razjašnjavaju“, navedeno je u saopćenju armenske Vlade na društvenim mrežama, prenosi Tanjug, pozivajući se naa RIA Novosti.

Vlada Armenije je saopćila da će “svim građanima koji nemaju unaprijed određeno mjesto stanovanja biti obezbijeđen odgovarajući smještaj”.

Susret delegacija dvije zemlje u Briselu

Aliev je u ponedjeljak razgovarao s turskim kolegom Recepom Tayyipom Erdoganom, ključnim igračem u regiji, samo nekoliko dana nakon munjevite pobjede azerbejdžanskih vojnika protiv snaga samoproglašene “republike” Nagorno-Karabah, regije naseljene uglavnom Armencima koju je u Azerbejdžan 1921. godine pridružila sovjetska vlast.

Evropska unija trebala bi u utorak u Briselu primiti visoke predstavnike Armenije i Azerbejdžana.

Dvije bivše sovjetske republike vojno su se sukobile od 1988. do 1994. (oko 30.000 mrtvih) i u jesen 2020. godine (oko 6.500 mrtvih).

Broj poginulih u prošlosedmičnoj munjevitoj invaziji iznosi 200, objavila je armenska strana.

Sastankom u Briselu predsjedavat će Simon Mordue, glavni diplomatski savjetnik predsjednika Evropskog vijeća Charlesa Michela.

Azerbejdžan i Armeniju te Francusku i Njemačku predstavljat će njihovi savjetnici za nacionalnu sigurnost.

Sudjelovat će i posebni predstavnik EU-a za Južni Kavkaz, estonski diplomata Toivo Klaar.

Armenski premijer Nikol Pašinjan i azerbajdžanski predsjednik sastat će se 5. oktobra u Granadi, u Španiji, uz sudjelovanje francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, njemačkog kancelara Olafa Scholza i Charlesa Michela.

U međuvremenu se nastavlja priliv izbjeglica iz Nagorno-Karabaha na armensko tlo, uz velike saobraćajne gužve na jedinoj cesti koja povezuje njen “glavni grad” Stepanakert s Armenijom.

Azerbejdžan se obavezao pobunjenicima koji predaju oružje dopustiti odlazak u Armeniju.

Armenski premijer optužuje Rusiju

Uz nemir i tjeskobu koja vlada među stanovnicima regije, humanitarna situacija ostaje vrlo napeta.

Više od 6.500 ljudi od nedjelje navečer do sada je prešlo u Armeniju iz enklave koja je dom većini od oko 120.000 etničkih Armenaca.

Otišli su nakon što je Vlada u Erevanu objavila planove za preseljenje onih koji su zbog borbi ostali bez domova.

Prošle sedmice Pašinjan je objavio da se njegova zemlja od 2,9 miliona stanovnika sprema primiti 40.000 izbjeglica.

Azerbejdžan je saopćio kako želi reintegrirati etničke Armence kao “ravnopravne građane”.

Rusija, koja je prije tri godine, nakon kratke ofanzive Azerbejdžana, na toj teritoriji rasporedila mirovne snage, u ponedjeljak  je odbacila kritike armenskog premijera, koji je optužio Moskvu da je napustila saveznika te da nije obavlila zadatak garanta mira.

Izvor: Agencije