Armenija spremna primiti 120.000 sunarodnjaka iz Karabaha

Odlazak tolikog broja ljudi iz regije predstavlja novi preokret u burnoj historiji Nagorno-Karabaha, kojim su kroz stoljeća vladali Perzijanci, Rusi, Osmanlije i Sovjeti.

Sigurnosni savezi kojima je Armenija pripadala pokazali su se neefikasnima, rekao je Pašinjan u očitoj kritici Rusije, ključnog saveznika Erevana (Reuters)

Gotovo 120.000 etničkih Armenaca iz Nagorno-Karabaha otići će u Armeniju jer ne žele živjeti u sklopu Azerbejdžana i boje se etničkog čišćenja, objavilo je vodstvo te azerbejdžanske pokrajine.

Armenski premijer Nikol Pašinjan poručio je u međuvremenu da ih je njegova država spremna primiti, prenosi Hina pozivajući se na Reuters.

Pašinjan je u obraćanju naciji rekao da je država spremna prihvatiti etničke Armence iz Nagorno-Karabaha nakon što je tamošnje vodstvo najavilo napuštanje pokrajine.

Sigurnosni savezi kojima je Armenija pripadala pokazali su se neefikasnima, rekao je Pašinjan u očitoj kritici Rusije, ključnog saveznika Erevana.

Munjevita akcija Bakua

Armenija smatra da je i međunarodna zajednica presporo reagirala te je u subotu u obraćanju UN-u šef diplomatije pozvao na hitno raspoređivanje promatrača.

Armenci iz Karabaha, teritorije međunarodno priznate kao dio Azerbejdžana, no kojim Baku ne upravlja od raspada Sovjetskog saveza, bili su prisiljeni proglasiti primirje 20. septembra nakon 24-satne operacije mnogo snažnije azerbejdžanske vojske.

Azerbejdžan tvrdi kako će garantirati njihova prava i integrirati pokrajinu, no armensko vodstvo u Karabahu reklo je za Reuters da će napustiti to područje. Baku poriče da im namjerava nauditi, no poručuje i da su Armenci slobodni otići.

‘Poniženje i sramota’

Ministar vanjskih poslova Armenije Ararat Mirzojan u subotu se obratio UN-u.

“Međunarodna zajednica treba poduzeti sve napore kako bi odmah rasporedila misiju UN-a u Nagorno-Karabahu sa mandatom praćenja i procjene ljudskih prava, humanitarne i sigurnosne situaciji na terenu”, rekao je Mirzojan UN-u.

“Naši ljudi ne žele živjeti kao dio Azerbejdžana. Devedeset devet cijelih devet posto preferira napustiti naše historijske zemlje”, rekao je za Reuters David Babajan, savjetnik Samvela Šaramanjana, predsjednika samoproglašene “Republike Artsakh”.

Dodao je da nije jasno hoće li Armenci poći cestom Lachin koja vodi do Armenije, gdje se Pašinjan suočio s pozivima da odstupi zbog neuspjeha da spasi Karabah.

“Sudbina našeg nesretnog naroda će u historiji biti zapamćena kao poniženje i sramota za armenski narod i za cijeli civilizirani svijet”, kazao je Babajan. “Odgovorni za našu sudbinu će jednoga dana morati pred Bogom odgovarati za svoje grijehe.”

Postupak predaje oružja armenskih boraca je u toku, kazao je Babajan.

Novi preokret u historiji

Odlazak tolikog broja ljudi iz Karabaha predstavlja novi preokret u burnoj historiji Nagorno-Karabaha, kojim su kroz stoljeća vladali Perzijanci, Turci, Rusi, Osmanlije i Sovjeti.

Također, mogao bi promijeniti ravnotežu sila u južnom Kavkazu, sastavljenom od različitih etnija na prostoru premreženom plinovodima i naftovodima, gdje se Rusija, Sjedinjene Američke Države, Turska i Iran takmiče za utjecaj.

Azerbejdžan, većinski muslimanska država, navodi kako Armenci, koji su kršćani, mogu otići ako žele. Pašinjan je kazao da bi trebali ostati osim ako bi ostanak bio opasan. Očekuje se da će medicinske evakuacije započeti u nedjelju.

Armenske vlasti u pokrajini su kasno u subotu rekle da je 150 tona humanitarne pomoći iz Rusije i 65 tona brašna Međunarodnog odbora Crvenog križa stiglo u pokrajinu, gdje su hiljade Armenaca ostale bez hrane.

Izvor: Agencije