Vzglyad: Kina odbacuje ideju saveza s Rusijom
Moskva ne obraća mnogo pažnje na uspostavljanje bliskog vojno-političkog saveza s Kinom, jer bi je to obavezalo da preuzme na sebe dužnost da učestvuje u kineskim sukobima o spornim teritorijama.

U izvještaju koji je objavio ruski list ‘Vzglyad’ navodi se da zapadni stručnjaci ruske i kineske odnose opisuju kao “savez” te kako je to najveća nedeklarirana unija na svijetu.
S druge strane, pojedini ruski mediji rade isto, govoreći o rusko-kineskom savezu kao glavnoj sili koja ometa želju Sjedinjenih Američkih Država da održe globalnu hegemoniju.
U izvještaju se dodaje da se Kina formalno pridržava politike nepridruživanja vojno-političkim savezima.
Pojašnjava da Peking, uprkos svojoj posvećenosti, naprimjer, da zaštiti Sjevernu Koreju od vanjskih prijetnji, isključuje mogućnost uspostavljanja vojno-političkog saveza s Pjongjangom i drugim zemljama, uključujući Rusiju, zbog različitih razloga.
Historija
Prema izvještaju, Kina je kroz historiju bila dominantna sila u Istočnoj Aziji. Uvijek je sebe smatrala gotovo centrom svijeta i ne prihvata ulazak u bilo kakvu vrstu ravnopravnih saveza. S druge strane, stvorila je odnose zasnovane na vazalstvu sa susjednim zemljama.
Vzglyad je citirao Dmitrija Suslova, zamjenika direktora Centra za sveobuhvatne evropske i međunarodne studije ruske Visoke škole za ekonomiju, koji je rekao da je odnos “saradnje” između Kine i Sovjetskog Saveza počeo 1950. godine, kada su dvije strane zaključile Ugovor o prijateljstvu i bilateralnoj saradnji.
Nakon toga, dolazi do velike bilateralne saradnje na vojnom planu između dvije strane, koja nije dosegla nivo savezništva, jer je došlo do velikog neslaganja između njih i napetosti zbog graničnog sukoba.
Suverenitet
Suslov je dodao da Kina smatra da joj ugovori o savezništvu ograničavaju slobodu vođenja vanjske politike, jer zahtijevaju preuzimanje nepotrebnih obaveza zbog kojih bi mogla biti prinuđena da intervenira u sukobima u koje ne želi biti uključena.
Za sada, nastavlja Vzglyad, osim širenja svoje moći u Istočnoj Aziji, Kinezi aktivno ulaze na Bliski istok, Afriku i Latinsku Ameriku kroz ekonomske i diplomatske instrumente, što znači da ih ne zanima zaoštravanje odnosa sa tamošnjim velikim silama, bez obzira o kojim silama je riječ.
Alternativa savezima
Izvještaj ističe da bi uspostavljanje bilo kakvog saveza između Pekinga i Moskve pogoršalo odnosa Kine sa Sjedinjenim Američkim Državama i Evropom, a također bi natjeralo Peking da učestvuje u ratu u odbrani ruskih teritorija.
Prema mišljenju Suslova, Kina, umjesto toga, sklapa sporazume drugačije vrste koji je ne obavezuju da štiti ove države, već joj omogućuju uspostavljanje vojnih baza na njihovoj teritoriji.
Kina je sklopila s Moskvom i mnoge sporazume o vojno-tehničkoj saradnji, na osnovu kojih može dobiti ruske tehnologije u oblasti protivzračne odbrane, avionske motore i još mnogo toga što je Kini potrebno za razvoj vlastitog vojno-industrijskog kompleksa.
U izvještaju se navodi da formiranje saveza obavezuje Peking da primjenjuje neke diktate, a Suslov kaže da je Peking uvijek isticao nedostatak želje za hegemonijom. Kina se pozicionirala kao zemlja u razvoju koja ne teži hegemoniji u regiji, pa samim tim i ne nastoji ulaziti u savezništva.
Osim toga, Kina dobro poznaje historiju i sjeća se da je ”blokovski” pristup doveo svijet do velikih ratova koji bi ugrozili njene planove da postane supersila.
Rusija, također?
U izvještaju se ističe da se Moskva, s druge strane, zalaže za nesvrstanost, za uspostavljanje multipolarnog svijeta i saradnju na nivou nacionalnih država.
Prema tome, Moskva ne obraća mnogo pažnje na uspostavljanje bliskog vojno-političkog saveza s Kinom, jer bi je to obavezalo da preuzme na sebe dužnost da učestvuje u kineskim sukobima o spornim teritorijama, odnosno u sukobima ne samo s Japanom, koji je neprijateljski nastrojen prema Rusiji već i s poprilično prijateljskom Indijom i Vijetnamom.