Prigožinovi prijatelji i neprijatelji: Postoji li ‘unutrašnji’ rat u Rusiji?

Šta se dešava iza kulisa ruske moći između predsjednika Vladimira Putina, njegovog ministra odbrane Sergeja Šojgua i šefa grupe Wagner Jevgenija Prigožina? Jesu li kritike koje je Prigožin iznio na račun ministra odbrane i njegova drskost prema predsjedniku, ako je to istina, pokazatelj da postoji unutrašnji rat među frakcijama te na koga se Prigožin oslanja od svojih prijatelja?

Francuski magazin L'Obs pokušava odgovoriti na ova pitanja, prateći svojevrsne znakove destabilizacije u Kremlju. U izvještaju koji je napisao Gregoire Lemenager navodi se da se bitka za Bahmut, u kojoj je prema izvještaju Bijele kuće ubijeno više od 20 hiljada ljudi, pretvorila u noćnu moru za Ruse. Ukrajinska prijetnja direktnom kontraofanzivom destabilizirala je rusku vlast te pokazala čudno ponašanje Prigožina koji je potvrdio da se ruske snage urušavaju pred posljednjim ukrajinskim kontranapadima.

Lemenager dodaje da je Prigožin galamio i tražio “proklete granate” za svoje ljude, kritizirajući tom prilikom ministra Šojgua i načelnika generalštaba Oružanih snaga Valerija Gerasimova, a možda se usudio napasti i samog Putina.

Uprkos tome, časopis je izrazio rezervu i rekao da nije mudro uzimati u obzir riječi lukave osobe poput Prigožina. Prema tome, niko ne može otkriti šta se tačno dešava iza kulisa ruske moći, jer postoji mogućnost da je sve to učinjeno iz strateških razloga.

Prigožin je zaprijetio da će povući svoje snage iz Bahmuta zbog nedostatka municije i raketa, što bi moglo dovesti do ubijanja njegovih pripadnika na “apsurdan način”. Štaviše, list Washington Post otkriva da je Prigožin kontaktirao vojnu obavještajnu službu u Kijevu, pozivajući ih da mu prepuste Bahmut u zamjenu za pružanje informacija o ruskim snagama, što je, ako se potvrdi, sumnja na izdaju.

Osim toga, magazin je skrenuo pažnju na to da “zli vođa” grupe Wagner, kako ga je nazvao, ima pristalice u Kremlju, ali da tamo ima i prave neprijatelje. Predstavio je šest ličnosti za koje kaže da su dio Prigožinove orbite, iako je to ponekad protiv njihove volje, a oni su:

Aleksej Djumin, guverner Tule

Najvažniji Prigožinov prijatelj je, možda, Aleksej Djumin (50), bivši tjelohranitelj predsjednika Putina, ambiciozna ličnost koja vreba opoziciju. Najistaknutiji domaći lider u Rusiji i vjerovatno Putinov potencijalni nasljednik.

Viktor Zolotov, direktor Ruske nacionalne garde

Jedan od starih Prigožinovih poznanika je Viktor Zolotov (69), bivši šef Putinovog ličnog osiguranja i režimski jastreb koji ga je podržavao u njegovom usponu.

Ramzan Kadirov, predsjednik Čečenske Republike

Među Prigožinovim prijateljima je i Ramzan Kadirov (46 godina) koji ima dosta zajedničkih tačaka s njim u svom vojnom diskursu i rigidnom pristupu u ratu, iako se nedavno malo udaljio od njega jer nije priznavao učešće čečenskih boraca u zauzimanju različitih tačaka u Ukrajini.

Jurij Kovalčuk, bankar i biznismen

Među Prigožinovim braniocima unutar režima je Jurij Kovalčuk (71), medijski mogul i milijarder. On je vrlo konzervativna ličnost koja je antizapadno nastrojena i jedan je od Putinovih najbližih prijatelja. Podržavao je razne Prigožinove inicijative iza scene, iako pojedini kažu da nije podržavao invaziju na Ukrajinu. Nedavno se distancirao od Prigožina koji je postao veoma ljut.

Sergej Šojgu, ministar odbrane

Kada je riječ o ministru odbrane Sergeju Šojguu (57 godina), on uopće nije bio Prigožinov prijatelj, nego vjerovatno najveći neprijatelj. Bio je u sukobu s njim zbog navodnog smanjenja ugovora ruske vojske dodijeljenih kompanijama biznismena, a došlo je i do bučnije rasprave između njih dvojice u prisustvu Putina na jednom od sastanaka.

Sergej Mironov, šef stranke Pravedna Rusija

Sergej Mironov (70 godina) najmanje je poznata osoba u grupi, što ne umanjuje njegov značaj u ovom trenutku. On je taj koji je uveo Prigožina u politiku i na njemu izgradio neke svoje ambicije. Možda bi ga u budućnosti mogao iskoristiti kao adut i predati mu ključeve svoje stranke.