Prvi krug predsjedničkih izbora u Turskoj: Pet važnih lekcija

Prema rezultatima prvog kruga predsjedničkih izbora, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u nedjelju je vodio sa 49,5 posto glasova, a iz ovih izbora može se izvući pet lekcija.

Sve ili većina anketa pokazivale su vodstvo Kilicdaroglua ispred predsjednika Erdogana, a neke su čak predviđale pobjedu opozicije još u prvom krugu (Reuters)

Prema rezultatima prvog kruga predsjedničkih izbora, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u nedjelju je vodio sa 49,5 posto glasova, a iz ovih izbora može se izvući pet lekcija.

Ekonomija ‘nije toliko bitna’

Očekivalo se da će pad turske lire, koji je u jesen pogurao inflaciju na 85 posto, potaknuti turske birače da glasaju protiv Erdogana.

Međutim, turski predsjednik, koji je tri puta u jednoj godini povećao minimalnu plaću, pružio je još obećanja u predizbornoj kampanji, između ostalog i to da će se plaće državnih službenika udvostručiti.

Ove mjere su uvjerile dio biračkog tijela u zemlji, u kojoj “ekonomski glasovi nisu toliko važni koliko analitičari tvrde”, procjenjuje Berk Esen, istraživač političkih nauka s Univerziteta Sabanci u Istanbulu.

Kako bi ekonomiju vratila na pravi put, opozicija je obećala da će podići kamatne stope kako bi se inflacija spustila ispod deset posto “u roku od dvije godine”.

Profesor međunarodne ekonomije Umit Akcay smatra da ova obećanja opozicije “nisu izazvala entuzijazam kod ljudi koji se u osnovi suočavaju s poteškoćama”.

Kurdski glasovi nisu dovoljni za opoziciju

“Kurdski glasovi objašnjavaju dobar rezultat opozicije,” kaže Yohanan Benhaim, voditelj savremenih studija na Francuskom institutu za anadolske studije u Istanbulu.

Kemal Kilicdaroglu osvojio je najbolje rezultate u provincijama s većinskim kurdskim stanovništvom, koje se nalaze na jugoistoku zemlje, posebno u Diyarbakiru, gdje je osvojio 72 posto glasova, nakon što je uz njega stala prokurdska Narodna demokratska stranka (HDP).

Istraživač Bayram Balci kaže: “Erdoganova strategija povezivanja opozicije s Kurdima, PKK i terorizmom pokazala se uspješnom.”

Ograničeni utjecaj posljedica zemljotresa

Preživjele žrtve razornog zemljotresa, koji je pogodio zemlju 6. februara, izrazile su svoj bijes dan nakon nesreće, optužujući državu da je sporo intervenirala u njihovim provincijama, posebno u Adiyamanu i Hatayu.

Međutim, Erdogan je obećao da će obnoviti 650.000 domova za preživjele u zemljotresu što je prije moguće. Berk Esen smatra kako se ta “poruka činila vjerodostojnom” pojedinim biračima.

Na taj način je turski predsjednik zadržao svoje vrlo visoke rezultate u većini pogođenih provincija i osvojio 72 posto glasova u Kahramanmarasu, 69 posto u Malatyi i 66 posto u Adiyamanu. U Hatayu, njegov rezultat je ostao stabilan sa 48 posto.

Proboj nacionalista

Proboj koji je ostvario nacionalistički kandidat Sinan Ogan jedno je od iznenađenja na izborima. Ovaj bivši zastupnik je osvojio više od pet posto glasova, a i Erdogan i Kilicdaroglu su koalirali s nacionalističkim formacijama.

“Nacionalizam je sastavni dio turskog političkog pejzaža”, rekao je Umut Ozkirimli, istraživač na Međunarodnom istraživačkom institutu u Barceloni: “On je konstanta od 1990-ih.”

Težina nacionalista, čije su različite formacije prikupile 22 posto glasova na parlamentarnim izborima, koji su održani istovremeno s predsjedničkim, može se objasniti i pitanjem sirijskih izbjeglica koje borave u Turskoj.

“Najveća promjena u situaciji je da su desnica i krajnja desnica sada masovno u središtu igre”, kaže Yohanan Benhaim.

Pogrešne procjene u anketama

Sve ili većina anketa pokazivale su vodstvo Kilicdaroglua ispred predsjednika Erdogana, a neke su čak predviđale pobjedu opozicije još u prvom krugu.

Međutim, turski predsjednik je dokazao da su bili u krivu nakon što je osvojio 49,50 posto glasova, iako bitka nije riješena u prvom krugu, kao što se dogodilo 2018. godine.

Izvor: Agencije