Njemačka pozvala Kinu da pritisne ‘agresorsku’ Rusiju da prekine rat
U Pekingu je njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock izrazila zabrinutost i zbog pitanja ljudskih prava i eskalacije napetosti s Tajvanom.
Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock pozvala je u petak Kinu da pritisne Moskvu da prekine rat u Ukrajini, rekavši da nijedna druga zemlja nema “više utjecaja na Rusiju”.
Govoreći nakon sastanka s kineskim kolegom Qin Gangom u Pekingu, rekla je da je izrazila zabrinutost zbog pitanja ljudskih prava i eskalacije napetosti s Tajvanom.
Njena posjeta dolazi sedmicu nakon posjete francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen koji su, također, potaknuli Kinu da igra veću ulogu u rješavanju ukrajinske krize.
“Dobro je što je Kina signalizirala predanost rješenju, ali moram iskreno reći da se pitam zašto dosadašnja kineska pozicija ne uključuje poziv agresoru Rusiji da zaustavi rat”, kazala je Baerbock.
Nakon sastanka najavljeno je da će kineski ministar obrane Li Shangfu posjetiti Rusiju u nedjelju, na poziv kolege Sergeja Šojgua.
Peking: Teritorija i sigurnost su nedjeljivi
Kina se pozicionirala kao neutralni posrednik tokom cijelog sukoba, ali njeno odbijanje da osudi invaziju i nedavna posjeta Moskvi predsjednika Xi Jinpinga doveli su do toga da je zapadne sile optuže da favorizira svog tradicionalnog saveznika.
Qin je u petak rekao da Kina vjeruje kako je “jedini način da se riješi ukrajinska kriza promicanje mira i pregovora”.
“Ukrajinska kriza se razvila do danas, a lekcije su duboke, vrijedne dubokog razmišljanja svih strana. Teritorija je nedjeljiva i sigurnost, također”, kazao je.
“Bez priznavanja sigurnosnih interesa određene strane – krize i sukobi su neizbježni”, dodao je Qin.
U međuvremenu je Baerbock rekla da je upoznala kineskog kolegu o zabrinutosti Njemačke da su ljudska prava “ograničena” u Kini, uz “opseg za angažman civilnog društva” koji se, također, smanjuje.
Kina je u ponedjeljak osudila dvojicu istaknutih advokata za ljudska prava na više od deset godina zatvora.
Xu Zhiyong i njegov kolega Ding Jiaxi osuđeni su za “subverziju državne vlasti” nakon suđenja iza zatvorenih vrata.
Baerbock se direktno referirala na Xinjiang, pozivajući se na izvještaj Ujedinjenih naroda koji je detaljno opisao niz kršenja prava Ujgura i drugih muslimanskih manjina u pokrajini, uključujući “vjerodostojne” tvrdnje o rasprostranjenom mučenju.
Ljudska prava, zabrinutost zbog Tajvana
Međutim, kineski ministar vanjskih poslova odbacio je zabrinutost zbog ljudskih prava, rekavši da su sva trvenja fokusirana na borbu protiv separatizma.
Kada je riječ o Tajvanu, Baerbock je rekla da bi vojna eskalacija bila “horor scenarij” za cijeli svijet.
Ponovila je njemačku politiku jedne Kine, prema kojoj je Peking priznat kao jedina legitimna vlada Kine i da Berlin ne održava diplomatske odnose s Tajvanom.
Baerbock je, međutim, naglasila da promjena statusa quo silom ne bi bila prihvatljiva.
Ranije ove sedmice Kina je završila trodnevne vježbe ispaljivanja vatre u blizini samoupravnog otoka, kao odgovor na nedavno putovanje predsjednice Tajvana Tsai Ing-wena u Sjedinjene Američke Države.
Peking insistira na tome da je Tajvan, samoupravna demokratija, dio njegovog teritorija, iako Tajvan ima nezavisnu vladu od 1949. godine.