‘Ubica tenkova’: Kornet remeti računice NATO-a u Ukrajini

Nakon što je Ukrajina primila prvi napredni njemački tenk Leopard, njeni saveznici su poslali prvi znak za formiranje velikog tenkovskog saveza. Međutim, ruski arsenal ima lijek za prevazilaženje ove prepreke s kojom se suočava na terenu.

Paralelno s prvom godišnjicom od izbijanja rata, 24. februara prošle godine, Poljska je najavila da će Ukrajini isporučiti prvu seriju poznatih tenkova Leopard 2, zbog njegovih sposobnosti, prije svega sveobuhvatne zaštite od improviziranih eksplozivnih naprava, mina i raketa.

Očekuje se da će druge zemlje u Sjevernoatlantskom savezu (NATO) zauzeti konačni stav o nastavku slanja isporuke svojih tenkova s naprednom tehnologijom, na čelu s američkim tenkom Abrams, koji Pentagon opisuje kao najbolji u svijetu i njegovog pandana Challenger, dragulja u kruni britanskog kopnenog oružja.

Uprkos ovim ubrzanim koracima koji su pratili zaoštravanje borbi na frontovima u istočnoj Ukrajini, saveznici Kijeva više puta su izražavali bojazan da bi neke vojne isporuke mogle dovesti do intenziviranja tempa sukoba te ga pretvoriti u sveopći rat s Rusijom.

Ruska opasnost i prijetnja

Moskva je u više navrata bez ustručavanja optuživala NATO da je direktno uključen u borbe u ratu, upozoravajući savez na posljedice toga. Također, nije skrivala sposobnost svog vojnog arsenala da porazi najmoćnije zapadno oružje, bez obzira koliko to oružje bilo napredno.

Prkosnim tonom i hvalisavo, ruski vojni dužnosnici naglašavali su kako su ruski protivtenkovski i protivoklopni raketni sistemi sposobni poraziti tenkove NATO-a, otvoreno ukazujući na sistem Kornet.

Ovaj sistem se sastoji od rakete koja se navodi i korigira laserskim snopom, poluautomatski, tako da operater poravnava nišan s metom, a može se lansirati s platforme pričvršćene na tlo ili direktno s ramena.

Operater usmjerava raketu kroz optički nišan i nastavlja je navoditi sve dok ne  stigne do mete. Raketa ima mogućnost manevriranja tako što spiralno leti prema cilju sve do posljednje faze u kojoj se direktno obrušava na metu.

Potvrđujući učinkovitost i djelotvornost sistema, dužnosnik ruske kompanije specijalizirane za izvoz oružja i vojne opreme kaže da je sistem Kornet sposoban djelovati po principu “pucaj i zaboravi”, jer garantira vjerovatnoću pogotka mete od 97 i 99 posto.

Neke od karakteristika

• Domet sistema je oko deset kilometara danju i osam kilometara noću, pored visoke zaštite od smetnji.
• Dnevno i noćno korištenje s nepripremljenih položaja i u različitim pozicijama: ležeći, na koljenima, u rovu, uz mogućnost korištenja sistema.
• Ispaljuje rakete s dva eksplozivna naboja koji mogu probiti oklop do 1300 mm.
• Glava rakete može biti napunjena visokoeksplozivnim punjenjem i u stanju je pogoditi najnovije tipove tenkova s udaljenosti od deset kilometara.
• Sposoban je za uništavanje tenkova, oklopnih vozila, samohodnih topova, niskoletećih aviona i helikoptera, kao i bespilotnih letjelica raznih vrsta.
• Može se instalirati na Tigar-M, Tajfun-K, BMD-4M i druga savremena ruska oklopna vozila koja nose 16 raketa ovog tipa, uključujući osam raketa spremnih za borbu.
• Ako se instaliraju na borbeno vozilo, četiri sistema mogu biti usmjerena na dva cilja istovremeno.
• Posadi transportera treba samo osam sekundi da prebaci sistem iz marševskog u borbeni položaj.

Kornet u Palestini, Libanu i Siriji

Sistem Kornet postao je poznat u Libanu, Palestini i Siriji, s tim da se prvi put proslavio u ratu u julu 2006. godine, tokom rata između Izraela i libanskog Hezbollaha.

Hezbollahova upotreba Korneta doprinijela je tome da se izraelskoj vojsci nanesu veliki gubici, što je Hezbollah u to vrijeme nazvao “masakrom nad tenkovima Merkava” i opovrgavanjem “mita o nepobjedivom izraelskom tenku”.

U Gazi, Kornet je pomogao u vršenju pritiska na okupacijske snage, koje su provodile vojne patrole na granicama Pojasa Gaze, što je dovelo do ogromnih gubitaka među izraelskim snagama i doseljenicima.

Izrael raketu Kornet smatra vrlo opasnom jer je protivoklopna i probija utvrde, a nosi visokoeksplozivnu bojevu glavu i ima razornu sposobnost prodora.

Godine 2011. izraelska vojna industrija izumila je odbrambeni sistem nazvan “Winderbreaker”, što je vojna tehnologija kojom su opremljeni tenkovi za presretanje protivtenkovskih raketa.

Konkurentni sistemi

Iako se Kornet smatra, prema svjedočenjima vojnih stručnjaka, najjačom protivoklopnom raketom, svoju preciznost dokazali su i drugi sistemi koji nisu ništa manje učinkoviti od Korneta, ponajprije američki Javelin (FGM-148 Javelin) koji je ušao u službu 2017. godine i zamijenio sistem Dragon.

Protivtenkovska raketa Javelin smatra se jednim od najskupljih i najnaprednijih odbrambenih sistema, zbog čega je nazivaju “lovcem na tenkove”. Prenosiva je na ramenu i jedna je od najpreciznijih i najučinkovitijih oružja u američkoj vojsci. Ova raketa ima infracrveno navođenje te veliku mogućnosti povećanja vidokruga prije lansiranja prema cilju. Pri ispaljivanju može doseći visinu od 160 metara, a zatim napada odozgo na oklopno vozilo ili tenk.

Raketa ima domet 2,5 kilometra i teška je oko 23 kilograma. U stanju je probiti oklop mete debljine 800 milimetara, a s obzirom na razvoj savremenog tenkovskog oklopa, raketa gađa gornji dio tenka kako bi ga oštetio.

Američka vojska može se pohvaliti i još jednim ne manje važnim sistemom od Javelina, a to je TOW 2 koji se počeo koristiti 1983. godine. Iako je star više od 40 godina, još je vrlo tražen, navode vojni specijalisti.

U ostatku svijeta svoju učinkovitost dokazali su i drugi protivtenkovski sistemi, među kojima su turski UMTAS, francuski MMP, kineski HQ-12 kao i bjeloruski Shershen te Milan ER, koji zajednički proizvode Francuska, Njemačka, Italija i Ujedinjeno Kraljevstvo.