‘Jugoslovenski scenarij’: Municija sa osiromašenim uranijem izaziva novu krizu

Ruski predsjednik Vladimir Putin zaprijetio je da će odgovoriti ako London isporuči Ukrajini municiju koja sadrži osiromašeni uranij, dok NATO smatra da se globalna sigurnosna situacija zauvijek promijenila.

Putin je napao britanske izjave o isporuci granata sa osiromašenim uranijem Kijevu, rekavši da to dokazuje namjere Zapada da se bori protiv Rusije do posljednjeg Ukrajinca, ne samo riječima, već i djelima, te kako je Zapad “počeo koristiti oružje koje sadrži nuklearne komponente.”

Putin je rekao kako je saznao da je Britanija najavila ne samo isporuku tenkova Kijevu nego i granata sa osiromašenim uranijem. Ako to bude učinjeno, “bit ćemo primorani odgovoriti na adekvatan način na zapadno korištenje oružja koje sadrži nuklearne materijale”, rekao je.

Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu izjavio je da “Rusija ima sredstva da odgovori” te upozorio: “Vidjet ćemo šta namjeravaju koristiti”, napominjući da je “poduzet još jedan korak” u pravcu dalje eskalacije.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je upozorio na mogućnost da London isporuči Ukrajini oružje koje sadrži osiromašeni uranij i rekao da će se to završiti veoma loše po Britaniju.

S druge strane, glasnogovornica Ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova rekla je da su britanski planovi za prebacivanje granata sa osiromašenim uranijem u Ukrajinu slični jugoslovenskom scenariju.

Zaharova je na Telegramu napisala da su italijanski vojnici u NATO jedinicama u Jugoslaviji najviše stradali zbog municije obogaćene uranijem i da su pokušali dobiti odštetu od Alijanse, ali su njihovi zahtjevi odbijeni.

Britansko obećanje

Britansko ministarstvo odbrane branilo je odluku da se Ukrajini, osim pošiljke tenkova Challenger 2, isporuči municija za probijanje oklopa koja sadrži osiromašeni uranij.

Ministarstvo je u saopćenju navelo da je osiromašeni uranij uobičajena komponenta i da nema nikakve veze sa nuklearnim oružjem te da ga britanska vojska koristi decenijama.

Britanska državna ministrica u Ministarstvu odbrane Annabel Goldie ranije je saopćila da će protuoklopna municija sa osiromašenim uranijem biti poslana s tenkovima Challenger 2 u Kijev.

Goldie je rekla: “Ova municija je vrlo efikasna za uništavanje modernih tenkova i oklopnih vozila”, pojasnivši da su ove granate namijenjene za tenkove Challenger, koje London namjerava isporučiti Kijevu.

Britanska organizacija “Kampanja za nuklearno razoružanje” osudila je nabavku municije koja sadrži osiromašeni uranij. U saopćenju od utorka navela je da će to biti “dodatna ekološka i zdravstvena katastrofa za one koji žive u zoni sukoba”.

Granate koje sadrže osiromašeni uranij su protivoklopna municija, a često su bile meta kritika jer predstavljaju rizik po zdravlje vojske koja ih koristi, kao i stanovnika granatiranih područja.

Prema Programu Ujedinjenih nacija za životnu sredinu, osiromašeni uranij je “hemijski i radioaktivno zagađen teški metal”.

Municija, koja sadrži osiromašeni uranij, bila je uvrštena na listu mogućih uzroka “sindroma Zaljevskog rata”, odnosno zdravstvenih problema boraca koji su učestvovali u Zaljevskom ratu 1991. godine, ali ta hipoteza nije naučno dokazana.

Američki tenkovi

Brigadni general Patrick Ryder, glasnogovornik Američkog ministarstva odbrane, rekao je da Pentagon planira isporučiti Ukrajini 31 tenk Abrams tokom sljedeće jeseni, ranije nego što je to bilo planirano.

Ryder je naveo da američke snage nastavljaju svoje operacije iznad Crnog mora i da lete u međunarodnom zračnom prostoru u skladu s međunarodnim pravom.

U tom kontekstu, mreža CNN je prenijela izjave američkih zvaničnika koji su rekli da američke izviđačke bespilotne letjelice lete iznad krajnjeg juga Crnog mora i da se takvom putanjom leta američkih dronova nastoje izbjeći provokacije nakon prošlosedmičnog incidenta.

CNN dodaje, pozivajući se na američke zvaničnike, da bi Rusija mogla jednostrano proširiti zatvoreni zračni prostor u južnoj i istočnoj Ukrajini.

NATO, Kina i Rusija

S druge strane, generalni sekretar Sjevernoatlantskog saveza (NATO) Jens Stoltenberg rekao je da Kina ugrožava strateške interese NATO-a te da zemlje NATO-a rade na povećanju izdataka za odbranu.

Stoltenberg je dodao da je NATO premjestio najveći broj snaga u svojoj historiji te da je oko 40.000 vojnika u pripravnosti.

Također je istakao da su zemlje NATO-a osigurale oko 65 milijardi eura za podršku Ukrajini od početka rata, ukazujući da se sigurnosna situacija zauvijek promijenila, čak i da se rat sutra završi, te kako je situacija u svijetu danas opasnija više nego ikad od Drugog svjetskog rata.

S druge strane, zamjenik ministra vanjskih poslova Rusije Sergej Rjabkov rekao je da njegova zemlja neće dozvoliti da NATO promijeni odnos snaga u svijetu pod izgovorom potpune dominacije Alijanse.

Na temu ugovora START, Rjabkov je naglasio da se trenutno ne može govoriti o promjeni ruskog stava o tom ugovoru, te da odluka njegove zemlje o suspenziji ne znači da će Moskva promijeniti tekst ugovora.

Prije otprilike mjesec dana, Moskva je suspendirala svoje učešće u Sporazumu o neširenju nuklearnog oružja (START) koji je potpisan sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).

Stalna američka vojna baza u Poljskoj

SAD je otvorio svoju prvu stalnu američku vojnu bazu u Poljskoj, a grad Poznanj je izabran za stalno sjedište američkih trupa na dalekom istoku Evrope. Takav odabir nosi brojne implikacije i teret sjećanja na transformaciju Poljske koja je bila nekadašnji saveznik Sovjetskog Saveza i mjesto osnivanja Varšavskog pakta.

Poljski ministar odbrane Mariusz Blaszczak rekao je tokom ceremonije otvaranja baze u Poznanju da su Poljskoj SAD i NATO potrebni koliko i Poljska njima.

Ministarstvo odbrane Poljske saopćilo je da je glavna misija baze nadgledanje američkih kopnenih snaga u Evropi i koordinacija saradnje s drugim zemljama NATO-a te kako je to osma stalna američka vojna baza u Evropi.

Ova baza sadrži skladište za gorivo, hangare za avione i skladišta municije, a planirano je da sadrži helikoptere Apache i tenkove Abrams.

Poljska je ugostila oko 10.000 vojnika iz zemalja NATO-a, uglavnom američkih snaga.

Amerika predvodi međunarodnu kampanju za pomoć Ukrajini, a nakon početka ruskog rata u februaru 2022. odmah je formirala koaliciju koju čine deseci zemalja s ciljem podrške Kijevu.