Kineska ekspanzija na Bliskom istoku: Američki plan ili prijetnja njenim interesima

Kina je konkurent proizveden u Americi, ne može napraviti nikakav potez bez odobrenja Washingtona, smatraju stručnjaci.

Ako Kina želi imati stvarni utjecaj, mora osloboditi svoje regionalno okruženje kao što je to učinila Amerika, nametnuti svoju kontrolu nad Tajvanom i Hong Kongom (Getty)

Dr. Abdullah Al-Shammari, član američke Demokratske stranke, kaže da je ono što se može uočiti kao konkurencija između Kine i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u regiji Bliskog istoka sastavni dio plana Washingtona, čiji je strateški izbor povlačenje iz regije. Takva opcija će stvoriti vakuum i bilo bi potrebno da ga ispuni strana kojom Washington može upravljati.

Tokom gostovanja u emisiji Al Jazeere Arabic ”Suprotan smjer” (21. 3. 2023) Al-Shammari je dodao da je ”Kina konkurent proizveden u Americi i da ne može napraviti nikakav potez bez odobrenja Washingtona. Da nije bilo zelenog svjetla koje joj je dato, ne bi stigla dokle jeste”. Ističe da se američka strategija zasniva na pripremi konkurenta pod njenom kontrolom kako bi kroz njihovo prisustvo ostvarila svoje ciljeve.

”Još živimo u vremenu unipolarnosti, i to će trajati najmanje 50 godina. Jedina utjeha je što je ovaj pol (Sjedinjene Američke Države) izgrađen na pluralističkom sistemu, dok je sistem, za koji pojedini tvrde da će se takmičiti s Amerikom, autoritarni.”

Al-Shammari je svoje tvrdnje argumentirao time da SAD zauzima vodeće mjesto na svim poljima, o čemu jasno govore i ekonomski pokazatelji te njihove brojke. Takva je situacija, smatra, i na vojnom i diplomatskom polju, uprkos politici i tome da Washington ima kontrolu u donošenju globalnih političkih odluka.

Nema pokazatelja

Al-Shammari, također, ne pronalazi nikakve pokazatelje koji upućuju na to da je Kina konkurent SAD-a. “Čak i da je tako, to je i dalje konkurent proizveden u Americi, poput kompanije Huawei, koja se sada bori za opstanak nakon što je bila na vrhu.”

Smatra da, ako Kina želi imati stvarni utjecaj, mora osloboditi svoje regionalno okruženje kao što je to učinila Amerika, nametnuti svoju kontrolu nad Tajvanom i Hong Kongom, osloboditi svoja ostrva od Japana i Filipina i nametnuti svoj utjecaj u Kineskom moru koje je postalo arena za američke flote, kako je rekao.

Upoređujući situaciju u SAD-u i Kini, Al-Shammari je naveo da je stopa nezaposlenosti u Kini za 30 godina porasla sa 2,5 posto na 6,4 posto, dok je stopa nezaposlenosti u Americi smanjena sa 5,4 posto na 4,6 posto. Dok broj američkih vojnih baza premašuje 1.200, Kina ima samo jednu bazu u Džibutiju i drugu u Emiratima, za koje se kasnije ispostavilo da su logističke kako bi služile američkim interesima.

Odraz pluralnosti

S druge strane, politički istraživač Hazem Ayad smatra da međunarodni poredak ide u pravcu ekonomske multipolarnosti, što se može zaključiti iz podataka međunarodnih institucija i brojki Svjetske banke, koji ukazuju da je veličina kineske ekonomije dostigla 18.000 milijardi dolara, što je gotovo jednako veličini ekonomije Evropske unije.

Smatra da je postalo važno izraziti taj pluralizam i pokazati ga pred neprijateljskim politikama Washingtona prema ovom pluralizmu. Takve politike se očituju u umiješanosti Evrope u ukrajinski rat te pokušajima izazivanja sukoba na Tajvanu i uplitanja Kine u njega te u ranijem poticanju američkog saveznika Britanije da napusti Evropsku uniju kako bi se oslabio ovaj blok.

Ayad je naveo da u pokazatelje ovog pluralizma i prisustva Kine u regiji Bliskog istoka spada i taj da je uzajamna trgovina između arapskih zemalja i Kine povećana za četiri puta u proteklih 15 godina, sa 100 milijardi dolara na pola biliona dolara.

“Kina ubrzano raste, jer je njena stopa rasta porasla u protekloj godini na 35 posto, što Kineze navodi da obrate pažnju na stabilnost u arapskoj regiji.”

Odgovarajući na tvrdnju da je sve što se dešavalo uslijedilo tek nakon dozvole SAD-a, Ayad je istakao da je Washington pokušao uništiti sporazum ”OPEC plus”. U regiju je došao i sam američki predsjednik Joe Biden kako bi postigao taj cilj, u čemu nije uspio. Kina se, također, suprotstavila Americi, imenujući za ministra odbrane osobu koja je stavljena pod američke sankcije.

Izvor: Al Jazeera

Reklama