Godinu kasnije: Ukrajina na naslovnicama, novinari na frontu

Sukob u Ukrajini, o kojem mediji naširoko pišu, zatekao je uredništva, pa i novinare navikle na ratno izvještavanje sa terena, jer su se morali prilagoditi njegovoj dugotrajnosti i do sada neviđenoj silini te teškoćama u provjeri nekih informacija.

Za godinu je “12.000 ukrajinskih i stranih novinara akreditirano” za izvještavanje, “što je veliki broj”, rekla je Jeanne Cavelier iz Reportera bez granica (RSF), dodajući da je “teren veoma pristupačan za redakcije, posebno evropske”, prenosi Hina.

No, pristup je ipak puno teži, pa i nemoguć, s druge strane ratišta, ističe britanski novinar Tim Judah (The Economist), koji žali zbog toga što se ne može lično uvjeriti bombardiraju li Ukrajinci civile u Donjecku, kao što tvrdi proruska strana.

“Pokušavamo raditi stvari uravnoteženo, ali istina je da je to teže na ruskoj strani”, istaknuo je reporter Emmanuel Peuchot, koji je došao pomoći AFP-ovoj ekipi u Kijevu.

Novinarski obilasci, koje su ruske vlasti sve do ljeta 2022. godine organizirale za strane medije, bili su strogo planirani i novinari se nisu mogli slobodno kretati.

Ubijeno osam i ranjeno 19 novinara

Od tada, a to se podudara s teškoćama ruske vojske na terenu, zapadne se medije više ne poziva u zonu ratišta i samo novinari/blogeri koje se pažljivo bira mogu pristupiti ruskom ratištu.

Uz to, uvedene su kaznene sankcije za objavljivanje informacija kojima se “blati ugled” ruske vojske.

Godinu poslije Ukrajina je i dalje na naslovnicama, a sukob je donio puno šire ekonomske i političke posljedice na međunarodnom nivou od onoga koji se od 2014. godine vodi u Donbasu, na istoku zemlje.

Drugi problem, više-manje očekivan, opasnosti su povezane s poslom ratnih reportera.

Po statistici RSF-a, ubijeno je osam i ranjeno 19 novinara.

Premda ta nevladina organizacija “u zadnjih šest mjeseci nije evidentirala nijedan smrtni slučaj”, opasnost nije ništa manja.

Naprotiv, ona dovodi do “iznimnog psihičkog zamora” u ekipama, koje se svake tri sedmice izmjenjuju na terenu, rekao je urednik informativnog programa TF1 Thierry Thuillier.

Novinarka Al Jazeere Hoda Abdel-Hamid rekla je na upit AFP-a da su linije ratišta “jasne” i da su “opasna područja jasno razgraničena”, iako su “bombardiranja moguća i u gradu”.

“Izvještavala sam iz Iraka i iz Afganistana, gdje su vladali haos i siromaštvo usred razorene infrastrukture” a rat je takvo stanje dodatno pogoršavao.

‘Imaš internet u svako doba dana’

“Uz to je prijetio terorizam, autobombe, bombaški napadi, lažne kontrolne tačke, borbe među pobunjenim grupama.”

U Ukrajini je “javni red osiguran i ustanove funkcioniraju”, rekla je Abdel-Hamid.

Posebni dopisnik španske radijske stanice Cadena Ser Nicolas Castellano kaže da mu je posao “veoma lagan” u usporedbi s iskustvom iz Konga, Somalije i Južnog Sudana.

“Imaš internet u svako doba dana, možeš slati informacije bilo gdje i voziti se vozom”, rekao je.

Većina intervjuiranih novinara kazala je da će se svakako vratiti u Ukrajinu, gdje će sukob najvjerovatnije “još dugo potrajati”, ocijenio je Emmanuel Peuchot.

“Htjela bih biti ondje kad nastupi mir i pregovori. Ali i kad se zemlja jednom obnovi”, rekla je novinarka France Televisiona Maryse Burgot, koja se vratila iz sedme novinarske misije od januara 2022. godine.