Otkrivanje kontura američkog plana za budućnost Gaze nakon rata
Američki dužnosnici ističu da postoji potreba za međunarodnim snagama kako bi se postigla stabilnost odmah nakon prestanka borbi.

Visoki američki dužnosnici otkrili su, kako su to opisali, obrise plana administracije američkog predsjednika Joea Bidena za period nakon rata u Pojasu Gaze.
Američki Politico navodi da su dužnosnici Bijele kuće, State Departmenta i drugih agencija, predvođeni koordinatorom Bijele kuće za pitanja Bliskog istoka, proveli sedmice formulirajući ovaj plan. Plan predviđa povećanje sigurnosne pomoći Washingtona palestinskim vlastima i pruža veću ulogu američkom sigurnosnom koordinatoru u regiji.
Američki dužnosnici ističu da postoji potreba za međunarodnim snagama kako bi se postigla stabilnost odmah nakon prestanka borbi, a zatim bi ”obnovljene palestinske vlasti” dugoročno preuzele upravljanje.
Pitanje je šta će ostati od Hamasa
Politico je također citirao dužnosnika američkog State Departmenta koji je rekao da se palestinska vlast suočava s velikim izazovima u pogledu „legitimiteta i sposobnosti“, kako je rekao.
List prenosi riječi visokog američkog dužnosnika koji je rekao da i dalje ostaje velika nepoznanica šta će tačno ostati od Islamskog pokreta otpora Hamas u Gazi nakon rata.
Dužnosnik je istaknuo da uprkos uloženim naporima američka administracija nije uspjela potaknuti izraelske čelnike na smislenu raspravu o obliku upravljanja Gazom nakon rata. Bez obzira na to, naglasio je da ne postoje nikakvi razgovori unutar Bidenove administracije o ograničavanju američke vojne pomoći Izraelu kao načinu da se izvrši pritisak na tu zemlju.
Iako su državni sekretar Anthony Blinken i drugi u Bidenovoj administraciji otvoreno izjavili da bi “revitalizirana” palestinska vlast trebala upravljati Pojasom, nisu otkrili detalje kako će se to postići. Tel Aviv je izrazio svoje protivljenje i odbacio buduću ulogu Palestinske uprave u Gazi, ističe američki list.
“U konačnici, želimo imati palestinsku sigurnosnu strukturu u Gazi nakon sukoba”, izjavio je visoki dužnosnik Bidenove administracije, kako prenosi Politico.
Bijela kuća nije izdala službenu potvrdu navedenog plana.
Neograničena podrška
Iako se Bidenova administracija suočava sa sve većim unutrašnjim protivljenjem zbog svoje podrške izraelskom ratu u Pojasu Gaze, američki predsjednik je više puta potvrdio svoju spremnost da pošalje još vojnih resursa u Izrael.
Biden je rekao – u svojim izjavama – da Washington stoji uz Izrael i podržava ga, i spreman je ispuniti sve potrebe Tel Aviva da se “odbrani”, kako je rekao, što podrazumijeva i nabavku municije i raketa za Željeznu kupolu.
U petak, 1. decembra, završilo je humanitarno primirje između frakcija palestinskog otpora i Izraela koje je trajalo sedam dana. Primirje je postignuto posredstvom Katara uz egipatsko-američku podršku, tokom kojeg su razmijenjeni zarobljenici i dopremljene su ograničene količine humanitarne pomoći u Pojas, u kojem živi oko 2,3 miliona Palestinaca.
Od 7. oktobra izraelska vojska vodi razorni rat protiv Gaze, tokom kojeg je stradalo 15.899 osoba, a više od 42.000 ih je ranjeno, pored ogromne štete koja je nanesena u stambenim četvrtima, na infrastrukturnim objektima od vitalnog značaja i bolnicama.