Kako je SAD koristio pravo veta u UN-u za podršku Izraelu

SAD je upotrijebio svoje pravo veta najmanje 34 puta kako bi blokirao rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a koje su bile kritične prema Izraelu.

Dvije su rezolucije stavljene na glasanje u srijedu u sjedištu UN-a u New Yorku nakon intenzivne otvorene rasprave članova o 'situaciji na Bliskom istoku, uključujući palestinsko pitanje' (Reuters)

Pišu: Shakeeb Asrar i Mohammed Hussein

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda nije uspjelo usvojiti rezoluciju o trenutnoj situaciji u Gazi nakon što su zemlje članice u srijedu odbacile dva nacrta rezolucija.

Rusija i Kina uložile su veto na rezoluciju koju su izradile Sjedinjene Američke Države i koja je pozivala na “humanitarne pauze” i pravo Izraela da se brani. Drugi nacrt rezolucije koji je sponzorirala Rusija, a koji je pozivao na humanitarni prekid vatre, nije uspio prikupiti dovoljno glasova za usvajanje. Očekivalo se da će Sjedinjene Američke Države uložiti veto na tu rezoluciju u slučaju da je prikupila dovoljno glasova da se krene ka njenom usvajanju.

Dvije su rezolucije stavljene na glasanje u srijedu u sjedištu UN-a u New Yorku nakon intenzivne otvorene rasprave članova o “situaciji na Bliskom istoku, uključujući palestinsko pitanje”.

Ovo je drugi nacrt rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a o kojem se glasalo od početka izraelsko-palestinskog rata prije tri sedmice. Prvo glasanje je održano 18. oktobra, kada je SAD blokirao rezoluciju kojom se poziva na “humanitarne pauze”. Dvanaest zemalja glasalo je za tu rezoluciju.

Historija američkih veta koji su štitili Izrael

Odgovor SAD-a na rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a usred ovog sukoba u skladu je s njihovom historijskom upotrebom svog prava ulaganja veta da blokira sve rezolucije koje bi mogle biti kritične prema Izraelu ili pozivati na palestinsku državnost.

Od 1945. godine jedna od pet stalnih članica – SAD, Rusija, Kina, Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska – uložile su veto na ukupno 36 nacrta rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a vezanih za Izrael i Palestinu. Od toga su SAD uložile veto 34 puta, a dva puta su to učinili Rusija i Kina.

Većina ovih nacrta rezolucija je pripremljeno kako bi se pružio radni okvir za postizanje mira u desetljećima dugom izraelsko-palestinskom sukobu, uključujući traženje od Izraela da se pridržava međunarodnih zakona, pozivanje na samoopredjeljenje za palestinsku državu ili osuđivanje Izraela zbog raseljavanja Palestinaca ili izgradnje naselja na okupiranim palestinskim područjima.

SAD je uložio veto na rezolucije o Izraelu ukupno 46 puta, uključujući onu o izraelskoj invaziji na južni Liban, kao i onu vezanu za izraelsku aneksiju sirijske Golanske visoravni, koja je i dalje pod izraelskom okupacijom. Washington je 2019. službeno priznao izraelski suverenitet nad Golanskom visoravni, preokrenuvši desetljeća američke politike.

Nacrt rezolucije iz 1972. – jedini put kada SAD nije uložio veto – bio je kratak i generičan, pozivajući sve strane da “odmah prekinu sve vojne operacije i da pokažu najveću suzdržanost u interesu međunarodnog mira i sigurnosti”.

Ključne rezolucije koje je blokirao SAD

  • Rezolucija od 18. oktobra 2023. koja poziva na “humanitarne pauze” i na to da Izrael poništi svoju naredbu za evakuaciju sjevernog Pojasa Gaze je blokirana. Američka ambasadorica pri UN-u rekla je: “Da, rezolucije su važne i da, ovo Vijeće mora o tome govoriti. Ali akcije koje poduzimamo moraju biti utemeljene na činjenicama na terenu i podržavati direktnu diplomatiju koja može spasiti živote.”
  • Nakon Velikog marša povratka 2018. godine, Vijeće sigurnosti UN-a izradilo je nacrt rezolucije kojom se osuđuje “upotreba bilo kakve pretjerane, nesrazmjerne i neselektivne sile izraelskih snaga protiv palestinskih civila” i poziva na “trajni, sveobuhvatni mir” s “dvije demokratske države, Izrael i Palestinu”. SAD je uložio veto na rezoluciju, a tadašnja američka ambasadorica pri UN-u Nikki Haley rekla je da ona predstavlja “veoma jednostran pogled na ono što se dogodilo u Gazi posljednjih sedmica”.
  • Nakon što je SAD priznao Jerusalem kao glavni grad Izraela 2017, u nacrtu rezolucije stoji da “radnje koje navodno mijenjaju karakter, status ili demografski sastav Svetog grada Jerusalema nemaju pravni učinak, ništavne su i nevažeće”. Zahtijevalo je da se status Jerusalema odredi u skladu s propisima UN-a. Svih 15 članica Vijeća sigurnosti UN-a glasalo je za, osim SAD-a, koji je uložio veto.
  • Nakon druge Intifade ili ustanka koji je započeo 2000. godine, rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a izrazila je “ozbiljnu zabrinutost zbog nastavka tragičnih i nasilnih događaja koji su se dogodili od septembra 2000. godine”, osudila je napade na civile i pozvala Izrael “da se skrupulozno pridržava svojih pravne obaveze i odgovornosti prema Četvrtoj ženevskoj konvenciji”. Tadašnji američki ambasador pri UN-u John Negroponte rekao je da rezolucija ima za cilj “politički izolirati jednu od strana u sukobu kroz pokušaj da se utjecaj Vijeća stavi na stranu druge strane”. Dvanaest zemalja glasalo je za, ali je SAD uložio veto.
Izvor: Al Jazeera