Izrael optužuje Španiju da je stala na stranu Hamasa nakon optužbe za ‘genocid’

Izrael i Španija ušli su u diplomatski spor nakon što je Izrael optužio neke španske ministre da su stali na stranu Hamasa u sukobu na Bliskom istoku, što je Madrid odbacio.

Spor je nastao nakon što su ljevičarski španski političari iz koalicione vlade optužili Izrael za sudjelovanje u “genocidu”  nad palestinskim narodom.

Ione Belarra, ministrica za socijalna prava koja je također vođa Unidos Podemosa, krajnje ljevičarskog mlađeg partnera u španskoj koalicionoj vladi, nekoliko je puta na društvenim mrežama objavila podršku Palestini dok je kritizirala izraelsku okupaciju.

U ponedjeljak je pozvala Španiju da izvede izraelskog premijera Benjamina Netanyahua pred Međunarodni kazneni sud za ratne zločine.

Španska ministrica jednakosti, Irene Montero, ponovila je ovaj apel, rekavši da je isti poziv upućen “prije nekoliko sedmica u slučaju [španske] humanitarne radnice ubijene u ratu u Ukrajini”.

Montero se također oglasila na društvenim mrežama: “Kršenja međunarodnog kaznenog prava i ratni zločini ne mogu proći nekažnjeno. Odbrana mira i ljudskih prava danas je najhitniji zadatak.”

We ask our partner that, as the Government of Spain, we bring Netanyahu before the International Criminal Court for war crimes. Here is my official statement 👇 pic.twitter.com/Wuu8nnKfVp

— Ione Belarra (@ionebelarra) October 16, 2023

Izraelska ambasada u Madridu poručila je u saopćenju objavljenom u ponedjeljak da su neki španski ministri, koji nisu imenovani, stali na stranu palestinske skupine Hamas, koja je prije više od sedmicu dana pokrenula smrtonosnu ofanzivu u Izraelu koja je iznenadila svijet i pokrenula novi veliki rat.

Izrael ponavlja ‘Hamas je ISIL’

Ambasada je poručila da je “duboko zabrinjavajuće” što su se “određeni elementi unutar španske vlade odlučili pridružiti ovom terorizmu tipa ISIL-a”.

Od napada te skupine 7. oktobra izraelski dužnosnici, uključujući Netanyahua, opetovano su ponavljali da je “Hamas ISIL”. Izraelska vojska je također tvrdila da je zastava ISIL-a pronađena na mjestu napada.

Od Hamasovog upada, tokom kojeg je skupina optužena za ubistvo stotina civila i zarobljavanje stotina drugih, Izrael je blokirao i bombardirao pojas Gaze, enklavu pod opsadom kojom vlada palestinska skupina.

Hamas je negirao namjerno ubijanje civila, ali je priznao da je moguća “kolateralna šteta”. Također je priznao da je uzeo nekolicinu Izraelaca za taoce.

Sveukupno, više od 4.000 ljudi – uključujući Izraelce, Palestince i neke strance – ubijeno je u 10 dana.

Diplomatski spor sigurno će zategnuti izraelsko-španske diplomatske odnose i pokazati kako se rat Izraela i Hamasa prelio na evropske odnose, kažu analitičari.

Diplomatski odnosi od ‘86

Španija i Izrael uspostavili su diplomatske odnose tek 1986. nakon desetljeća bez kontakta tokom vladavine generala Francisca Franca, koja je završila njegovom smrću 1975.

Izrael je zatražio od vršitelja dužnosti španskog premijera Pedra Sancheza da osudi “apsolutno nemoralne” izjave ministara njegove vlade, rekavši da one ugrožavaju sigurnost židovskih zajednica u Španiji.

Špansko ministarstvo vanjskih poslova uzvratilo je kasno u ponedjeljak, izdavši saopćenje u kojem se izjave ambasade kritiziraju kao “neistine”.

Kaže da je španska vlada osudila napade Hamasa na Izrael i pozvala na zaštitu civila u Gazi.

“Svaki politički čelnik može slobodno izražavati svoje stavove kao predstavnik političke stranke u punoj demokraciji kao što je španska”, dodaje se.

Španjolska je podržala nedavni diplomatski sporazum između Maroka i Izraela, čime su okončane godine antipatije između Rabata i Jerusalema.

Negiranje tvrdnji iz ambasade

Belarra, ministrica za socijalna prava, negirala je tvrdnje izraelske ambasade u Madridu.

“Osuda ovog genocida nije ‘svrstavanje uz Hamas'”, rekla je. “To je demokratska obaveza. Tišina, suučesništvo s terorom,” poručila je u objavi na X, platformi društvenih medija prije poznatoj kao Twitter.

Ranije u subotu, u trenerci s crvenom, zelenom, bijelom i crnom bojom palestinske zastave, glasnogovornik Podemosa Pablo Fernandez, pojavio se uoči konferencije za novinare.

U međuvremenu, Montero, viša zvaničnica u Podemosu, ustvrdila je u objavi na društvenim mrežama da je Netanyahu “tražio 2019. (u izraelskom parlamentu) da finansira Hamas. Kršenja međunarodnog prava i ratni zločini nikada neće računati na naše saučesništvo ili našu šutnju. Mi branimo demokratiju i život”.

Nakon neuvjerljivih izbora u julu, špansku vladu vode socijalisti, a podržavaju je dvije mlađe stranke krajnje ljevice Unidos Podemos (Ujedinite se zajedno) i Sumar (Zbroji), kao i regionalne skupine.

Dok socijalisti pokušavaju formirati novu vladu prikupljajući podršku manjih stranaka, Sumar, koju vodi zamjenica premijera Yoland Diaz, pozvala je Španiju da prizna Palestinu kao nezavisnu državu.

Političke podjele

Političke podjele oko rata između Izraela i Hamasa prisilile su premijera Sancheza da odustane od konferencije Evropske unije u Albaniji kako bi razjasnio stajalište Španije, koja je bila u sukobu sa stajalištem njegovih saveznika na krajnjoj ljevici.

“Želio bih ponoviti našu osudu napada Hamasa na Izrael. Izrael ima legitimno pravo braniti se u okviru međunarodnog prava i humanitarnog prava”, rekao je novinarima. “U isto vrijeme, zaštita civila je ključna, kao i pristup međunarodnoj pomoći za one kojima je potrebna, posebno u pojasu Gaze.

“Jedini način da se riješi sukob je priznanje dviju država, kako bi mogle koegzistirati u miru i sigurnosti.”

Svađa je potaknula opozicione desničarske stranke da optuže Sancheza i njegove političke saveznike za narušavanje imidža Španije u inostranstvu.

Alberto Nunez Feijoo, čelnik opozicione konzervativne Narodne stranke, rekao je u utorak novinarima u Madridu da je odgovor Španije na pritužbu Izraela bio “nepristojan”.

“Izrael je zemlja u šoku. Nije trenutak za sukob s Izraelom, a nažalost imamo ga”, rekao je.

Politička ljevica

Santiago Abascal, čelnik krajnje desne stranke Vox, treće najveće stranke u španskom parlamentu, rekao je da članovi španske vlade uključuju “poštovatelje Hamasovog terorizma”.

Lluis Orriols, stručnjak za špansku politiku na Univerzitetu Carlos III u Madridu, rekao je da su političke podjele unutar španske ljevice bile očekivane, pogotovo kada je privremena vlada imala manje discipline u pogledu onoga što njeni članovi govore nego da je na vlasti.

“Gledišta članova Podemosa o Palestini i Izraelu nisu nepoznata, ali važno je da u ovoj aktualnoj vladi vanjsku politiku diktiraju socijalisti”, rekao je za Al Jazeeru. “Ako ljevica formira drugu vladu, Podemos će igrati manje važnu ulogu, a Sumar će biti istaknutiji.”

José Ignacio Torreblanca, madridski direktor think-tanka Evropskog vijeća za vanjske poslove, rekao je da institucije EU nisu uspjele adekvatno odgovoriti na rat Izraela i Hamasa.

“Ne radi se toliko o stranama koje imaju različite stavove, što već dugo znamo, koliko o lošem funkcioniranju institucija EU, posebno jednostranih akcija koje su u suprotnosti s visokim predstavnikom EU Josepom Borrellom”, rekao je za Al Jazeeru.

Propalestinski prosvjedi

“Navikli smo na razlike među državama članicama, ali države EU-a trebale bi pomoći u pronalaženju konsenzusa, a ne reproducirati i pogoršavati razlike.”

Oko 50.000 židova živi u Španiji, prema vladinoj statistici.

Dva prosvjeda u korist Palestinaca održana su tokom vikenda u Madridu i Barceloni.

Daleko od svijeta politike, Španci poput Geme Otero, poslovne žene sa sjedištem u Barceloni, rekli su da civili najviše pate zbog rata Izraela i Hamasa.

“Nije me briga ko je u pravu, a ko u krivu”, rekla je za Al Jazeeru. “Ima ljudi s obje strane koji umiru i pate zbog svađe koja bi se mogla riješiti ako se prestanu boriti.”