Pet osnovnih pitanja o tome kako će se razvijati rat u Ukrajini 2023.

Budući da ovaj sukob ulazi u drugu kalendarsku godinu, kakvi se izazovi očekuju u narednom periodu?

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obećao je svom narodu pobjedu 2023. u novogodišnjim porukama, dok je Kremlj govorio o "ratu" u Ukrajini umjesto o "specijalnoj vojnoj operaciji" (Reuters)

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obećao je svom narodu pobjedu 2023. u novogodišnjim porukama, dok je Kremlj govorio o “ratu” u Ukrajini umjesto o “specijalnoj vojnoj operaciji”. Budući da ovaj sukob ulazi u drugu kalendarsku godinu, kakvi se izazovi očekuju u narednom periodu?

Francuski list Le Figaro pokušao je to pojasniti odgovarajući na pet pitanja koja se odnose na vojne ciljeve, pregovore, pa čak i na to kolika je vjerovatnoća da predsjednik Rusije Vladimir Putin i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ostanu na vlasti.

Prvo: Kakav će biti odnos snaga tokom ove godine?

General Michel Yakovleff, bivši visoki zvaničnik NATO-a, očekuje da će ukrajinska vojska, koja broji 700.000 vojnika, zadržati svoju brojčanu prednost ove godine. Prema riječima admirala Hervea Blejeana, direktora Glavnog štaba Evropske unije, Ukrajinci se spremaju da zadrže svoju brojčanu nadmoć, te da “oforme tri nova vojna korpusa do marta 2023, čiji se broj procjenjuje na 75.000 ljudi”.

Što se tiče ruske vojske, ove godine će doći do intenzivnog raspoređivanja 300.000 vojnika koji su mobilizirani u septembru prošle godine. Blejean očekuje da će oni biti iskorišteni za pojačavanje linija odbrane na teritorijama koje je okupirala Rusija. Također, ukrajinska obavještajna služba izrazila je zabrinutost zbog nove ruske mobilizacije koja bi mogla obuhvatiti dodatnih 500.000 vojnika.

Rusi imaju problema sa municijom. Tako bi, na primjer, trebali ograničiti pucnjavu u Bahmutu, kako tvrdi general Yakovleff. “Ruska vojska vadi staru opremu iz svojih skladišta i pokušava proizvoditi brže”, dodao je general Francois Chauvancy, geopolitički konsultant i stručnjak za komunikacijske i informatičke nauke.

Drugo: Hoće li Zapad nastaviti snabdijevati Kijev oružjem?

Prema procjeni admirala Blejeana, ruske snage su pretrpjele velike materijalne gubitke, koji iznose do 70 posto zaliha raketa za kopnene ciljeve, 60 posto borbenih tenkova i 20 posto artiljerije. S druge strane, Ukrajina je izgubila više od 400 tenkova i više od 1.500 borbenih vozila, prema web stranici Oryx za analizu vojno-obavještajnih informacija.

No, dopuna ruske opreme, uprkos količini sovjetskih zaliha, suočava se sa zapadnim embargom kojim su obuhvaćene pojedine tehnologije. Takva situacija primorava “rusku vojsku da izvuče staru opremu iz svojih zaliha i da pokuša brže proizvoditi”, prema nekim izvorima.

Kijev se u velikoj mjeri oslanja na zapadne isporuke kako bi održao svoju tehnološku prednost. Zapad nije pokazao, do sada, bilo kakvo odustajanje u ovom pravcu. Štaviše, počeo je slati ofanzivno oružje. Iako je i Zapad zabrinut zbog svojih zaliha oružja, stručnjaci predviđaju da će se ruske zalihe iscrpiti prije zapadnih.

Treće: Koji su vojni ciljevi nakon velikih jesenskih manevara?

Godina 2022. završena je statusom quo između dvije zaraćene strane. Nakon velikih jesenskih manevara Ukrajine i želje da se ublaži šok na ruskoj strani, dvije strane će se sigurno utrkivati u tome da napadnu jedna drugu što je prije moguće u 2023. godini, možda krajem zime. General Yakovleff smatra kako je “Rusija prinuđena da ostvari krajnje simboličan cilj”, dodajući da bi on, na Putinovom mjestu, iskoristio najvažniju preostalu kartu koju ima, a to je opsada Kijeva, podsjećajući na opsadu Sarajeva.

Što se tiče Ukrajinaca, Yakovleff smatra da je za njih najbolje da “sačekaju da Rusi izađu iz šume” kako bi ih porazili. Ali ako ruske snage ne preduzmu ništa, onda bi Kijev možda prvo želio gađati Azovsko more, a možda čak i Mariupolj. Ako se taj scenario ostvari, to će biti ravno ”paklu za Ruse”, kako je to opisao.

Četvrto: Jesu li pregovori mogući?

Krajem jeseni, nakon višemjesečnih ukrajinskih kontranapada, iznenada su nastavljeni razgovori o mogućim pregovorima između Kijeva i Moskve, ali to do sada nije urodilo plodom. Hoće li 2023. biti kraj rata? To je krajnje neizvjesno, smatra autor, jer su obje strane nepopustljive u svojim zahtjevima: Rusi žele da Ukrajina prizna ono što smatraju svojim novim granicama, a Ukrajina zahtijeva da se vrate sve okupirane teritorije i da se Rusi vrate na predratna granica. ”Ovo su dvije nepomirljive pozicije”, tvrdi francuski general i geopolitički stručnjak Francois Chauvancy, napominjući da ”pregovori neće biti mogući, osim ako se jedna od zaraćenih strana slomi ili obje prihvate da ne postoji način da bilo koja od njih pobijedi u ovom ratu”.

Peto: Hoće li Putin i Zelenski prevazići posljedice rata 2023?

Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da 97 posto Ukrajinaca podržava rat, što znači da će Zelenski nastaviti da uživa podršku javnosti tokom tekuće godine. Ukrajinci vide Rusiju kao egzistencijalnu prijetnju, stoga se moraju oduprijeti ili nestaju. Što se tiče Rusije, čini se da je situacija tamošnjeg režima osjetljivija. Ipak, posmatrači smatraju da najoštrije kritike ne dolaze od onih koji agresiju na Ukrajinu vide kao problem, već od onih koji smatraju da Kremlj ne ide dovoljno daleko. Problem je, smatraju pojedini posmatrači, u tome što čak i ako se Putinov trenutni režim sruši u toku ove godine, nema garancije da će njegov nasljednik promijeniti svoju politiku prema ratu u Ukrajini.

Izvor: Agencije