Šta slijedi nakon prijedloga Komisije da se uskrati novac Mađarskoj?

Zamrzavanje 7,5 milijardi eura Mađarskoj mora se odobriti u roku od mjesec dana kvalificiranom većinom država članica.

Razna tijela EU-a optužila su Viktora Orbana za rušenje demokratije u Mađarskoj, kao i za zatvaranje očiju na sveprisutnu korupciju i nepoštovanje vladavine prava (Reuters)

Evropska komisija prvi put je predložila da se zamrznu evropska sredstva nekoj državi članici – Mađarskoj, zbog kršenja vladavine prava i navodne korupcije. Odluka je sada na državama članicama EU-a, piše zajednička Evropska redakcija (ENR), projekt 18 novinskih agencija među kojima je i Hina.

Evropska komisija želi uskratiti Mađarskoj 7,5 milijardi eura zbog navodne korupcije i nepoštovanja vladavine prava, rekao je povjerenik za budžet Johannes Hahn u nedjelju, 18. septembra.

“Odluka je jasan pokazatelj odlučnosti Komisije da zaštiti budžet EU-a i da iskoristi sve alate koji su nam na raspolaganju kako bismo ostvarili taj važan cilj”, rekao je Hahn.

Razna tijela EU-a optužila su Viktora Orbana za rušenje demokratije u Mađarskoj, kao i za zatvaranje očiju na sveprisutnu korupciju i nepoštovanje vladavine prava.

Komisija je prvi put pokušala poduzeti korak uskraćivanja novca zbog zabrinutosti za vladavinu prava u državi članici.

Predsjednica EK-a Ursula von der Leyen započela je proces obustave finansiranja u aprilu ove godine korištenjem mehanizma vladavine prava, poznatog i kao mehanizam uvjetovanosti, koji je implementiran 2021. godine kako bi se osiguralo da se članice EU-a pridržavaju općih načela bloka.

Ključni uvjet za aktiviranje mehanizma uvjerenost je da se sredstva EU-a zloupotrebljavaju.

Mađarska je pokazala određenu spremnost da se suoči s problemom. Najavila je osnivanje nezavisnog tijela koje će nadzirati korištenje sredstava EU-a.

Budimpešta bi mogla izbjeći zamrzavanje svojih sredstava ako prije isteka roka otkloni razloge zbog kojih je predloženo zamrzavanje.

Zamrzavanje sredstava Mađarskoj mora se odobriti u roku od mjesec dana kvalificiranom većinom država članica.

Odlukom država članica, međutim, rok se može produžiti za još dva mjeseca. Kako bi se sredstva blokirala, većina od 15 zemalja EU-a koje predstavljaju 65 posto stanovništva Unije morala bi odobriti plan.

Kako su reagirale države EU-a?

Poljska podržava Mađarsku

Varšava je istaknula da će se usprotiviti “svakom potezu” Brisela da Mađarskoj uskrati 7,5 milijardi eura evropskih sredstava.

“Poljska će se snažno suprotstaviti bilo kakvom potezu evropskih institucija da zemlji članici, u ovom slučaju Mađarskoj, uskrati sredstva na apsolutno neovlašten način”, rekao je novinarima poljski premijer Mateusz Morawiecki.

Šef poljske nacionalističko-populističke vlade, također u sukobu s Briselom koji ga optužuje za povredu vladavine prava, podsjetio je da je njegov mađarski kolega i saveznik Viktor Orban već pripremio “plan dogovora s Evropskom komisijom”.

Mađarska u italijanskoj izbornoj kampanji

Čelnica italijanske krajnje desnice Giorgia Meloni, favoritkinja na izborima u Italiji 25. septembra, kaže da ovdje postoji pitanje suvereniteta, s kojim će se prije ili kasnije morati pozabaviti.

“Evropska tijela za donošenje odluka su upravljačka tijela”, objasnila je Meloni.

“Mi kažemo da suverenitet pripada narodu i da se iskazuje na parlamentarnim izborima. To je rasprava koju moramo pristojno voditi, ali to ne znači izlazak iz EU-a, već popravke”, rekla je.

“Orban će odlučiti, ali ja ne radim ono što Orban kaže, imam samo italijanski nacionalni interes na umu”, nastavila je.

Međutim, “ne slažem se s onim što EU radi s Mađarskom. Ne zanima nas cijepanje Evrope, već snažnije ujedinjenje Evrope protiv njenih protivnika. U skupštini UN-a Mađarska nije glasala s Rusijom, već s Evropom. A Poljska je na prvoj liniji sukoba s Rusijom i preuzima izbjeglice iz Ukrajine”, istaknula je Meloni.

Meloni vodi izbornu kampanju kao dio desničarske koalicije koja uključuje krajnje desnu Ligu Mattea Salvinija i stranku Forza Italia Silvija Berlusconija. Posljednje ankete prije predizborne šutnje predviđaju da će savez osvojiti 46 posto glasova, znatno više od svojih suparnika.

Lider Demokratske stranke Enrico Letta oštro se distancirao od tog saveza. “Ne želimo Italiju koja se veže uz Mađarsku”, objasnio je Letta.

“Ne želimo Italiju koja namiguje Orbanu i Putinu, želimo Italiju koja je u srcu Evrope i koja je odana svojim savezima”, dodao je.

Slovačka i Hrvatska za dogovor Komisije i Budimpešte

Slovački premijer Eduard Heger napominje da je pri usvajanju budžeta EU-a usvojena i uvjetovanost vladavinom prava kako bi se pomoglo u borbi protiv zloupotrebe EU fondova u državama članicama.

“Ovo je, na kraju krajeva, dugoročni prioritet moje vlade. Slovačka jako dobro zna iz vlastitog iskustva, iz dana bivših vlada, šta znači krađa EU fondova”, rekao je.

Napomenuo je i da Mađarska i Evropska komisija sada intenzivno komuniciraju o nizu mjera koje je Mađarska spremna poduzeti za jačanje struktura za zaštitu evropskih fondova. Stoga nije potrebno uskratiti povlačenje sredstava Mađarskoj. “Naravno, ovo je željeni scenarij”, rekao je Heger.

Prema njegovim riječima, na prijedlog Komisije ne može se staviti veto. Heger je podsjetio da će o konačnoj verziji prijedloga odlučiti kvalificirana većina članica EU-a po isteku roka od mjesec dana.

Slovačka je spremna podržati produženje za još dva mjeseca kako bi Mađarska imala više vremena za pregovore, rekao je slovački premijer.

“Hrvatska podržava sve mehanizme za zaštitu vladavine prava, pa tako i ovaj o uvjetovanosti”, rekla je u utorak u Briselu Andreja Metelko-Zgombić, hrvatski državni sekretar za Evropu. Tamo je sudjelovala na sastanku Vijeća za opće poslove.

Kazala je da bi voljela da Brisel i Budimpešta svoj spor riješe dogovorom. Budimpešta bi mogla izbjeći sankcije ako na vrijeme otkloni razloge koji su potaknuli ovaj prijedlog Komisije.

“Drago nam je čuti da su se Komisija i Mađarska dogovorile o vremenskom okviru za rješavanje ovog pitanja, koji može trajati najviše dva mjeseca te da ima prostora za dogovor. Voljeli bismo da ti preventivni mehanizmi funkcioniraju i postignu svoju svrhu”, rekla je Metelko-Zgombić.

Bukurešt: Drastična mjera mora biti dobro raspravljena i utemeljena

“Perspektiva Rumunske je da se svaka drastična mjera mora dobro raspraviti i biti dobro utemeljena”, rekao je u utorak rumunski predsjednik Klaus Iohannis.

“Nadam se i dalje da su pronađeni komunikacijski kanali između Brisela i Budimpešte i rješenja za te probleme, zato što se u suprotnom fronte pooštravaju, neslaganje se povećava – i mislim da nitko ne želi nove krize unutar EU koje jednostavno ne mogu donijeti išta dobro. Nadam se da će se nastaviti put dijaloga na tu temu”, rekao je Iohannis u New Yorku.

Austrija ne želi kompromise glede vladavine prava

Austrijska ministrica evropskih poslova Karoline Edtstadler rekla je u utorak prije sastanka s evropskim kolegama u Briselu da je Budimpešta već predstavila reformske korake i plan i da je sada pitanje kako će se češko predsjedništvo odnositi prema ideji Evropske komisije.

“Ono što mi je važno je da ne smije biti kompromisa glede vladavine prava”, naglasila je.

Postoji “jasna procedura”, rekla je austrijska ministrica. Dodala je da “svima treba dati priliku da iznesu svoje ideje i koncepte u ovoj proceduri i da se vrate na put vladavine prava”,

Što kaže Mađarska?

“Ljeto je bilo vrlo konstruktivno razdoblje usmjereno na rješenja i zato je Mađarska predložila 17 mjera koje mogu riješiti sve nedoumice u postupku uvjetovanosti, a to je u nedjelju odobrila i Evropska komisija”, rekla je mađarska ministrica pravosuđa Judit Varga 20. septembra u Briselu.

“Mađarska je sada potpuno predana provedbi ovih mjera”, dodala je Varga uoči sastanka Vijeća za opće poslove.

Varga je rekla da bi Mađarska trebala dobiti vremena do sredine novembra pošto Budimpešta mora “uspostaviti nove institucije, a za to morate zaposliti novo osoblje”.

Istaknula je da je potrebna zakonska regulativa i pozvala ostale članice Unije da budu tolerantne, pozitivne i konstruktivne.

Sedamnaest mađarskih prijedloga usmjereno je uglavnom na kontrolu korištenja EU fondova, uključujući osnivanje nezavisnog tijela koje bi nadziralo primjenu pravila korištenja evropskog novca.

Mađarska vlada je obećala da će olakšati malim i srednjim preduzećima kod aplikacije za EU fondove, te tješnju saradnju s OLAF-om, evropskim uredom za borbu protiv korupcije.

Izvor: Agencije