Rusija napada nepreciznim projektilima iz sovjetske ere
Upotreba sovjetskih projektila koji su manje precizni vodi ka civilnim žrtvama, tvrdi ukrajinska vojska.
- Čelnica američkih obavještajaca: Vladimir Putin i dalje želi veći dio Ukrajine
- Boris Johnson: To što je Vladimir Putin učinio u Ukrajini je ‘zlo’
- Vladimir Putin: Vidjeti čelnike G7 gole bio bi ‘odvratan prizor’
- Evropski sud poziva Rusiju da spriječi pogubljenje dva Britanca
- Amnesty International: Ruski zračni napad na pozorište u Mariupolju bio je ratni zločin
U nastavku više najnovijih vijesti:
Ukrajinski oficir: Rusija napada Ukrajinu nepreciznim sovjetskim projektilima
Rusija u više od 50 posto svojih napada koristi neprecizne prijektile iz starih sovjetskih zaliha, a stopa udara se više nego udvostručila u posljednje dvije sedmice, rekao je u četvrtak brigadni general ukrajinskih oružanih snaga.
Ruski projektili su posljednjih dana pogađali niz ciljeva u Ukrajini, usmrtivši jednog civila u stambenoj zgradi u Kijevu u subotu i još najmanje 18 u trgovačkom centru u gradu Kremenčuku u ponedjeljak.
Brigadni general Oleksij Hromov rekao je u četvrtak da Rusija pokušava ciljati kritičnu infrastrukturu, ali da upotreba starih sovjetskih projektila koji su manje precizni vodi ka civilnim žrtvama.
Evropski sud poziva Rusiju da spriječi pogubljenje dva Britanca
Evropski sud za ljudska prava (ECHR) naložio je Rusiji da osigura da dva zarobljena Britanca koja su se borila na strni Ukrajine ne budu podvrgnuta smrnoj kazni.
Sud i samoproglašenoj republici Donjeck osudio je dvojicu Britanaca, Aidana Aslina i Shauna Pinnera na smrt ranije ovog mjeseca, optuživši ih za „plaćenićke aktivnosti“.
ECHR je pozvao Rusiju da osigura „da se smrtne kazne ne izvrše, da im se osiguraju odgovarajući uslovi u zatvoreništvu i da im se pruži odgovarajuća ljekrska njega“.
Rusija, čiji je parlament prošlog mjeseca izglasao povlačenje iz jurisdikcije ECHR-a, odgovorila je da nije obavezna sprijeiti pogubljenja.
„Rusija se više ne pridržava propisa ECHR-a, to je sve što se može reći”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
Kremlj: Nema plana za nastavak dijaloga Rusije i SAD-a o strateškoj stabilnosti
Rusija ne planira da nastavi dijalog sa SAD-om o strateškoj stabilnosti, saopštio je Kremlj u četvrtak.
“Ne, nažalost, još nema opipljivih planova u tom pogledu”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov odgovarajući na pitanje na konferenciji za novinare u Moskvi.
Na medijske izvještaje da je Mijanmar zatražio snabdijevanje naftom iz Rusije, Peskov je rekao da nije planirana posjeta lidera te zemlje.
Što se tiče učešća predsjednika Vladimira Putina na ovogodišnjem samitu G20, koji se u novembru održava na Baliju u Indoneziji, a koje je izazvalo burnu debatu, Peskov je rekao da se stvar procjenjuje i da će odluka biti donesena u dogledno vrijeme.
Macron: Francuska spremna poslati još vojnika u Rumuniju
Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da je ta zemlja spremna poslati još vojnika u Rumuniju, ako bude potrebno, u okviru misije NATO-a za jačanje snaga na njenom istočnom krilu poslije početka rata u Ukrajini.
Francuska već ima raspoređeno u Rumuniji oko 500 vojnika i sistem protuzračne odbrane, a Macron je rekao da se to može pojačati u veoma kratkom roku.
Estonija i Latvija zajedno kupuju sisteme protuzračne odbrane
Estonija i Latvija dogovorile su zajedničku kupovinu sistema protuzračne odbrane srednjeg dometa, saopštilo je estonsko ministarstvo odbrane.
Napad Rusije na Ukrajinu jasno pokazuje potrebu za sistemima protuzračne odbrane, naveo je latvijski ministar odbrane Artis Pabriks u saopštenju, prenio je Reuters.
Kupovinom će upravljati Estonija na osnovu vijeća ministara odbrane dvije baltičke države, u skladu sa pismom o namjerama koje su potpisali ministri odbrane tokom samita NATO u Madridu, navodi se u saopštenju.
Ukrajina prekida diplomatske odnose sa Sirijom
Ukrajina prekida diplomatske odnose sa Sirijom i pokreće proceduru uvođenja trgovinskog embarga nakon što je ta zemlja priznala nezavisnost samoproglašenih republika na istoku Ukrajine, Luganska i Donjecka.
“Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine oštro osuđuje odluku Sirijske Arapske Republike da prizna takozvanu ‘nezavisnost’ privremeno okupiranih područja u regijama Donjecka i Luganska u Ukrajini”, kaže se u saopćenju Ministarstva vanjskih poslova Ukrajine.
Ukrajinski diplomati ovu odluku smatraju neprijateljskim činom prema Ukrajini, zadiranjem u suverenitet i teritorijalnu cjelovitost države, te grubim kršenjem ukrajinskog zakona, Povelje UN-a i temeljnih normi i načela međunarodnog prava.
UN: Ukrajinu napustilo 5,3 miliona ljudi
Humanitarna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Ukrajini upozorila je da su milioni ljudi u toj zemlji u potrebi za pomoći, dok Rusija nastavlja ofanzivu.
„Oko 16 miliona ljudi danas treba humanitarnu pomoć – vodu, hranu, zdravstvene usluge“, rekla je Osnat Lubrani.
Dodala je da je humanitarnim organizacijama „izuzetno teško, ako ne i nemoguće“ doći do regija koje više nisu pod kontrolom Kijeva.
Lubrani kaže da je oko 5,3 miliona Ukrajinaca napustilo zemlju, te je upozorila da podaci UN-a o „5.000 ubijenih civila i više od 5.000 povrijeđenih“ predstavljaju „samo djelić zastrašujuće stvarnosti”.
Lavrov: Između Rusije i Zapada spušta se nova željezna zavjesa
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je u četvrtak da se između Rusije i Zapada spušta nova “željezna zavjesa”.
“To praktično već postaje realnost. Neka se samo ponašaju oprezno”, saopštio je Lavrov na konferenciji za novinare, prenosi Tanjug agenciju Reuters.
Odluka Rusije da pošalje desetine hiljada vojnika u Ukrajinu izazvala je reviziju evropske vanjske, odbrambene i sigurnosne politike i ojačala antiruska osjećanja širom kontinenta, zaključuje britanska agencija.
Finska i Švedska u utorak potpisuju protokol o pristupanju NATO-u
Švedska i Finska potpisat će u utorak protokol o pristupanju NATO-a, izjavio je u četvrtak u Madridu generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.
“Politička odluka o pristupanju Finske i Švedske donesena je jučer na samitu čelnika Saveza, a protokol o pristupanju bit će potpisan u utorak”, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare po završetku samita NATO-a u Madridu, prenosi Hina.
Nakon potpisivanja, protokol o pristupanju mora biti ratificiran u svih 30 država članica NATO-a.
Stoltenberg je rekao da su na “transformativnom samitu”, čelnici NATO-a donijeli dalekosežne odluke o prilagodbi Sjevernoatlantskog saveza za budućnost. Između ostaloga naveo je temeljno preslagivanje snaga za odvraćanje i obranu, odluku o primanju Švedske i Finske u članstvo, dugoročnu potporu Ukrajini, usvajanje novog Strateškog koncepta.
Biden: Historijski samit, nova pomoć SAD-a Ukrajini
Američki predsjednik Joe Biden ocijenio je u četvrtak da je samit NATO u Madridu bio “historijski” i najavio narednih dana novu vojnu pomoć Washingtona Ukrajini vrijednu 800 miliona dolara.
“Pružat ćemo podršku Ukrajini dokle god bude trebalo”, rekao je Biden na press konferenciji na kraju samita NATO-a u Madridu, prenosi Reuters.
On je rekao da se NATO transformirao sam prilagođavajući se brzo izmijenjenoj sigurnosnoj situaciji u svijetu i poručio da će Alijansa braniti svaki pedalj teritorije članica NATO.
Ocijenio je da je samit Alijanse u Madridu bio “historijski”, dodaje AP.
Johnson za balans u odnosima s Kinom, uz suprotstavljanje
Britanija i Zapad moraju da osiguraju izbalansiranost u odnosima sa Kinom i da budu spremni da se suprotstave Pekingu tamo gdje je to potrebno, izjavio je u četvrtak britanski premijer Boris Johnson.
“Imamo ogromne ekonomske odnose sa Kinom… ali u isto vrijeme moramo da shvatimo da postoje oblasti u kojima moramo da se takmičimo, nadmećemo i ponekad usprotivimo onome što Kina namjerava”, rekao je Johnson na konferenciji za medije na samitu NATO-a u Madridu, prenosi Tanjug agenciju Reuters.
“Ono što radimo širom svijeta usmjereno je na to da osiguramo tu ravnotežu i da se suprotstavimo Kini gdje god je to potrebno”, dodao je on.
Dionice Gazproma pale za 27 posto nakon odluke da ne isplati dividende
Ruska energetska kompanija Gazprom izgubila je više od četvrtine tržišne vrijednosti nakon što je odlučila da ne isplaćuje dividende, prvi put od 1998. godine.
Dionice kompanije pale su za čak 27 posto nakon što su dioničari na godišnjoj sjednici objavili da su glasali protiv isplate dividendi za 2021. godinu.
Zamjenik izvršnog direktora Gazproma Famil Sadygov kazao je da su akcionari odlučili da se isplata dividendi za 2021. godinu ne preporučuje u trenutnoj situaciji.
Sadygov je istakao da će se Gazprom fokusirati na dopremanje gasa do više regija u Rusiji, pripreme za zimu i plaćanje povećanih poreza.
Upravni odbor Gazproma preporučio je rekordnu dividendu od 52,53 rublje po akciji u maju zbog rasta cijena gasa.
Gazprom je najveća ruska kompanija, najveći eksploatator zemnog plina na svijetu i jedna od najvećih kompanija na svijetu.
Medvedev: Sankcije bi mogle biti opravdanje za rat
Zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Rusije Dmitrij Medvedev izjavio je u četvrtak da se u određenim okolnostima sankcije protiv Moskve mogu smatrati činom agresije i opravdanjem za rat.
„Želim još jednom naglasiti da se u određenim okolnostima takve neprijateljske mjere mogu kvalificirati i kao čin međunarodne agresije. Pa čak i kao ‘casus belli’ (opravdanje za rat)“, rekao je Medvedev dodajući da se Rusija ima pravo braniti.
Rusija se suočila s nizom ekonomskih sankcija zapadnih zemalja što je bio njihov odgovor na invaziju na Ukrajinu 24. februara koju Putin naziva “posebnom vojnom operacijom“.
Medvedev, bivši ruski predsjednik kojeg su nekoć smatrali liberalom, postao je jedan od najžešćih zagovornika rata iznijevši niz oštrih osuda protiv zapada.
Papa optužio Rusiju za agresiju, imperijalizam u Ukrajini
Papa Franjo u četvrtak je implicitno optužio Rusiju za “oružano osvajanje, ekspanzionizam i imperijalizam” u Ukrajini, nazvavši sukob “okrutnim i besmislenim agresivnim ratom”.
Papa je u razgovoru s izaslanstvom pravoslavnih čelnika u Rimu rekao da je to sukob kršćana koji su se okrenuli jednih protiv drugih.
I u Rusiji i Ukrajini su većinom pravoslavni kršćani, ali u Ukrajini postoji značajna katolička manjina.
“Pomirenje među razdvojenim kršćanima, kao sredstvo doprinosa miru među narodima u sukobu, ovih dana je pravo vrijeme za njegovo razmatranje budući da je naš svijet poremećen okrutnim i besmislenim ratom u kojem se mnogi, mnogi kršćani bore jedni protiv drugih“, rekao je Papa.
Papa je također rekao svojim pravoslavnim posjetiteljima, očito misleći na Rusiju, da svi trebaju “priznati da oružana osvajanja, ekspanzionizam i imperijalizam nemaju nikakve veze s kraljevstvom koje je Isus proglasio”.
Bio je to drugi dan zaredom da je Papa govorio o sukobu u Ukrajini. U srijedu je osudio bombaški napad na trgovački centar u gradu Kremenčuku, posljednji u nizu “barbarskih napada” na Ukrajinu.
Putin: Rusija otvorena za dijalog o neširenju nuklearnog oružja
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u četvrtak da je Moskva otvorena za dijalog o strateškoj stabilnosti i neširenju nuklearnog oružja.
Uprkos ruskoj invaziji na Ukrajinu, i Moskva i Washington naglasili su važnost nastavka komunikacije o pitanju nuklearnog oružja.
Dvije zemlje daleko su najveće svjetske nuklearne sile s ukupno oko 11.000 nuklearnih bojevih glava.
„Rusija je otvorena za dijalog o osiguranju strateške stabilnosti, očuvanju režima neširenja oružja za masovno uništenje i poboljšanju situacije u području kontrole naoružanja“, kazao je Putin na pravnom forumu u rodnom gradu Sankt Peterburgu.
Rekao je da će napori zahtijevati “mukotrpan udruženi rad“ i ići u smjeru sprječavanja ponavljanja “onoga što se danas događa u Donbasu“.
Ruski čelnik tvrdi da je Moskva napala Ukrajinu kako bi zaštitila od progona etničke Ruse i govornike ruskog jezika u istočnoj regiji Donbas. Te je tvrdnje ponovio u četvrtak optužujući Ukrajinu za “zločine protiv čovječnosti“.
Ukrajina i zapad kažu da je ruska invazija na susjeda bila ničim izazvan čin agresije s ciljem zauzimanja ukrajinskog teritorija i svrgavanja predsjednika Volodimira Zelenskog.
Rusija povukla trupe sa Zmijskog otoka
Rusija je povukla trupe sa Zmijskog otok u znak dobre volje, saopštilo je danas rusko Ministarstvo odbrane.
U saopštenju se ističe da je Moskva time međunarodnoj zajednici pokazala da se Ruska Federacija ne miješa u napore UN-a da organizuje humanitarni koridor za izvoz poljoprivrednih proizvoda sa teritorije Ukrajine, prenosi RIA Novosti.
Ministarstvo je dodalo da ukrajinska strana sad mora da očisti obalu Crnog mora, uključujući lučke vode, od mina, kako bi obnovila isporuke.
Kako podseća Guardian, Kijev je ranije saopštio da neće da očisti vode oko svojih luka jer su mine potrebne kao odbrambena mjera protiv ruske Crnomorske flote koja se približava ukrajinskoj južnoj obali i izvodi napade na Odesu i Nikolajev.
Portparol Ministarstva Igor Konašenkov upozorio je da su ovom odlukom spriječene “insinuacije Kijeva o predstojećoj krizi hrane” kao i tvrdnje da je izvoz žita nemoguć jer Rusija ima potpunu kontrolu nad sjeverozapadnim dijelom Crnog mora.
Zauzimanjem Zmijskog ostrva, Rusija je u potpunosti blokirala ukrajinske luke na Crnom moru, čime je praktično obustavljen izvoz žitarica u Tursku i Gruziju, kao i prevoz robe iz Odese kroz Bosfor ka Sredozemnom moru.
UN su više puta upozoravale na prijetnju prehrambene krize zbog nestašice žitarica.
Zapad je optužio Rusiju da se suprotstavlja isporukama ukrajinskog žita na svjetska tržišta, dok je Moskva kategorički negirala te optužbe.
Evropski sud Rusiji: Osigurajte da dvojica Britanaca ne budu osuđena na smrtnu kaznu
Evropski sud za ljudska prava (ECHR) saopćio je u četvrtak da je izdao nalog Rusiji da osigura da se smrtna kazna protiv dvojice Britanaca koji su zarobljeni nakon borbi u Ukrajini ne izvrši.
Ranije ovog mjeseca, sud u samoproglašenoj Narodnoj Republici Donjeck (DPR) u istočnoj Ukrajini osudio je britanske državljane Aidena Aslina i Shauna Pinnera na smrt, optužujući ih za “plaćeničke aktivnosti”.
ECHR je saopćio da je izdao nalog za privremenu mjeru Rusiji tražeći da “osigura da se smrtna kazna izrečena podnositeljima zahtjeva ne izvrši i da osigura primjerene uvjete njihova pritvora i pruži im svu potrebnu medicinsku pomoć i lijekove”.
Porodice muškaraca poriču da su njih dvojica, koji su bili angažirani u ukrajinskim oružanim snagama, bili plaćenici.
Britanija je dosad odbijala javno pokrenuti to pitanje s vlastima u Donjecku, čiju nezavisnost priznaje samo Rusija, rekavši da se nada da bi Kijev mogao osigurati puštanje muškaraca na slobodu.
U središtu ruskih napada na Lisičansk rafinerija nafte
Rusija koristi topništvo kako bi pokušala blokirati ukrajinski grad Lisičansk, posljednji dio istočne regije Luhansk pod kontrolom Kijeva, objavila je ukrajinska vojska u jutarnjem pregledu stanja u četvrtak.
Ukrajinski glavni stožer objavio je da se napadi događaju oko rafinerije nafte u gradu.
Proruski separatisti u međuvremenu su ustvrdili da su preuzeli kontrolu nad područjem oko tvornice, prema objavi njihova predstavnika Rodiona Mirošnika na Telegramu.
Ukrajinska vojska optužila je Rusiju za granatiranje civilne infrastrukture, ali te tvrdnje nisu mogle biti nezavisno potvrđene.
Separatisti su rekli da se kijevske snage povlače prema sjeverozapadu a da su ruski vojnici već napredovali do predgrađa Lisičanska.
Ukrajinski glavni stožer naveo je da se bore vode zapadno od grada i da ruske snage još uvijek pokušavaju uspostaviti kontrolu ključne ceste između Lisičanska i grada Bakhmuta.
Izvijestili su o napadima sjeveroistočno od Bakhmuta i rekli da su ukrajinske snage uspjele zaustaviti rusku ofenzivu južnije, gdje su moskovske snage pretrpjele značajne gubitke.
Nisu navedeni drugi detalji.
Borbe su se također vodile u istočnoj regiji Donjeck, a odbranjeni su i prethodno zauzeti položaji u gradu Harkovu na sjeveroistoku zemlje, saopćila je vojska.
Više stotina ukrajinskih vojnika završilo obuku u Britaniji
Stotine ukrajinskih vojnika završilo je vojnu obuku u Britaniji, uključujući i onu na višecjevnim sistemima za lansiranje raketa (MLRS) koje britanska vlada isporučuje Kijevu kao vid pomoći u borbi protiv ruske artiljerije, prenosi Reuters.
Novinari su pozvani da zabilježe detalje obuke, gde se moglo videti kako ukrajinski vojnici pune i pucaju iz lakih topova kalibra 105 mm tokom vježbi u Solsberiju, u južnoj Engleskoj, što je dio programa za više od 450 pripadnika ukrajinskih oružanih snaga uz podršku Novog Zelanda, a prikazani su i MLRS sistemi u upotrebi, navodi britanska agencija.
To je dio šireg međunarodnog paketa podrške Kijevu, nakon ruske invazije 24. februara, kojom Zapad pokušava da pomogne Ukrajini da odbije ruske snage obezbjeđujući sve naprednije sisteme naoružanja i obuku za njihovo korištenje.
Tokom posjete Kijevu ovog mjeseca, britanski premijer Boris Johnson ponudio je pokretanje velike operacije sa potencijalom za obuku do 10.000 ukrajinskih vojnika svakih 120 dana, prenio je Reuters.
Rusija postrožuje kontroverzni zakon o ‘stranim agentima’
Rusija je odlučila postrožiti kontroverzni zakon o “stranim agentima”, prema kojem će sve organizacije ili pojedinci, koji su primili neki oblik podrške iz inostranstva ili su pod nekim oblikom “stranog utjecaja”, biti smatrani “stranim agentima”.
Zakon, koji stupa na snagu početkom decembra, prihvaćen je većinom glasova u ruskom parlamentu u srijedu.
Rusko zakonodavstvo je dosad nevladine organizacije moglo proglasiti “stranim agentima” samo ako su se financirale novcem iz inostranstva.
Kritičari sedmicama upozoravaju na postroženje koje se sada obistinilo. Boje se da će rusko pravosuđe poduzimati još više politički motiviranih mjera protiv članova opozicije i disidenata jer je novi zakon sročen tako nejasno.
“Sada zaista svatko može biti proglašen ‘stranim agentom'”, napisao je nezavisni novinski portal Meduza, koji se i sam već mjesecima nalazi u odgovarajućem registru ruskog ministarstva pravosuđa.
Nezavisni mediji se žale da su zbog zakona izgubili bitne oglašivače i da se stoga više nisu u stanju financirati.
Osobama koje su označene kao “strane agenti” sada je također zabranjeno predavati u ruskim školama.
Rusija se, od početka rata u Ukrajini prije više od četiri mjeseca, sve represivnije ophodi prema kritičarima unutar vlastitih granica, prema aktivistima za ljudska prava.
Brojni nezavisni mediji su blokirani ili su prestali raditi pod pritiskom vlasti.
Čelnica američkih obavještajaca: Putin još i dalje veći dio Ukrajine
Ruski predsjednik Vladimir Putin i dalje želi zauzeti veći dio Ukrajine, ali njegove su snage toliko iscrpljene borbama da u bliskoj budućnosti vjerojatno mogu samo postupno napredovati, rekla je čelnica američkih obavještajnih službi.
Ravnateljica Nacionalne obavještajne službe Avril Haines, izlažući trenutnu procjenu američkih obavještajnih službi o ratu koji traje više od četiri mjeseca, rekla je da je konsenzus američkih obavještajnih agencija da će se on nastaviti još “dugo vrijeme”.
“Ukratko, slika je i dalje prilično mračna, a stav Rusije prema Zapadu postaje sve tvrđi”, rekla je Haines na konferenciji ministarstva trgovine.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ove je sedmice rekao američkom predsjedniku Joeu Bidenu i drugim čelnicima skupine G7 da želi da se rat završi do kraja godine.
No komentari Avril Haines sugeriraju da milijarde dolara modernog oružja koje Sjedinjene Države i druge zemlje isporučuju ukrajinskim snagama možda neće omogućiti da one u skorije vrijeme preokrenu stanje.
Rekla je da Putin i dalje namjerava zauzeti veći dio Ukrajine iako su ukrajinske snage u februaru odbile pokušaj Rusije da zauzme glavni grad Kijev, prisiljavajući Moskvu da reducira svoj cilj na zauzimanje cijele istočne regije Donbas.
“Mislimo da zapravo ima iste političke ciljeve kao i ranije, što znači da želi zauzeti veći dio Ukrajine”, rekla je Haines.
Ruske su snage, međutim, toliko oslabljene u više od četiri mjeseca borbe da je malo vjerojatno da će u skorije vrijeme postići Putinov cilj, rekla je Haines u svojoj prvoj javnoj ocjeni rata od maja.
“Uočavamo nepovezanost između Putinovih kratkoročnih vojnih ciljeva na ovom području i sposobnosti njegove vojske, svojevrsnu neusklađenost između njegovih ambicija i onoga što vojska može postići”, rekla je.
Haines je rekla da američke obavještajne agencije vide tri moguća scenarija, a najvjerojatniji je žestoki sukob u kojem ruske snage “ostvaruju postupne dobitke, bez proboja”.
Drugi scenariji su veliki ruski proboj ili spješna ukrajinska stabilizacija ratišta uz postizanje manjih napredovanja, možda u blizini grada Hersona pod kontrolom Rusije i drugim područjima južne Ukrajine.
Rusiji će trebati godine da obnovi svoje snage, ocijenila je.
Johnson: To što je Putin učinio u Ukrajini je “zlo”
To što je ruski predsjednik Vladimir Putin učinio u Ukrajini je “zlo”, rekao je britanski premijer Boris Johnson, dok je britanska vlada objavila da će Kijevu dati dodatnu vojnu pomoć vrijednu milijardu funti.
Johnson je u razgovoru GB News na summitu NATO-a u Madridu na pitanje je li Putin bio zao, rekao: “Mislim da je ono što je učinio zlo. I mislim da iz toga vjerojatno slijedi da, ako ste ono što radite, svakako jest”.
“Bio je to užasan čin neopravdane agresije protiv nedužnog stanovništva”, dodao je.
Dok su čelnici 30 članica NATO-a razgovarali u Madridu, ruske su snage intenzivirale napade u Ukrajini, uključujući raketne napade i granatiranje na južnu regiju Mikolajiva blizu bojišnice i Crnog mora.
Johnson je vrlo otvoreno podržao Ukrajinu, održavao je redovite telefonske razgovore s predsjednikom Volodimirom Zelenskim i posjetio Kijev dva puta od početka ruske invazije 24. februara.
Moskva svoje akcije u Ukrajini naziva “specijalnom vojnom operacijom” za oslobađanje zemlje od ultranacionalista za koje kaže da predstavljaju prijetnju sigurnosti Rusije.
Ukrajina i njezini zapadni saveznici optužuju Rusiju da vodi ničim izazvani agresorski rat.
Britanska vlada je u srijedu saopćila da će dati još 1 milijardu funti (1,2 milijarde dolara) vojne potpore Ukrajini, a NATO je u Madridu označio Rusiju kao najveću “izravnu prijetnju” zapadnoj sigurnosti.
Sredstva su namijenjena jačanju odbrambenih sposobnosti Ukrajine, uključujući sisteme protuzračne obrane, letjelice bez posade, opremu za elektroničko ratovanje i tisuće komada opreme za ukrajinske vojnike.
Putin: Vidjeti čelnike G7 gole bio bi ‘odvratan prizor’
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u srijedu da bi bio “odvratan prizor” da su čelnici G7 skinuli odjeću na nedavnom summitu u Njemačkoj.
Uoči sastanka na summitu G7 u njemačkom Schloss Elmauu u nedjelju, čelnici skupine G7 dok su pozirali za skupnu fotografiju našalili su se Putinovoj sklonosti fotografijama bez majice.
“Ne znam kako su se planirali skinuti, iznad ili ispod struka”, rekao je Putin novinarima tokom posjeta Turkmenistanu, i dodao da “misli da bi to u svakom slučaju bio odvratan prizor”.
Putin je potom savjetovao čelnike G7 da su tjelovježba i manje pića potrebni za postizanje sklada između tijela i duše, prenosi ruska novinska agencija TASS.
Britanski premijer Boris Johnson je u nedjelju, dok je sjedio zajedno sa svojim kolegama čelnicima G7 za okruglim stolom, upitao treba li za fotografiju zadržati jaknu. “Moramo pokazati da smo čvršći od Putina”, dodao je.
Kanadski premijer Justin Trudeau tada se našalio da bi za to bilo potrebno “jahati konja goli do struka”, referirajući se na česta Putinova poziranja za “macho” fotografije, poput onih na kojima jaše konja bez majice.
Amnesty International: Ruski zračni napad na pozorište u Mariupolju bio je ratni zločin
Amnesty International (AI) je zaključio da je ruski zračni napad na pozorište u ukrajinskom gradu Mariupolju u martu bio ratni zločin.
Ta organizacija za ljudska prava tri je mjeseca prikupljala dokaze o zločinu, a svoje je nalaze iznijela u izvještaju objavljenom u četvrtak.
Među iznesenim dokazima su 52 izjave svjedoka, od kojih su 28 dali ljudi koji su bili u pozorištu ili u blizini pozorišta u vrijeme napada.
“Nakon mjeseci rigorozne istrage, analize satelitskih snimaka i razgovora s desecima svjedoka, zaključili smo da je napad bio jasan ratni zločin koji su počinile ruske snage”, rekla je Agnes Callamard, glavna tajnica Amnesty Internationala.
Organizacija je zaključila da je gotovo sigurno da su ruski ratni avioni 16. marta bacili dvije bombe od 500 kilograma na zgradu pozorišta u koju su sklonili civili.
AI je utvrdio da je u zračnom napadu ubijeno najmanje 12 ljudi, a mnogo više teško ozlijeđeno.
Broj žrtava koji je naveo Amnesty manji je od ranijih procjena jer je velik broj ljudi navodno napustio pozorište u danima prije napada.
Većina onih koji su ostali sklonila se u podrum pozorište ili u druge dijelove zgrade gdje su uspjeli izbjeći punu snagu eksplozije, navodi se u izvještaju.