Rusija raketama gađala trgovački centar, ima žrtava

Regionalni guverner tvrdi da je u napadu poginulo najmanje 11 osoba, a da je 50 ranjeno.

U vrijeme napada u trgovačkom centru nalazilo se više od 1.000 ljudi, rečeno je (Reuters)
  • Turska se neće pridružiti sankcijama protiv Rusije
  • Kompanija Baykar donira Ukrajini tri drona Bayraktar
  • Izvor: SAD ove nedjelje objavljuju kupovinu oružja za Ukrajinu
  • Ukrajina: Rusija nastoji blokirati pristup Lisičansku s juga
  • Rusija ne izmiruje dug u stranoj valuti

Više najnovijih vijesti u nastavku:


Kompanija Baykar donira Ukrajini tri drona Bayraktar

Turska kompanija Baykar saopštila je da će donirati tri bespilotne letjelice Bayraktar Ukrajini, nakon kampanje u kojoj je skupljeno dovoljno novca da se kupi „nekoliko“ primjeraka modela TB2.

TB2 je veoma popularan u Ukrajini, gdje je pomogao u uništavanju ruskih artiljerijskih sistema i oklopnih vozila.

Baykar je rekao da je u kampanji u Ukrajini za kupovinu dronova za svega nekoliko dana prikupljena značajna količina novca, koju su donirali poslovni, ali i obični ljudi.

„Baykar neće primiti novac za TB2, već će besplatno poslati tri drona na ukrajinski front“, navedeno je u saopštenju kompanije.

(AFP)

Granatiranje Harkova i Lisičanska

U ruskom granatiranju Harkova, na sjeveroistoku Ukrajine, poginulo je pet osoba, a ranjene su 22, među kojima petero djece, tvrdi regionalni guverner.

Ruska strana, koja poriče da gađa civilne mete, nije komentirala navode.

Granatiranje je, kako navodi guverner te regije, zabilježeno i u Lisičansku, gdje je, kako je napisao, poginulo najmanje osam osoba, dok ih je 21 ranjena.


Broj žrtava u Kremenčuku porastao na 11, tvrdi guverner

Broj žrtava u napadu na trgovački centar u Kremenčuku porastao je na 11, a povrijeđenih je 50, izvijestio je guverner regije Poltava Dmitro Lunin.

Dodao je sa spasioci pretražuju ruševine, te da će broj žrtava vjerovatno nastaviti rasti.

Lunin kaže da je hospitalizirana 21 osoba, te da ih je 29 primilo prvu pomoć i da nisu u bolnici.


Kanada najavila dodatne sankcije Rusiji

Kanada je danas najavila dodatne mjere kao odgovor na ruski napad na Ukrajinu, uključujući dodatne sankcije i zabranu izvoza tehnologija koje bi mogle da pomognu u poboljšanju ruskih odbrambenih proizvodnih kapaciteta.

Nove sankcije će biti usmjerene na šest pojedinaca i 46 entiteta povezanih sa ruskim odbrambenim sektorima, 15 Ukrajinaca koji podržavaju Rusiju i 13 pojedinaca i dva entiteta u Bjelorusiji, navodi se u saopštenju iz kancelarije kanadskog premijera Justina Trudeaua.

Kanada, također, namjerava uvesti sankcije protiv dezinformacionih i propagandnih agenata i entiteta koje sponzoriše ruska država, navodi se u saopštenju.


Biden podigao carine za rusku robu na 35 posto

Američki predsjednik Joe Biden podigao je u ponedjeljak carinske stope za rusku robu na 35 posto u okviru suspenzije statusa trgovinski najpovlašćenije nacije koji je imala Rusija, saopšteno je iz Bijele kuće.

Povećanje carinskih stopa na 35 posto odnosi se na uvoz “određenih drugih proizvoda iz Ruske Federacije, čiji uvoz do sada nije zabranjen”, navodi se u saopštenju, prenosi Reuters.

Bidenova administracija je zbog rata u Ukrajini ranije zabranila uvoz ruske nafte i energenata, ribe, morskih plodova, alkoholnih pića i neindustrijskih dijamanata.


Johnson: Demonstracija Putinovog barbarizma

Raketni napad na posjećeni shopping centar u Kremenčuku demonstrira „dubinu okrutnosti i barbarizma“ Vladimira Putina, rekao je britanski premijer Boris Johnson.

„Putin mora shvatiti da njegovo ponašanje samo jača podršku Velike Britanije i svake druge države iz grupe G7 Ukrajini, koliko god bude potrebno“, rekao je.


Guverner: Poginulo najmanje deset osoba, povrijeđeno 40

Najmanje deset osoba je poginulo u ruskom raketiranju trgovačkog centra u Kremenčuku, rekao je regionalni guverner Dmitro Lunin.

Dodao je da je povrijeđeno još 40 osoba.

(Reuters)

Rusija protjerala osam grčkih diplomata

Rusija je u ponedjeljak protjerala osam grčkih diplomata zbog “konfrontacionog toka” Atine prema Moskvi, prenosi Anadolija.

Ministarstvo vanjskih poslova Rusije je u saopštenju navelo da je pozvalo grčku ambasadoricu u Moskvi Ekaterini Nassiku i izrazilo odlučan protest zbog konfrontacijskog toka grčkih vlasti prema Rusiji, koji uključuje isporuke oružja Ukrajini i protjerivanje ruskih diplomata iz Grčke.

“Ambasadorici je uručena nota u kojoj se obavještava da je kao mjera odgovora osam grčkih diplomata proglašeno ‘personom non grata’ i da moraju napustiti Rusiju u roku od osam dana”, saopštilo je ministarstvo.


Ukrajinski zvaničnici: Novi Putinov ratni zločin

Guverner regije Poltava Dmitro Lunin je napad na shopping centar u Kremenčuku  nazvao „ratnim zločinom“ i „zločinom protiv čovječnosti“, rekavši da se radi o „ciničnom činu terora prema civilnom stanovništvu“.

Anton Geraščenko, savjetnik Ministarstva unutrašnjih poslova, rekao je da je meta napada bio centar Amstor.

„U vrijeme napada su u centru bile stotine ljudi. Pozivam sve inostrane medije da dođu. Pokazat ćemo im novi Putinov ratni zločin“, kazao je.


Žrtve u ruskom raketnom napadu na trgovački centar u Kremenčuku

Ruske rakete pogodile su krcati trgovački centar u centralnom ukrajinskom gradu Kremenčuku u ponedjeljak, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Rekao je da se u vrijeme napada u trgovačkom centru nalazilo više od 1.000 ljudi.

Kirilo Timošenko, zamjenik šefa ureda Zelenskog rekao je da su u napadu poginule najmanje dvije osobe, a da je više od 20 povrijeđenih.

Dodao je da je devet osoba u teškom stanju.


Litvanske institucije pod ruskim cyber napadima

Litvanske državne i privatne institucije našle su se pod kibernetičkim DDoS (Distributed Denial of Service) napadom u ponedjeljak, rekao je litavski nacionalni centar za cyber sigurnost, a odgovornost za napad preuzela je ruska hakerska grupa Killnet.

“Vrlo je vjerovatno da će se napadi sličnog ili većeg intenziteta nastaviti idućih dana, osobito u transportnom, energetskom i finansijskom sektoru”, napisao je litvanski centar.

Sigurne mreže, koje koriste državne institucije, također se nalaze među napadnutima, dodaje se u izjavi.

Za napad je odgovornost preuzela ruska hakerska grupa Killnet, rekavši da je to odgovor na odluku Vilniusa da blokira promet roba koje je Europska unija sankcionirala u rusku eksklavu Kalinjingrad.


Von der Leyen: Ne bojkotovati samit G20 zbog učešća Putina

Predsjedavajuća Evropske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da ne podržava ideju o bojkotu samita G20 ukoliko na njemu bude učestvovao i ruski lider Vladimir Putin.

Ona je ukazala da format G20 ima veliki značaj ne samo za razvijene zemlje, nego i za zemlje u razvoju i prema njenom mišljenju, potrebno je da se vode široki razgovori o trenutnoj situaciji u svijetu.

Očekuje se da će samit lidera G20, na koji su pozvani lideri svih zemalja članica, uključujući i ruskog predsjednika Vladimira Putina, biti održan 15. i 16. novembra na Baliju.

SAD i niz drugih savezničkih zemalja vršili su izvrše pritisak na Indoneziju, koja ove godine predsjedava G20, da otkaže poziv Rusiji za učešće na samitu, ali Indonezija je odgovorila da je Rusiji upućen poziv, da će se na samitu razgovarati o ekonomskim pitanjima i da politika ne može da utiče na agendu tog skupa.


Vlasnik čelicane Azovstal tužio Rusiju, traži milijarde dolara

Najbogatiji Ukrajinac i vlasnik čeličane Azovstalj u Mariupolju Rinat Ahmetov podnio je tužbu protiv Rusije Evropskom sudu za ljudska prava, tražeći odštetu za, kako je naveo, milijarde dolara poslovnih gubitaka zbog ruske invazije.

Ahmetov, u čijoj su čeličani ukrajinski borci sedmicama pružali otpor ruskom bombardovanju, tužio je Rusiju za „teška kršenja njegovih imovinskih prava“, saopštila je njegova holding kompanija System Cepital Management (SCM), prenosi Reuters.

U saopštenju SCM-a se navodi da Ahmetov također traži sudski nalog za „sprječavanje Rusije da i dalje sprovodi blokade, pljačke, diverzije i uništavanje žitarica i čelika“ koje proizvode njegove kompanije.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je na pitanje o tužbi Ahmetova rekao da Rusija više nije pod jurisdikcijom Evropskog suda za ljudska prava.

(EPA)

Rusija uvela sankcije za 43 kanadska državljanina

Ministarstvo vanjskih poslova Rusije saopćilo je da je za 43 kanadska državljanina, uključujući političke dužnosnike, zabranjen ulazak u zemlju.

U saopćenju Ministarstva podsjeća se da je Kanada u maju donijela odluku o sankcionisanju visokih rukovodilaca i članova porodica ruskih kompanija, prenijela je Anadolija.

Kao odgovor na to, ruska strana donijela je odluku da se 43 Kanađana stave na listu sankcija u okviru kojih im je “trajno” zabranjen ulazak u Rusiju.

U saopćenju je objavljena i lista imena obuhvaćenih ovim sankcijama, među kojima su i neka ministarstva i vladini dužnosnici te predstavnici vladajuće Liberalne stranke, kao i savezni i regionalni dužnosnici, školsko i univerzitetsko osoblje te politički stručnjaci.


G7 za čvrstu vojnu i finansijsku pomoć Ukrajini

Čelnici zemalja članica grupe G7 potvrdili su u ponedjeljak na samitu u Njemačkoj svoju čvrstu podršku Ukrajini i obećali vojnu i finansijsku pomoć “koliko god dugo bude trebalo”.

Čelnici Velike Britanije, Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana i Sjedinjenih Američkih Država su se u zajedničkoj izjavi obvezali da će “nastaviti pružati vojnu, finansijsku, humanitarnu i diplomatsku pomoć” Ukrajini i to “onoliko dugo koliko bude trebalo”

Članice G7 su na samitu koji traje do utorka potvrdili jedinstvo i slogu oko jačanja pritiska na Rusiju zbog rata u Ukrajini zbog kojeg su, kako tvrde, naglo porasle cijene energenata i hrane u cijelom svijetu.

S tim u vezi, G7 je danas pozvao Rusiju da omogući izvoz žitarica iz Ukrajine kako bi se izbjeglo dodatno pogoršavanje prehrambene krize.

Od Moskve se također traži da “hitno i bezuvjetno obustavi napade na poljoprivrednu i prometnu infrastrukturu i dozvoli slobodan prolaz poljoprivrednih proizvoda iz ukrajinskih luka na Crnom moru”.


Protest Poljske Rusiji zbog obilježja žrtvama u Katinu

Poljska će Rusiji uputiti protestnu notu Rusiji jer su ruske vlasti uklonile poljsku zastavu na groblju u Katinu, gdje su sahranjeni poljski oficiri koje su likvidirale sovjetske snage 1940. godine, saopštila je danas vlada u Varšavi.

Procjenjuje se da je oko 22.000 oficira i intelektualaca ubijeno u Katinu, nedaleko od Smolenska u zapadnoj Rusiji, od kojih se mnogi dovezeni kamionima iz zarobljeničkih logora, upucani u glavu s leđa i bačeni u masovne grobnice, navodi Reuters.

Nakon što je decenijama optuživao nacističku Njemačku za ovaj masakr, Sovjetski Savez je u aprilu 1990. godine priznao da su njegove snage odgovorne za likvidacije poljskih oficira, što je bacilo tamnu sjenku na odnose Rusije i Poljske.

Tijela više od 4.000 poljskih ratnih zarobljenika sahranjena su na groblju u Katinu kojim danas upravljaju ruske vlasti.

Gradonačelnik Smolenska Andrej Borisov objavio je u petak fotografiju dva jarbola – jedan sa ruskom zastavom i jedan bez zastave – navodeći da je poljska zastava uklonjena.

“Na ruskim spomen obilježima ne može biti poljska zastava !… Mislim da je ministarstvo kulture Ruske Federacije donijelo jedinu ispravnu odluku – da se ukloni poljska zastava. Katin je ruski memorijal, to je ruska istorija”, poručio je Borisov.

Ovaj potez dodatno je narušio odnose između ove dvije zemlje narušene nakon što je Poljska preuzela vodeću ulogu u suprtostavljanju ratu u Ukrajini.


EU šalje Ukrajini opremu za zaštitu od nuklearne prijetnje

Evropska unija šalje Ukrajini opremu specijalizovanu za rizike po javno zdravlje, kao što su hemijske, biološke, radiološke i nuklearne prijetnje, objavljeno je u Evropskoj komisiji.

U Komisiji kažu da ova pomoć obuhvata 300.000 specijalizovanih zaštitnih odela, 5.600 litara dekontaminanata i 850 komada opreme za operacije dekontaminacije, a do isporuke dolazi nakon specifičnog zahtjeva ukrajinske vlade.

“Medicinska oprema i oprema prilagođena hemijskim, biološkim ili nuklearnim hitnim slučajevima su na putu za Ukrajinu. Bolnice i medicinski radnici u Ukrajini rade pod vatrom, a mi moramo učiniti sve što je u našoj moći da im obezbjedimo neophodne instrumente za spašavanje života”, poručio je evropski komesar Janez Lenarčić.

U Briselu navode da je ukupna vrijednost ove donacije više od 11 miliona eura, a da će pomoć Ukrajini biti isporučena iz zaliha EU za hitne slučajeve, koje se nalaze u skladištene u Rumuniji, Mađarskoj, Švedskoj, Nemačkoj, Grčkoj i Danskoj.


Bloomberg: Rusija ne izmiruje dug u stranoj valuti

Rusija nije isplatila obaveze po osnovu državnog duga u stranoj valuti, izvestio je danas “Bloomberg”.

U izvještaju njujorške novinske agencije se navodi da je u nedjelju istekao grejs period za otplatu dva kupona euroobveznica u iznosu od oko 100 miliona dolara i da je ovo prvi put od 1918. godine da Rusija nije izmirila svoj devizni dug.

Ipak, neizvršenje obaveza je „za sada uglavnom simbolično i malo bitno Rusima“ za koje “Bloomberg” kaže da se bave drugim problemima sa kojima se suočava ekonomija zemlje, prenosi Tas s.

Sjedinjene Države su u maju poništile licencu Moskvi za plaćanje obaveza prema imaocima ruskih državnih obveznica, koja je Rusiji omogućavala da servisira svoj spoljni dug.

Moskva je prošle nedjelje prvi put upotrijebila novi mehanizam za plaćanje kupona euroobveznica u rubljama. Ministar finansija Anton Siluanov rekao je da isplata u rubljama ne znači neizvršenje obaveza. Prema Siluanovu, SAD i Evropska unija postavljaju izmišljene prepreke za servisiranje spoljnog duga Rusije kako bi joj „prikačili etiketu – neplatiša“.


Ruske zračne snage izvele nove napade na Harkov

Ruske snage izvele su nove zračne napade na Harkov koji se nalazi na ratnoj liniji na istoku Ukrajine, javlja Anadolija.

Napadima je pričinjena velika šteta na infrastrukturi Harkova, drugog po veličini grada u Ukrajini.

Prema riječima mještana Harkova, ruski zračni napadi su posljednjih dana značajno pojačani, a tokom protekle noći su odjekivale snažne eksplozije u mnogim gradskim četvrtima.

Iz regionalnog ureda Generalne direkcije ukrajinske državne službe za vanredne situacije saopćeno je da su najmanje dva civila poginula, a da su još dva ranjena u ruskim zračnim udarima na grad Čugujev, koji se nalazi na frontu, nadomak Harkova.


Scholz ne želi da “torpeduje” G20

Njemački kancelar Olaf Scholz se, i pored rata Rusije protiv Ukrajine, izjasnio za očuvanje G20.

U ovom formatu najmoćnijih 20 zemalja svijeta učestvuje i Rusija, pa na sastanke dolazi predsjednik Vladimir Putin.

Njemački kancelar kazao je danas da će uskoro donijeti odluku da li će učestvovati na samitu Grupe 20 u Indoneziji u novembru, ako prisustvuje i ruski predsjednik Vladimir Putin.

“Jedno je jasno – G20 mora i dalje da ima svoju ulogu”, poručio je Scholz u izjavi za javni servis ZDF.

On je prenio da postoji zajedničko uvjerenje članica G7 da se G20 ne smije “torpedovati”.

(EPA)

Ukrajina suspendovala neke nuklearne sporazume sa Rusijom

Ukrajina je suspendovala nekoliko nuklearnih bezbjednosnih sporazuma sa Rusijom, saopštio je danas ukrajinski Državni inspektorat za nuklearnu bezbjednost.

“Zbog ruske vojne agresije, Državni inspektorat za nuklearnu bezbjednost okončava međunarodne sporazume o saradnji između dvije zemlje u polju nuklearne bezbjednosti”, navodi se u poruci na Facebook stranici inspektorata, prenosi TAS S.

Ukrajina naročito obustavlja sporazum o razmjeni informacija i saradnji u polju bezbjednosnih odredbi koje se tiču mirovne upotrebe nuklearne sile.


Litvanija usaglasila sa EK principe tranzita ka Kalinjingradu

Rukovodstvo Litvanije usaglasilo je danas u konsultacijama sa Evropskom komisijom (EK) osnovne principe i smjernice za tranzit ruske robe za enklavu Kalinjingrad.

Kjastutis Budris, savjetnik za nacionalnu bezbjednost predsjednika Litvanije, izjavio je poslije sastanka u predsjedničkoj palati da su konsultacije održane u svjetlu ažuriranja preporuka EK o primjeni sankcija, prenosi Interfaks.

Budris nije govorio o konkretnim principima.

Litvanija je 18. juna saopštila da zabranjuje tranzit robe pod sankcijama EU preko svoje teritorije ka ruskoj enklavi Kalinjingrad. To je dovelo do zaoštravanja odnosa između Viljnusa i Moskve, a Rusija je najavila odgovor na ovaj potez Litvanije.

Interfaks navodi da je zbog te zabrane, prema podacima regionalnih vlasti od 23. juna, prevoz robe željezničkim i drumskim putem ka Kalinjingradskoj oblasti iz drugih regiona Ruske Federacije i obratno smanjen oko 30 posto.

Kalinjingrad, smješten između članica EU i NATO – Poljske i Litvanije, snabdjeva se iz Rusije, željeznicom preko Litvanije.

U toj enklavi se nalazi štab ruske Baltičke flote. Kalinjingrad je Crvena armija zauzela od nacističke Njemačke u aprilu 1945. godine, a ustupljen je Sovjetskom Savezu poslije Drugog svjetskog rata.


Zelenski: Ukrajina potrebna moćna savremena protivraketna odbrana

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebna moćna i efikasna protivraketna odbrana.

Zelenski je u video obraćanju, nakon što je Rusija juče izvela raketne udare na niz lokacija u Ukrajini, rekao da su neki od projektila oboreni, ali da je Kijevu potrebna moćna protivvazdušna odbrana, prenosi Interfaks Ukrajina.

“Moderna. Potpuno efikasna, koji može da pruži potpunu zaštitu od tih projektila. O tome razgovaramo svaki dan sa partnerima. Već postoje neki sporazumi. Partneri bi trebalo da budu brži ako su zaista partneri, a ne posmatrači”, naglasio je Zelenski.

Prema njegovoj ocjeni, kašnjenje u transferu naoružanja Ukrajini je “poziv Rusiji da ponovo i ponovo napadne”.

(Reuters)

Turska se neće pridružiti sankcijama protiv Rusije

Turska se neće pridružiti sankcijama Zapada protiv Rusije, koje su uvedene zbog ukrajinske krize, izjavio je portparol turskog predsjednika Ibrahim Kalin.

“Ne uvodimo sankcije i nećemo im se pridružiti. Moramo da gledamo naše interese. Ako svi ruše mostove, ko će onda razgovarati sa Rusijom”, rekao je Kalin u intervjuu za televiziju Haberturk, a prenosi TAS S.

On je naglasio da su ekonomski odnosi Turske sa Rusijom takvi da će sankcije nanijeti više štete turskoj ekonomiji nego ruskoj.

“Imamo jasan stav (po pitanju sankcija). Zapad to nije prihvatio”, rekao je Kalin.

(Anadolija)

Izvor: SAD ove nedjelje objavljuju kupovinu oružja za Ukrajinu

Sjedinjene Američke Države vjerovatno će ove nedjelje objaviti kupovinu naprednog odbrambenog sistema zemlja-vazduh srednjeg do velikog dometa za Ukrajinu, rekao je za Reuters izvor koji je upoznat sa ovim pitanjem.

Kako je naveo, očekuje se da će Washington objaviti i drugu bezbjednosnu pomoć za Ukrajinu, uključujući dodatnu artiljerijsku municiju i kontrabaterijske radare kako bi se zadovoljile potrebe ukrajinske vojske.

Ovo oružje najnovija je pomoć koju su Sjedinjene Države ponudile Ukrajini, od početka sukoba u toj zemlji, navodi britanska agencija.

Ovog mjeseca, predsjednik Joe Biden pristao je da Ukrajini pruži vojnu pomoć vrijednu 700 miliona dolara, uključujući napredne raketne sisteme koji mogu precizno da pogađaju ciljeve dugog dometa.

(EPA)

Ukrajina: Rusija nastoji blokirati pristup Lisičansku s juga

Ruski vojnici usmjeravaju svoje napade na grad Lisičansk, nakon što su prethodno zauzeli njegov susjedni grad Sjeverodonjeck preko rijeke Sjeverni Donjec.

Ruske snage koristile su topništvo kako bi blokirale pristup gradu s juga, tvrdi glavni stožer ukrajinske vojske. Civilna i vojna infrastruktura također je pogođena, navodi se u izvještaju, ali se to nije moglo nezavisno provjeriti.

Ukrajinski vojnici sada kontroliraju samo Lisičansk u regiji Luhansk, no ruski vojnici već su napredovali do predgrađa tog grada.

Izvor: Agencije