Zelenski: Većina ruskih raketa usmjerena na civile i infrastrukturu
Rusija napada stambene zgrade, škole, bolnice, saobraćajnu infrastrkturu i preduzeća, tvrdi ukrajinski predsjednik.
- Ruska podružnica Googlea proglasila bankrot
- Objavljeni snimci ruskih brodova koji prenose žitarice
- Britanski premijer Boris Johnson u iznenadnoj posjeti Kijevu
- Evropski političari su sopstvenoj ekonomiji naneli težak udarac svojim rukama, kaže Vladimir Putin
- Zelenski: Odbrana Ukrajine značajna za sigurnost Evrope
- Macron spreman razgovarati s Putinom u Moskvi pod određenim uslovima
U nastavku više najnovijih vijesti:
Međunarodna komisija: Zločini protiv čovječnosti u Ukrajini
Grupa međunarodnih istražitelja i eksperata posjedila je ratom razorena područja u blizini Kijeva, uključujući i spaljenu školu, u okviru istrage o navodnim ratnim zločinima.
„Čini se da opseg ovih zločina i njihova sistematska priroda spadaju u zločine protiv čovječnosti. To uključuje cijeli niz kršenja međunarodnog humanitarnog prava”, rekao je jedan od eksperata za Reuters.
International experts helping Ukraine investigate alleged war crimes visited a village near Kyiv and toured a burnt-out school as well as a kindergarten and houses that were reduced to rubble when Russian troops pulled back from the area in April https://t.co/FMFaCOGdQV pic.twitter.com/BY87Je6huE
— Reuters (@Reuters) June 17, 2022
Ruski mediji objavili slike zarobljenika za koje tvrde da su Amerikanci
Ruski mediji objavili su fotografije osoba za koje tvrde da su američki državljani uhvaćenni dok su se borili na ukrajinskoj strani, u prvoj mogućoj potvrdi da su zarobljeni.
Novine Izvestija pokazale su video isječak, kako tvrde, kratkog intervjua sa 27-godišnjim Andyjem Huynhom iz Alabame, dok je kanal RT objavio sliku čovjeka za kojeg navode da je Alexander Drueke, također iz Alabame.
U odvojenom video snimku objavljenom na Telegramu, čovjek sa bradom i američkim akcentom govori u kameru: „Moje ime je Alexander Drueke. Ja sam protiv rata“. Drugu rečenicu ponovio je i na ruskom jeziku.
Ključni autoput u Lisičansku neprohodan
Strateški važnim autoputem koji vodi van ukrajinskog grada Lisičanska sada nije moguće proći zbog teškog ruskog granatiranja.
Cesta povezuje Lisičansk i grad Bakmut.
Guverner Luganska Serhij Hajdaj tvrdi da je Lisičansk i dalje pod potpunom ukrajinskom kontrolom uprkos ruskim napadima.
Grad se priprema za moguće ulične borbe pošto se ruske trupe bore sa ukrajinskim u Sjeverodonjecku, koji je odmha preko rijeke.
Zelenski: Rusija napada civile i civilnu infrastrukturu
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kaže da je „ogromna većina“ ruskih raketnih napada usmjerena na civile i civilnu infrastrukturu.
Rusija napada stambene zgrade, škole, bolnice, saobraćajnu infrastrkturu i preduzeća, rekao je.
Vojska: Fabrika Azot gotovo potpuno uništena
Prostrana hemijska fabrika Azot u gradu Sjeverodonjecku gotovo je u potpunosti uništena ruskim projektilima, priopćila je ukrajinska vojska u petak zbog čega se strahuje za sudbinu civila sklonjenih u tvornici.
“Na području hemijskog diva više nema netaknutih upravnih zgrada”, napisao je na Telegramu guverner istočne ukrajinske pokrajine Luhansk Serhij Hajdaj.
Istakao je da ukrajinske snage nastavljaju pružati otpor ruskim napadačima.
Borbe za Sjeverodonjeck vode se već nekoliko sedmica.
Iako Rusija koristi sve više artiljerije, glavni stožer i Gajdaj navode da je napad na predgrađe Zolote odbačen.
Dok je Rusija zauzela stambena područja grada, ukrajinske trupe zabarikadirale su se u industrijskim zonama i hemijskoj fabrici.
Također se navodi da su preostali civili u tvornici, a pokušaji evakuacije bili su neuspješni.
Prema Kijevu, veliki ruski napad na strateški važan grad Slovjansk, zapadno od Sjeverodonecka, za sada nije uspio.
Pokušaj zauzimanja općine 20-ak kilometara sjeverno od Slovjanska uspješno je odbijen, tvrdi ukrajinski glavni štab.
Međutim, tokom posljednja 24 sata, ruske snage su vjerojatno nastavile napredovati na južnoj osovini Popasna, s koje nastoje opkoliti džep oko Sjeverodonjecka s juga, prema britanskim obavještajnim službama.
Putin: Nemam ništa protiv članstva Ukrajine u Evropskoj uniji
Ruski predsjednik Vladimir Putin u petak je rekao da nema ništa protiv pridruživanja Ukrajine Evropskoj uniji, nakon odluke Evropske komisije da podrži zahtjev Kijeva za kandidatskim statusom.
“Nemam ništa protiv toga. To nije vojni blok. Pravo je svake države da pristupa ekonomskim savezima”, odgovorio je Putin u petak na pitanje o mogućnosti ukrajinskog članstva u EU-u, prenijela je Hina.
Rusija godinama kritizira pokušaje Ukrajine da pristupi NATO savezu, što je postalo veliki uzrok napetosti između Moskve i zapada.
Boris Johnson u iznenadnoj posjeti Kijevu
Britanski premijer Boris Johnson došao je u iznenadnu posjetu Kijevu, na razgovore sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Ovo je Johnsonov drugi dolazak u ukrajinski glavni grad od početka ruske invazije, a uslijedio je dan nakon posjete lidera Francuske i Njemačke, Italije, koji su se sastali sa Zelenskim.
Mr President, Volodymyr,
It is good to be in Kyiv again. pic.twitter.com/wbpMuf6YqY
— Boris Johnson (@BorisJohnson) June 17, 2022
Hajdaj: Ruske snage granatirale Lisičansk, ima mnogo žrtava
Ruske snage su danas snažno granatirale grad Lisičansk na istoku Ukrajine i veliki broj ljudi je poginuo, izjavio je guverner regiona Lugansk Serhij Gajdaj za ukrajinsku televiziju.
On je rekao da ruske snage nisu uspjele zauzeti Sjeverodonjeck i da su borbe tamo nastavljene i danas, prenio je Reuters.
Lisičansk se nalazi na drugoj strani rijeke Siverski Donjec preko puta Sjeverodonjecka, u kojem su tokom posljednjih nekoliko sedmice vođene žestoke ulične borbe, navela je agencija.
Ukrajina dobila zajam od 770 miliona dolara od MMF-a
Ukrajina je dobila zajam od 770 miliona dolara po povlaštenim uslovima od Međunarodnog monetarnog fonda (IMF).
„Zahvalan sam zamjenici kanadskog premijera na podršci i sveobuhvatnoj pomoći Ukrajini u borbi protiv agresora“, napisao je ukrajinski premijer Denis Šmigal na Twitteru, prenosi Reuters.
Ovo su prva sredstva koja Ukrajina povlači sa namjenskog računa koji je MMF otvorio u aprilu ove godine kako bi donatorima pružio siguran način da usmjere finansijsku pomoć Ukrajini u obliku grantova i zajmova, navodi britanska agencija.
Danska: Ruski ratni brod narušio teritorijalne vode
Danska je objavila da je ruski ratni brod dva puta narušio teritorijalne vode te skandinavske države.
Oružane snage Danske su u saopćenju navele da je ruski ratni brod dva puta u ponoć ušao u teritorijalne vode u blizini ostrva Bornholm.
Ministar vanjskih poslova Jeppe Kofod također je potvrdio vijest na Twitter nalogu uz poruku “Mi smo NATO”.
“Izuzetno neodgovorna, gruba i potpuno neprihvatljiva ruska provokacija. Ove metode maltretiranja ne funkcionišu u Danskoj”, kazao je Kofod.
Putin: Zapad nije uspio samljeti rusku ekonomiju
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da je ruska ekonomija prebrodila sankcije Zapada uvedene nakon intervencije Moskve u Ukrajini.
U odlučnom govoru na Međunarodno ekonomskom forumu u Sankt Petrsburgu, ruski predsjednik rekao je da se sumorne prognoze za ekonomiju njegove zemlje nisu ispunile.
“Njihov cilj je da nabrzinu samelju rusku ekonimiju, ali to nije uspelo”, rekao je.
U dugom izlaganju je osudio SAD i njegove saveznike, optužujući Washington da ostale države tretira kao „kolonije“, te je upozorio da „u globalnoj politici više ništa neće biti kao što je bilo prije“.
Evropska unija gubi globalnu konkurentnost zbog sankcija protiv Rusije za mnoge buduće godine, a tempo rasta evropske ekonomije se smanjuje.
Prema njegovim riječima, lideri evropskih zemalja u neformalnim razgovorima razmatraju sankcije, govore da one mogu da budu primenjene protiv svakog ko im nije po volji, uključujući i članice Evropske unije.
Evropski političari su sopstvenoj ekonomiji naneli težak udarac svojim rukama, tamo rastu cijene, upozorio je Putin.
Sadašnja situacija u Evropi će dovesti do eksplozije radikalizma, a u perspektivi do smjene elita, istakao je Putin.
Rusija pogodila Mikolajiv projektilima, ubijeno dvoje
Rusija je u petak ujutro raketirala grad Mikolajiv na jugu Ukrajine, usmrtivši dvije osobe i ranivši 20, uključujući dijete, objavio je regionalni guverner.
U napadu su oštećene četiri stambene zgrade i infrastrukturni objekt, dodao je guverner Vitalij Kim na Telegramu.
Video objavljen na društvenim mrežama prikazuje dvije rakete koje su pogodile tlo i izazvale veliku eksploziju s oblacima koji se dižu iznad višekatnica.
Reuters nije mogao nezavisno provjeriti snimku.
Mikolajiv, lučki i industrijski grad od gotovo pola miliona stanovnika prije rata, još uvijek je pod ukrajinskom kontrolom, ali je blizu hersonske regije koju su Rusi okupirali na početku invazije 24. februara.
Iako su borbe u ovoj regiji manje intenzivne nego u Donbasu svakodnevno se sukobljavaju ukrajinska i ruska vojska, uglavnom uz razmjenu topništva.
Mikolajiv ostaje meta moskovskih snaga jer se nalazi na putu prema Odesi, najvećoj ukrajinskoj luci, koja je udaljena 130 km.
Slovačkoj prepolovljen, a Francuskoj obustavljen ruski plin
Slovačkog uvoznika plina SPP Rusija je obavijestila da će njihove dostave plina biti prepolovljene do petka, rekao je izvršni direktor kompanije, a Francuska je objavila da ne prima ruski plin preko Njemačke od 15. juna, javljaju agencije.
“Smanjenje isporuka za pola trenutno nam ne čini štetu. Radimo s realističnim rizikom da će isporuke biti potpuno obustavljene”, rekao je čelnik SPP-a Richard Prokypcak slovačkoj novinskoj stranici Dennik N.
SPP nije odmah bio dostupan za komentar.
SPP je glavni slovački uvoznik plina, koji je prošle godine opskrbio s 36 TWh, pokrivajući oko 60 posto domaćeg tržišta. Većinu svoga plina prima od Rusije.
Prokypcak je također rekao da postoje alternativni izvori koji će nadoknaditi smanjene isporuke od Rusije, poput plina iz Sjevernog mora putem Njemačke ili Češke te također isporuke ukapljenog prirodnog plina (LNG).
SPP je sklopio ugovore da kupi dovoljno norveškog plina i drugih pošiljki LNG-a da pokrije oko dvije trećine potreba SPP-ovih kupaca do kraja sljedeće godine.
Francuski operater za isporuke plina GRTgaz objavio je u petak da više ne prima ruski plin preko plinovoda od 15. juna, jer je “fizički prekinut dotok između Francuske i Njemačke”, piše agencija France presse.
Rusija za 50 posto smanjila isporuke plina Italiji
Ruski energetski div Gazprom smanjio je izvoz plina Italiji za 50 posto, objavila je u petak talijanska energetska tvrtka ENI.
Gazprom je obećao Rimu samo polovicu od 63 miliona kubnih metara plina naručenih za petak, objavio je ENI.
Isporuke plina već su bile smanjivane ove sedmice i to u srijedu za 15 posto, a u četvrtak za 35 posto.
Rusija je proteklih sedmica prekinula ili smanjila isporuke plina za nekoliko evropskih zemalja usred sporova zbog sankcija koje je zapad nametnuo Moskvi zbog invazije na Ukrajinu.
Njemačkoj su isporuke smanjene za 60 posto ove sedmice preko plinovoda Sjeverni tok u Baltičkom moru.
Cijene energenata znatno su porasle zbog smanjenja dotoka ruskog plina Evropi, a brojni analitičari strahuju da bi Rusija mogla potpuno zatvoriti dotok kako bi izvela taktički pritisak na Evropu.
Povjerenik Evropske komisije za gekonomiju Paolo Gentiloni upozorio je u četvrtak da bi stari kontinent mogao ući u recesiju u slučaju prekida isporuke plina iz Rusije.
Moskva: NATO vidi Istočnu Evropu kao buduće poprište rata
NATO vidi istočnu Evropu kao najvjerovatnije poprište rata, o čemu svjedoče vježbe alijanse u regionu, izjavio je danas sekretar Savjeta bezbjednosti Rusije Nikolaj Patrušev.
Patrušev je takođe ocijenio da Zapad nastoji da pretvori Evroaziju u region marionetskih država koje međusobno ratuju, prenio je TAS S.
“NATO očigledno vidi istočnu Evropu kao najvjerovatnije ratište“, izjavio je Patrušev u obraćanju kolegama iz zemalja Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbjednosti u glavnom gradu Armenije.
Ruski zvaničnik je ocijenio i da je “pretvaranje Evroazije u žarište sukoba, region zaraćenih država, poput Ukrajine, u marionetske države ili kolonije, dugoročni cilj Zapada”.
On je još naveo i da je “zabrinutost Moskve o tome da je Ukrajina pretvorena u bazu vojnih bioloških programa Washingtona potvrđena tokom ruske specijalne vojne operacije”.
Prema njegovim riječima, ovakvi američki projekti zahtjevaju posebnu pažnju civilizovanog svijeta, jer, kako je naglasio “samo Amerikanci nisu pristupili protokolu o međusobnoj kontroli u okviru Konvencije o biološkom i toksičnom naoružanju”.
Patrušev smatra da se vojna infrastruktura NATO-a veoma približila granicama Rusije i Bjelorusije, da alijansa nastavlja da jača svoje prisustvo na ovom krilu, a naveo je i da se situacija u istočnoevropskom regionu kolektivne bezbjednosti značajno pogoršala.
“Jedna od ključnih komponenti agresivne politike SAD-a i njenih saveznika bilo je bezobzirno širenje NATO-a. Uprkos političkim uvjeravanjima koja su nam data, infrastruktura NATO se veoma približila ruskoj i bjeloruskoj granici“, istakao je sekretar Savjeta bezbjednosti Rusije.
Ukrajinci prijete da će uništiti ruski most prema Krimu
Ukrajina je objavila pojedinosti izgradnje ruskog mosta preko Kerčkog tjesnaca do Krima što upućuje na prijetnju da će gađati tu ključnu prometnicu do poluotoka koji je Rusija anektirala 2014.
Ukrajinska vojna obavještajna služba objavila je, kako navodi, službene ruske građevinske podatke o mostu, iako nije bilo moguće odmah utvrditi autentičnost dokumenta od gotovo 300 stranica.
Dokument je objavljen dan pošto je ukrajinski general Dmitro Marčenko rekao da će most biti “meta broj jedan“ ako Kijev dobije potrebno oružje.
General Marčenk je rekao da je Moskva koristila most za transport zaliha na Krim i južnu Ukrajinu.
Izgradnja mosta od 18 kilometara koštala je milijarde, a od 2018. povezuje Krim s ruskim kopnom.
Glasnogovornik ruske vlade Dmitrij Peskov rekao je da su poduzete sve mjere opreza kako bi se osigurala sigurnost Krima. Dodao je da je Kremlj svjestan najnovijih prijetnji Kijeva da gađa most.
Moskva je zaprijetila da će bombardirati Kijev ako most bude napadnut.
Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov kazao je da je Marčenkova prijetnja u suprotnosti s obećanjima ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog zapadnim partnerima da neće koristiti oružje dugog dometa za napad na ruski teritorij.
Ukrajinski predsjednik Volodiir Zelenskij obećao je u videoporuci objavljenoj u ponedjeljak u Kijevu „Naravno, oslobodit ćemo naš Krim.“
Ruska vojska je taj crnomorski poluotok okupirala 2014. kada je Ukrajina bila ranjiva zbog promjene vlasti i nije mogla pružiti otpor. Nakon toga, održan je međunarodno nepriznat referendum i Krim je pripojen Rusiji.
Patrušev: Ruski poljoprivredni izvoz samo u prijateljske zemlje
Ruski ministar poljoprivrede Dmitrij Patrušev izjavio je da bi žetva žitarica u toj zemlji ove godine mogla da dostigne 130 miliona tona, što bi bilo dovoljno da pokrije domaće potrebe i obezbjedi izvozni potencijal.
Govoreći na marginama Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu (SPIEF), on je ukazao na brojne izazove, kao što su prekinuti lanci snabdjevanja i teškoće sa finansijskim obračunima, ističući da Rusija mora da savlada te prepreke kako bi obezbjedila hranu zemljama kojima je najpotrebnija.
„Naši poljoprivredni proizvodi biće na stranim tržištima, ali samo u onim zemljama koje su nam prijateljske, koje nam ne stvaraju prepreke i poteškoće“, rekao je Patrušev novinarima, prenosi Russia Today.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je izjavio prošlog mjeseca da Rusija ove godine očekuje veliki rod žitarica, uključujući rekordnu žetvu pšenice, napominjući da se niz zemalja suočava sa prijetnjom glađu, a krivica za takvu situaciju je, po njemu, u potpunosti na „zapadnim elitama“.
Ruska podružnica Googla proglasila bankrot
Ćerka firma kompanije Google u Rusiji podnijela je zahtjev za proglašenje bankrota.
Arbitražni sud u Moskvi je registrovao prijavu kompanije Google LLC o bankrotu, piše u spisima arbitražnih slučajeva.
Prijava je predata sudu 16. juna, a datum za preispitivanje njegove validnosti još nije određen, prenosi RIA Novosti.
Google LLC je 18. maja na web stranici Jedinstvenog saveznog registra pravno značajnih informacija o činjenicama o aktivnostima pravnih lica (Fedresurs) postavio poruku o namjeri da pokrene stečaj.
Kompanija je tada saopštila da namjerava da podnese zahtjev za proglašenje nesolventnosti, jer od 22. marta 2022. predviđa sopstveni stečaj i nemogućnost izvršavanja novčanih obaveza.
Zelenski: Odbrana Ukrajine značajna za sigurnost Evrope
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je ujedinjenu Evropu, njene istočne partnere i zemlje Zapadnog Balkana da se uhvate u koštac sa, kako je rekao, ruskom agresijom na Ukrajinu čija odbrane je, kako je kazao, u ovom ratu od suštinskog značaja za sigurnost svih u Evropi.
“Sada je historijski trenutak za Evropu i evropsku sigurnost, kada svako mora da odluči šta je Evropa i kakva će Evropa biti u budućnosti. Hoće li biti slobodna kao što je sada? Da li ce biti sigurna kao što je većina Evropljana navikla? Da li će biti društveno i ekonomski razvijena i šta će inspirisati društva van njenog kontinenta”, rekao je Zelenski u video obraćanju učesnicima Prespa foruma u Ohridu.
Rusija je, naveo je, izazvala sve nas, svaku naciju na kontinentu, svaki region u Evropi. „Ovo je najstrašniji vojni izazov za Ukrajinu i mi se 113. dan branimo od ambicija Rusije da uništi ukrajinski narod i kulturu “, rekao je Zelenski.
Počevši ovaj rat protiv Ukrajine, Rusija je pokušala da napravi odskočnu dasku za napad na druge nacije u Evropi, ustvrdio je Zelenski i dodao da je zato odbrana Ukrajine u ovom ratu od suštinskog značaja za bezbjednost svih u Evropi.
„Svi smo se u demokratskom svijetu suočili sa energetskom krizom bez presedana. Rusija je dugi niz godina odavala utisak da je navodno pouzdan izvor energije, a u stvarnosti je razne evropske zemlje učinila zavisnim od nje. Još gori scenario je na tržištu hrane, ne samo da rastu cijene hrane, već i nova migrantska kriza. Pomenuću još jedan element ruske antievropske politike. Rusija je možda najveći investitor u propagandu. Zato se ozbiljna rasprava o sigurnosnoj arhitekturi u Evropi mora zasnivati na potrebi da se Evropa oslobodi zavisnosti koju ruska država stvara decenijama. Zato su potrebne sankcije antievropskoj politici Rusije. To treba uzeti u obzir prilikom pripreme sedmog paketa sankcija EU”, rekao je Zelenski, preneli su skopski mediji.
Objavljeni snimci ruskih brodova koji prenose žitarice
Brodovi koji plove pod ruskom zastavom prevoze prošlogodišnje prinose žitarica iz Ukrajine u Siriju, saopšteno je danas iz američke satelitske kompanije Maxar koja je objavila snimke brodova.
Na snimcima Maxara vidi se utovarivanje žitarica na dva teretna broda pod ruskom zastavom, usidrena u krimskoj luci Sevastopolj koja je pod ruskom kontrolom, navodi se u saopštenju iz te kompanije, prenosi Reuters.
Nekoliko dana kasnije, Maxarovi sateliti prikupili su snimke istih brodova usidrenih u Siriji, a pored su bili kamioni spremni da odvezu žitarice, naveo je Maxar.
Kompanija je saopštila da se na još jednom snimku iz juna vidi kako se u Sevastopolju utovaraju žitarice na drugi brod.
Ukrajina je optužila Rusiju da krade žitarice sa teritorija koje su ruske snage okupirale od početka invazije krajem februara. Rat prijeti da izazove velike nestašice hrane, s obzirom na to da Rusija i Ukrajina izvoze oko 29 posto globalnih zaliha pšenice, prenosi Glas Amerike.
Ukrajina je među najvećim svjetskim izvoznicima žitarica, a zapadne zemlje optužuju Rusiju da prijeti da izazove glad širom svijeta blokiranjem ukrajinskih luka na Crnom moru.
Macron spreman razgovarati s Putinom u Moskvi pod određenim uslovima
Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da je spreman otputovati u Moskvu na razgovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom pod određenim uslovima.
“Mislim da putovanje u Rusiju danas zahtijeva preduvjete, to znači neku gestu predsjednika Putina. Ne bih išao tamo tek tako”, rekao je Macron za televiziju TF1 tokom posjeta glavnom gradu Ukrajine Kijevu.
Rekao je da bi s Putinom razgovarao o humanitarnim pitanjima, zaštiti zatvorenika i sigurnosti opskrbe hranom kako bi se pronašlo rješenje, rekao je Macron. “Neću ništa isključiti, ali uvijek ću to raditi transparentno s ukrajinskim predsjednikom i kad god to ima smisla.”
Upitan misli li da bi Ukrajina trebala učiniti teritorijalne ustupke Rusiji, Macron je rekao da o tome odlučuje Kijev. “Mislim da je danas naša dužnost stati na stranu naših vrijednosti, međunarodnog prava, a time i Ukrajine.” Potrebna je pomoć kako bi se Ukrajini omogućilo da ustraje, rekao je.
“Ali mi nemamo zadatak umjesto Ukrajinaca odlučivati o uslovima za završetak ovog rata.” U nekom trenutku mora doći ili do vojne pobjede ili pregovora, rekao je Macron, dodajući da će sve odluke o teritorijima i mogućim ustupcima morati donijeti ukrajinsko vodstvo.