Mediji: Desetak autobusa sa ukrajinskim vojnicima napustilo Azovstal
Desetak autobusa sa ukrajinskim vojnicima koji su bili u čeličani Azovstal napustilo je postrojenje, objavio je Reuters.
- SAD bi mogao ratificirati ulazak Finske u NATO prije avgusta
- Guverner: Ukrajinski vojnici koji brane Harkiv došli do ruske granice
- Švedska vlada objavila je da je donijeta formalna odluku o kandidaturi za članstvo u NATO-u
- Finska objavila da će podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u.
- Rusija: Ako Finska uđe u NATO, ojačat ćemo trupe na granici
- NATO: Ruska ‘brutalna invazija’ posustaje
U nastavku čitajte najnovije vijesti iz Ukrajine:
Moskva: Pokušaji G7 da izoluje Rusiju pogoršava krizu sa hranom
Rusko ministrastvo vanjskih poslova objavilo je da su pokušaji Zapada i grupe G7 da izoluju Moskvu pogoršali nestašicu hrane u svijetu.
“Pokušaji da se Rusija ekonomski, finansijski i logistički udalji od kanala međunarodne kooperacije samo ubrzavaju ekonomsku krizu i krizu sa hranom”, navodi se u saopćenju na stranici.
Scholz: Eskalacija ostaje moguća
Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da ne vidi znakove da će rat ubrzo završiti te je upozorio da dalja eskalacija ostaje moguća.
Za sada nema znakova da su ljudi shvatili važnost završetka konflikta “što je brže moguće”, rekao je Scholz za RTL, dodajući da je zabrinut zbog moguće eskalacije rata.
Očevidac Reutersa: Desetak autobusa sa ukrajinskim vojnicima napustilo Azovstal
Očevidac je rekao Reutersu da je desetak autobusa sa ukrajinskim vojnicima koji su bili u čeličani Azovstal napustilo postrojenje.
Agencija tvrdi da je nemoguće utvrditi koliko je vojnika bilo u autobusima, te da je nejasno je li unutra oko 40 ranjenih ukrajinskih vojnika koji su, kako se navodilo, bili ispod čeličane.
Navodno je oko 600 ukrajinskih vojnika i dalje u Azovstalu.
Guverner Donjecka: Devet poginulih u granatiranju
Devet osoba poginulo je u ruskom granatiranu istočne regije Donjeck, tvrdi guverner.
Još šestero je povrijeđeno, tvrdi Pavlo Kirilenko, na svom kanalu na Telegramu.
Francuska će braniti Švedsku i Finsku od prijetnji ili napada
Predsjednički ured Francuske objavio je da je Francuska spremna podržati Finsku i Švedsku, koje su odlučile podnijeti kandidature za članstvo u NATO-u, politički i kroz “pojačane vojne interakcije” kako bi zaštitila te zemlje od bilo kakvih prijetnji ili agresije.
„Ko god bude želio testirati evropsku solidarnost kroz prijetnje ili napad na suverenitet…, mora biti siguran da će Francuska stati rame uz rame sa Finskom i Švedskom“, poručeno je iz Jelisejske palače.
Borrell: Ponovo bez dogovora o šestom paketu sankcija
Evropska unija još nije postigla dogovor o šestom paketu sankcija Rusiji, rekao je šef diplomatije EU-a Josep Borrell nakon sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a u Briselu.
„Nažalost, danas nije bilo moguće postići dogovor“, rekao je Borrell.
Dodao je da su ministri, ipak, odlučili da Ukrajini odobre još 500 miliona eura za kupovinu oružja.
S tim novcem, pomoć EU-a Ukrajini za naoružanje popela se na dvije milijarde eura.
Moskva: Odgovor kada Švedska bude primljena u NATO
Rusko ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da će nakon ulaska Švedske u NATO biti prinuđeno na uzvratne korake vojno-tehničke prirode, a konkretne mjere će zavisiti od toga da li će na teritoriji Švedske biti razmješteno udarno naoružanje Alijanse.
“Ruska Federacija će biti prinuđena preduzeti uzvratne korake, kako vojno-tehničke, tako i druge prirode, kako bi zaustavila prijetnje po svoju nacionalnu sigurnost koje se javljaju u vezi sa tim”, navodi se u saopštenju ruskog ministarstva, prenosi Tanjug, pozivajući se na RIA Novosti.
Kako se ističe, odgovor Rusije će mnogo zavisiti od specifičnih uslova za integraciju Švedske u Alijansu, uključujući i perspektivu za razmještanje udarnog naoružanja Alijanse na teritoriji Švedske.
Erdogan: Nećemo podržati kandidature Švedske i Finske za ulazak u NATO
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je da se delegacije Švedske i Finske ne bi trebale mučiti i dolaziti u Ankaru da je uvjere da podrže njihove kandidature za NATO
Turski lider je na press konferenciji rekao da Turska neće podržati kandidature Finske i Švedske za NATO, nazivajući Švedsku „mrijestilištem“ za terorističe organizacije, uz naglasak da i u svom parlamentu imaju teroriste.
Ukrajina zaplijenila imovinu Mihaila Fridmana vrijednu 420 miliona dolara
Ukrajinski sud zaplijenio je imovinu vrijednu 12,4 milijarde grivni (420 miliona dolara) od ruskog milijardera Mihaila Fridmana, rekao je ukrajinski glavni tužitelj.
Iryna Venediktova je u objavi na Facebooku rekla da se radi o vrijednosnim papirima u kiparskim kompanijama koje se drže u Ukrajini.
EU je sankcionirala Fridmana kao dio odgovora bloka na rusku invaziju.
Guverner: U pokušajima prelaska rijeke ubijeno više hiljadu ruskih vojnika
Ukrajinske snage ubile su „više od hiljadu“ ruskih vojnika koji su danima pokušavali prijeći strateški važnu rijeku u jugoistočnoj regiji Luganska, rekao je njen guverner.
Serhij Haidai napisao je na Telegramu da je ruska vojska načinila nekoliko pokušaja prelaska rijeke Siverski blizu grada Bilohorivke, ali da nije uspjela.
„Bilohorivka će definitivno ući u historiju ovog rata“, poručio je.
Nije bilo reakcije na ove tvrdnje, dok Al Jazeera nije mogla potvrditi guvernerove navode iz nezavisnih izvora.
Nordijski susjedi spremni braniti Švedsku i Finsku
Norveška, Danska i Island su u zajedničkoj izjavi naveli da su spremni podržati kandidate za NATO Finsku i Švedsku u slučaju da se dvije nordijske zemlje nađu pod napadom.
„Zajedno sa Danskom i Islandom, Norveška je spremna pomoći nordijskim susjedima na sve načine, ukoliko postanu žrtve agresije na svoje terotorije prije nego što budu primljene u NATO“, rekao je norvešku premijer Jonas Gahr Stoere.
Švedska potvrdila da će se prijaviti za članstvo u NATO-u
Švedska vlada objavila je da je donijeta formalna odluku o kandidaturi za članstvo u NATO-u, slijedeći korake Finske.
„Velika većina u švedskom parlamentu je za pridruživanje NATO-u- Najbolja stvar za Švedsku i narod Švedske je da se pridružimo NATO-u“, rekla je švedska premijerka Magdalena Andersson.
Više na linku.
Rusija: Dogovor o evakuaciji ranjenih ukrajinskih vojnika iz Azovstala
Ruski ministarstvo odbrane tvrdi da je postignut dogovor o transportu ranjenih ukrajinskih vojnika iz čeličane Azovstal u Mariupolju u medicinske ustanove u Novoazovsku, koji je po s ruskom kontrolom,.
„Sa predstavnicima ukrajinske vojske koja je blokirana u Azovstalu postigli smo dogovor o evakuaciji ranjenih“, reklo je ministarstvo, koje je navelo da će tokom evakuacije biti uspostavljen „režim tišine“.
Putin: Jačanje vojne infrastrukture u Finskoj i Švedskoj zahtijevalo bi rusku reakciju
Ruski predsjednik Vladimir Putin tvrdi da bi bilo kakvo jačanje vojne infrastrukture u Finskoj i Švedskoj, koje se približavaju članstvu u NATO-u, zahtijevalo reakciju Moskve.
Putin je ponovio da je širenje NATO-a problem za Rusiju i da mora pažljivo pratiti, kako kaže, planove NATO-a o jačanju svog globalnog uticaja.
Evropski ministri potiču Mađarsku da se pridruži embargu na rusku naftu
Ministri vanjskih poslova EU-a pokušali su u ponedjeljak pritisnuti Mađarsku da ukine svoj veto na predloženi naftni embargo Rusiji, dok Litva smatra da je blok “talac jedne države članice”.
Embargo koji je Evropska komisija predložila početkom maja bila bi najstrožja sankcija do sada od početka invazije Moskve na Ukrajinu 24. februara.
No Mađarska, najbliži saveznik Moskve u EU-u, želi stotine miliona eura od EU-a kako bi ublažila cijenu odustajanja od ruske nafte. S druge strane, svih 27 država članica EU-a treba odobriti nastavak provedbe embarga.
“Jedna država članica drži cijelu Uniju kao taoca. Moramo se složiti, ne možemo biti taoci”, rekao je ministar vanjskih poslova Litve Gabrielius Landsbergis.
Nekoliko ministara je direktno prozvalo Mađarsku po imenu, dok je Rumunija rekla da je na bloku da promijeni stav Budimpešte.
Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto prošle je srijede napisao na Facebooku da se rješenje ne nazire.
Kazao je kako su vladi premijera Viktora Orbana potrebne “stotine miliona dolara” za mađarske rafinerije, povećanje kapaciteta naftovoda u Hrvatskoj i kompenzaciju za mađarsku ekonomiju.
Ipak, ministri EU-a, od Austrije do Estonije, smatraju da će i dalje postojati naftni embargo, čak i ako bi se trebalo duže čekati na postizanje dogovora.
“Ovaj paket sankcija bit će usvojen i nafta će biti uključena”, rekla je estonska visoka diplomatkinja Eva-Maria Liimets. To je stav koji su ponovili i drugi, uključujući Luksemburg i Rumuniju, a prijedlog Komisije je podržala i Španija.
McDonald's napušta Rusiju nakon 30 godina
Američki McDonald's u ponedjeljak je saopćio da je pokrenuo proces prodaje svog poslovanja u Rusiji nakon 30 godina rada u toj zemlji.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu, najveći svjetski lanac brze hrane u martu je odlučio zatvoriti svojih 847 restorana u Rusiji te je na mjesečnom nivou imao gubitke od 50 miliona dolara. Sada očekuje da će imati negotovinski trošak od oko 1,2 do 1,4 milijarde dolara, izvijestio je Reuters, a prenosi Hina.
Odluka o prodaji svoje imovine u Rusiji, uključujući kultnu lokaciju na Puškinovom trgu u centru Moskve ukazuje na veliko povlačenje kultnog zapadnjačkog brenda.
Nekada simbol procvata američkog kapitalizma, prva poslovnica McDonald'sa u umirućem Sovjetskom Savezu otvorena je 1990. godine. Više od 5.000 ljudi prisustvovalo je otvorenju.
McDonald's je saopćio da želi prodati sve svoje restorane u Rusiji lokalnom kupcu, ali će i dalje zadržati zaštitni znak.
“Humanitarna kriza uzrokovana ratom u Ukrajini te ubrzano i nepredvidivo okruženje poslovanja doveli su McDonald's do zaključka da nastavak vlasništva nad poslovanjem u Rusiji više nije održiv”, stoji u saopćenju.
Kompanija je saopćila kako će osigurati da njenih 62 hiljade zaposlenika u Rusiji i dalje bude plaćeno do zatvaranja bilo koje transakcije te da budu zaposleni u budućnosti od bilo kojeg potencijalnog kupca.
SAD bi mogao ratificirati ulazak Finske u NATO prije avgusta
Američki Kongres nastojat će ratificirati ulazak Finske u NATO prije ljetne pauze u avgustu, rekao je vođa republikanaca u Senatu Mitch McConnell u Helsinkiju nakon sastanka s finskim predsjednikom Saulijem Niinistom.
Kanada je također obećala brzu ratifikaciju.
“Nadamo se naravno da ćemo to učiniti prije stanke u avgustu kada Kongres obično ne zasjeda”, rekao je McConnell novinarima u ponedjeljak.
“Kad je riječ o broju glasova, bit će jako velik. Neće biti jednoglasno, ali će biti jako velik broj glasova”, rekao je.
McConnell je naglasio da je Republikanska stranka predana članstvu SAD-a u NATO-u.
“To apsolutno nije stajalište većine u Republikanskoj stranci, sigurno ne većine među republikancima u Senatu i Zastupničkom domu”, rekao je, upitan u vezi prijetnji bivšeg republikanskog predsjednika Donalda Trumpa da će povući SAD iz NATO-a.
Ukrajina tvrdi da je od početka rata ubijeno 27.700 ruskih vojnika
Generalštab Oružanih snaga Ukrajine saopštio je u ponedjeljak da je od početka rata u toj zemlji ubijeno oko 27.700 ruskih vojnika.
Dodaje se da su ukrajinske snage od početka rata 24. februara uništile 200 ruskih aviona, 165 helikoptera, 427 bespilotnih letjelica, 1.228 tenkova i 2.974 oklopna vozila.
“Rusija je takođe izgubila 195 višecijevnih raketnih sistema, 2.101 vozilo, 89 protivvazdušnih sistema, 97 krstarećih raketa i 13 čamaca”, tvrdi Ukrajina.
Kalin: Ne bi bilo dobro da Turska bude restriktivna prema Rusiji
Turska mora održati delikatnu diplomatsku ravnotežu nakon ruske invazije na Ukrajinu kako bi i dalje bila u poziciji da pomogne u konačnom okončanju rata putem pregovora, rekao je danas Ibrahim Kalin, portparol predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdogana.
Kalin, koji je i Erdoganov glavni vanjskopolitički savjetnik, rekao je za Reuters da, iako je Ankara kritikovala invaziju Moskve 24. februara i akcije na bojnom polju, ne bi bilo dobro da zauzme restriktivan stav protiv Rusije.
Turska, članica NATO i crnomorski susjed zaraćenih država, ima dobre veze sa obje zemlje i protivila se zapadnim sankcijama Moskvi.
Ipak, Ankara je snabdijela Kijev bespilotnim letjelicama i blokirala je prolaz nekih ruskih vojnih brodova koji su se uputili u Crno more, ali je bila i domaćin razgovora između ruskog i ukrajinskog ministra vanjskih poslova i odvojeno između njihovih timova.
“Mi smo se od početka protivili ovom ratu, ali potreban je neko, partner od povjerenja, pregovarač, moderator – neko ko može da pomogne da se održe razgovori i sa ruskom stranom, i sa ukrajinskom stranom. Mislim da je zaista u zajedničkom interesu da svi zadrže izbalansiranu poziciju”, poručio je Kalin.
Guverner: Ukrajinski vojnici koji brane Harkov došli do ruske granice
Ukrajinski vojnici koji brane grad Harkov došli su do državne granice s Rusijom, rekao je u ponedjeljak pokrajinski guverner.
Guverner Oleh Sinegubov svoju je tvrdnju iznio na komunikacijskoj platformi Telegram.
Tvrdnju još uvijek nije moguće potvrditi i nije jasno koliko je vojnika došlo do ruske granice ni gdje točno.
Ukrajinsko ministarstvo odbrane je objavilo videosnimak koji navodno prikazuje vojnike iz teritorijalne odbrane na neodređenoj lokaciji na granici.
“Stiglo smo, ovdje smo”, govori jedan od vojnika.
Ako ova informacija bude potvrđena, to bi značilo da ukrajinska protuofenziva ima sve veći uspjeh u potiskivanju ruskih snaga na sjeveroistoku nakon što su zapadne vojne agencije rekle da je ofenziva Moskve u regiji Donbasa zastala, izvijestila je Hina pozivajući se na BBC.
Szijjarto: Mađari ne smiju plaćati cijenu rata
Mađarska vlada insistira na tome da mađarski narod ne smije biti primoran plaćati cijenu rata u Ukrajini, izjavio je ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto.
On je rekao da Mađari ni na koji način nisu bili krivi za izbijanje rata u Ukrajini i da, ako Evropska komisija namjerava nametnuti naftni embargo, mora garantovati da odluka o postepenom ukidanju uvoza ruske nafte neće pogoditi Mađare niti ugroziti energetsku sigurnost Mađarske, prenosi MTI.
“Ako bi Evropska komisija u ovom trenutku usvojila prijedlog o embargu na naftu, Mađarska ne bi mogla da dobije sirovu naftu potrebnu za funkcionisanje svoje ekonomije”, ustvrdio je Szijjarto.
Naveo je da je stav mađarske vlade jasan i da će prihvatiti embargo na naftu samo ako “Evropska komisija ponudi rješenje za problem koji je sama stvorila“.
Szijjarto je naveo da 65 posto nafte u Mađarskoj dolazi iz Rusije.
‘Rusija gađala civilnu i vojnu infrastrukturu’
Generalštab Oružanih snaga Ukrajine saopštio je jutros da ruske snage ne prekidaju ofanzivne operacije u istočnoj operativnoj zoni.
Ruska avijacija gađala je civilnu i vojnu infrastrukturu na istoku i industrijske objekte u dubini teritorije Ukrajine, prenosi Ukrinform.
Dodaje se da su glavni napori ruskih snaga koncentrisani na Donjeckom pravcu.
Ukrajinski generalštab navodi da ruske snage u Marijupolju nastavljaju artiljerijske i vazdušne udare, a da su glavni napori koncentrisani na blokiranje ukrajinskih jedinica u zoni fabrike Azovstalj.
Zelenski: Rusi ‘u slijepoj ulici’ u Ukrajini
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da su ruske trupe ušle “u slijepu ulici” u sukobu s Ukrajinom.
Njegovo obraćanje dolazi u trenutku nakon što je Ukrajina izjavila da je zaustavila ruske ofenzive na istoku, a zapadni vojni dužnosnici rekli su da je kampanja koju je Moskva pokrenula tamo nakon što njene snage nisu uspjele zauzeti glavni grad Kijev usporila.
Zelenski je rekao da će “sigurno doći vrijeme kada ukrajinski narod u potpunosti prisili” Rusiju da “shvati stvarnost”.
NATO: Ruska ‘brutalna invazija’ posustaje
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je da ruski rat u Ukrajini ne ide po planu i da bi Ukrajina mogla pobijediti u sukobu.
Stoltenberg je na sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a u Berlinu rekao da Rusija ne ostvaruje svoje strateške ciljeve, prenosi Tanjug, pozivajući se na BBC.
“Nisu uspjeli zauzeti Kijev, povlače se iz okoline Harkova, njihova velika ofanziva u Donbasu je zastala”, naveo je Stoltenberg.
Stoltenberg je uvjeren da se može pronaći zajednički jezik kako bi se otklonila zabrinutost Turske oko članstva Švedske i Finske u NATO-u.
Dodao je da će NATO će nastojati pojačati prisustvo u regiji dok se članstvo ovih država ne ratificira.
Rusija: Ako Finska uđe u NATO, ojačat ćemo trupe na granici
Ako Finska uđe u NATO i udarno oružje Alijanse bude raspoređeno na njenoj teritoriji, Moskva će ojačati grupisanje trupa na zajedničkoj granici, izjavio je predsjednik komiteta Vijeća Federacije za odbranu i bezbjednost Viktor Bondarev.
“U slučaju da NATO ofanzivno, udarno oružje bude raspoređeno u Finskoj, u našoj neposrednoj blizini, mi ćemo ojačati naše granice i ojačati rusko grupiranje trupa na granici. Ništa ne ugrožava bezbjednost Rusije”, napisao je Bondarev na svom Telegram kanalu, prenosi agencija RIA Novosti.
Švedska premijerka tražit će danas podršku parlamenta za NATO
Švedska premijerka Magdalena Andersson rekla je da će danas zatražiti široku podršku parlamenta za podnošenje zahtjeva za pristupanje NATO-u, nakon što je njena stranka objavila da podržava ulazak u Savez.
Švedski vladajući socijaldemokrati u nedjelju su objavili da podržavaju ulazak zemlje u NATO, prekidajući desetljećima dugo protivljenje tom potezu nakon ruske invazije na Ukrajinu i stvarajući veliku većinu u parlamentu u korist članstva.
Uvjerit ću se da postoji široka parlamentarna podrška u Riksdagu za švedski zahtjev za članstvo, a nakon toga ćemo biti spremni donijeti odluku vlade, rekla je Andersson na konferenciji za novinare.
Andersson je naglasila da je zajednička kandidatura s Finskom najbolja za Švedsku i njenu sigurnost.
Finska objavila da će podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u.
Prije samo nekoliko mjeseci ulazak dvije nordijske zemlje u NATO bio je daleka perspektiva, no ruska invazija na Ukrajinu potaknula je Švedsku i Finsku da preispitaju svoje sigurnosne potrebe i potraže sigurnost u Savezu.
Rat u Ukrajini, koji Moskva naziva specijalnom vojnom operacijom i u kojem su dosad ubijene hiljade stanovnika, a raseljeni milioni, potaknuo je val podrške javnosti za članstvom u NATO-u u obje zemlje.
Finski predsjednik Sauli Niinisto u nedjelju je potvrdio namjeru te zemlje da aplicira za članstvo, kazavši da će od toga koristi imati cijela regija.