Gradonačelnik: Više od 20.000 civila ubijeno u Mariupolju
Borbe u istočnoj Ukrajini će se intenzivirati u naredne dvije do tri sedmice, a Rusija nastavlja da preusmjerava svoje trupe u tu oblast, navodi britansko Ministarstvo odbrane.
- Ukrajina tvrdi da je uhapšen glavni Putinov saveznik
- Gradonačelnik Mariupolja kaže da je od početka ruske invazije ubijeno više od 20.000 stanovnika tog lučkog grada
- Putin tvrdi da su mirovni pregovori s Ukrajinom su u slijepoj ulici
- Borbe u istočnoj Ukrajini će se intenzivirati u naredne dvije do tri sedmice a Rusija nastavlja da preusmjerava svoje trupe u tu oblast, navodi Britanija
- Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da bi Rusija mogla upotrijebiti hemijsko oružje u Ukrajini
U nastavku slijede najvažnije vijesti iz Ukrajine:
Papa osudio ubijanje civila u Ukrajini
Papa Franjo rekao je u utorak da je rat u Ukrajini obilježen “silama zla” jer ostavlja za sobom grozote poput pokolja civila.
Papa je to rekao sudionicima međureligijskog hodočašća solidarnosti s ukrajinskim narodom u Černivcima na zapadu Ukrajine u organizaciji Međuvjerskog instituta Ilija iz Izraela.
“Sadašnji trenutak ostavlja nas duboko uznemirenima jer je obilježen silama zla”, rekao je Papa u poruci koja je bila pročitana u njegovo ime.
“Patnje nanesene tolikim krhkim i bespomoćnim ljudima; mnogi pobijeni civili i nedužne žrtve među mladima; očajna patnja žena i djece… Sve to muči našu savjest”, rekao je.
Papa, koje je već puno puta zatražio da se prekine sukob, naglasio je da nije moguće ostati ravnodušan i da se mora “odlučno progovoriti kako bi se, u ime Boga, zatražilo da se zaustavi ta užasna djela”.
Skupu su prisustvovali židovi, hindusi, muslimani, budisti i pripadnici drugih religija.
SAD ne može potvrditi upotrebu hemijskog oružja
Sjedinjene Američke Države “nisu bile u poziciji potvrditi” nedavne izvještaje o korištenju hemijskog oružja u Ukrajini, ali rade na utvrđivanju šta se dogodilo, rekao je američki državni sekretar Antony Blinken.
“U direktnom smo kontaktu s partnerima kako bismo pokušali utvrditi šta se zapravo dogodilo”, rekao je novinarima visoki američki diplomat.
Ukrajina tvrdi da je uhapšen glavni Putinov saveznik
Šef ukrajinske službe sigurnosti Ivan Bakanov potvrdio je večeras da je zastupnik i šef političkog vijeća stranke Opoziciona platforma – Za život Viktor Medvedčuk uhapšen.
On je na Telegram kanalu te službe naveo da su operaciju privođenja Medvedčuka u ime ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog izveli pripadnici Službe sigurnosti, prenosi Interfaks.
Prethodno je na Telegram kanalu Zelenskog objavljena fotografija Medvedčuka sa lisicama na rukama i u maskirnom odijelu.
“Specijalna operacija je izvedena zahvaljujući SBU. Bravo! Detalji kasnije”, navodi se u poruci objavljenoj pored fotografije.
Medvedčuka je od maja 2021. bio u kućnom pritvoru, odakle je, kako je saopštilo Ministarstvo unutrašnjih poslova Ukrajine, pobjegao 28. februara, četiri dana nakon napada Rusije na Ukrajinu i od tada mu se gubi trag.
Ukrajinske vlasti Medvedčuka sumnjiče za veleizdaju i pokušaj pljačke nacionalnih resursa na Krimu, koji je Moskva anektirala 2014. godine.
U Ukrajini se smatra saveznikom ruskog predsjednika Vladimira Putina, koga nazivaju “ličnim prijateljem”, a mediji navode i da je Putin kum njegove najmlađe ćerke.
‘Više od 20.000 civila ubijeno u Mariupolju’
Gradonačelnik Mariupolja kaže da je od početka ruske invazije ubijeno više od 20.000 stanovnika tog lučkog grada.
U televizijskim obraćanju, gradonačelnik Mariupolja Vadym Boichenko rekao je da je teško izračunati tačan broj žrtava otkako su započele ulične borbe.
“Znamo i postoje dokazi da tijela nestaju s ulica. Znamo da postoje takozvana ‘koncentracijska mjesta’ gdje [Rusi] skrivaju tijela, a potom planiraju uništiti dokaze o mučenjima koja su počinili u gradu Mariupolju. Mi to zovemo ‘genocidom’, ‘ratnim zločinom'”, rekao je Boichenko.
Njemački predsjednik nije dobrodošao u Kijevu
Propali su planovi njemačkog predsjednika Frank-Waltera Steinmeiera da posjeti Kijev u društvu drugih šefova evropskih država jer se čini da nije dobrodošao u ukrajinsku prijestolnicu.
“Bio sam spreman otići, ali izgleda, i moram to priznati, da to nije poželjno u Kijevu”, rekao je Steinmeier tokom posjete Varšavi gdje je došao razgovarati s predsjednikom Andrzejem Dudom.
Duda je proteklih dana zatražio zajedničku posjetu zajedno sa šefovima država baltičkih republika, Litve, Latvije i Estonije kako bi se “poslao snažan signal zajedničke evropske solidarnosti s Ukrajinom”.
Ukrajinski ambasador u Berlinu Andrij Melnik za vikend je jasno dao do znanja da Kijev očekuje posjetu njemačkog kancelara Olafa Scholza umjesto predsjednika Steinmeiera čija je funkcija uglavnom ceremonijalna.
Putin: Mirovni pregovori s Ukrajinom su u slijepoj ulici
Mirovni pregovori s Ukrajinom ušli su u slijepu ulicu, kazao je ruski predsjednik Vladimir Putin u svom prvom obraćanju o ratu nakon sedam dana.
Govoreći o ratu po prvi put otkako su se ruske snage povukle iz sjeverne Ukrajine nakon što su zaustavljene na pravcu prema Kijevu, Putin je obećao da će Rusija postići sve svoje “plemenite” ciljeve u Ukrajini.
Putin je rekao da je Kijev poremetio mirovne pregovore isceniranjem “lažnih” tvrdnji o ruskim ratnim zločinima i zahtjevom da sigurnosne garancije pokrivaju cijelu Ukrajinu. “Ponovno smo se vratili u slijepu ulicu za nas”, kazao je Putin na novinarskoj konferenciji.
Gradonačelnik Buče potvrdio da su nađena 403 tijela
Gradonačelnik ukrajinskog grada Buče blizu Kijeva rekao je u utorak da su vlasti dosad pronašle 403 tijela osoba za koje se vjeruje da su ih ubile ruske snage tokom okupacije područja, no da ta brojka raste.
Anatolij Fedoruk dodao je tijekom brifinga da je za stanovnike prerano da se vrate u grad, nakon što su se ruski vojnici povukli prošli mjesec.
Reuters nije odmah uspio potvrditi Fedorukove komentare o broju mrtvih ljudi pronađenih u Buči. Reuters je svjedočio posmrtnim ostacima pet žrtava u Buči koje su ustrijeljene u glavu, no nije uspio nezavisno utvrditi tko je odgovoran.
Moskva, koja negira da cilja civile od početka invazije Ukrajine koja je započela 24. februara, nazvala je optužbe da su ruske snage smaknule civile u Buči za vrijeme okupacije grada “monstruoznom krivotvorinom” usmjerenom prema ocrnjivanju ruske vojske.
Ruski hakeri pokušali sabotirati ukrajinsku električnu mrežu
Ruski hakeri prošle sedmice su pokušali izvesti kibernetički napad na ukrajinsku električnu mrežu, rekli su u utorak ukrajinski dužnosnici i istražitelji kibernetičke sigurnosti.
Skupina, koju su sigurnosni istraživači nazvali “Pješčani crv” i koja se prethodno povezivala s destruktivnim kibernetičkim napadima u režiji Rusije, postavila je zloćudni softver na računala koja kontroliraju visokonaponske trafostanice u Ukrajini, saopćio je na svojoj stranici ukrajinski Računalni tim za hitne odgovore (CERT-UA).
“Ciljana organizacija je doživjela dva vala napada. Inicijalno kompromitiranje dogodilo se ne kasnije od februara 2022. Odspajanje s električnih trafostanica i razgradnja infrastrukture kompanije bila je predviđena za petak navečer, 8. aprila 2022. godine”, rečeno je u saopćenju CERT-UA.
Dužnosnici su uspjeli spriječiti da napad uspije, rečeno je. U saopćenju nije rečeno koji ukrajinski dobavljač električne energije je ciljan. Rusija je ustrajno negirala optužbe da je izvršila kibernetičke napade na Ukrajinu.
WHO: Broj napada na zdravstvene ustanove u Ukrajini povećan na 108
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) saopćila je kako je do sada u Ukrajini izvedeno 108 napada na zdravstvene ustanove.
Glasnogovornik WHO-a Bhanu Bhatnagar na konferenciji za medije u sjedištu UN-a u Ženevi govorio je o posljednjim dešavanjima kada je riječ o zdravstvenom sistemu i medicinskoj pomoći u regionu, prenosi Anadolija.
Bhatnagar je kazao kako je WHO-ov Sistem za praćenje napada na zdravstvene ustanove od 24. februara potvrdio 108 napada, u kojima su poginule najmanje 73 osobe, a 51 je ranjena.
Istakao je kako WHO nastavlja slati medicinsku pomoć, a dosad je na to područje poslano 216 tona hitne pomoći i medicinskog materijala.
Lukašenko: Bjelorusija će biti uz Rusiju u svakoj situaciji
Bjelorusija će biti uz Rusiju u svakoj situaciji, izjavio je danas predsjednik Aleksandar Lukašenko tokom razgovora sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom na kosmodromu “Vostočni” u Amurskoj oblasti.
“Možete da računate na Bjeloruse. Znajte da bez obzira kakva je situacija, možete da računate na nas, a Rusi mogu da računaju na nas, mi ćemo uvijek biti tu, ma kako se situacija razvijala,” poručio je Lukašenko, prenosi Tanjug agenciju TASS.
“Daleki istok je dalek, ali je naš. Mi smo, za razliku od sadašnjih republika, sačuvali ovo jedinstvo i odlučni smo da ga jačamo”, dodao je bjeloruski predsjednik.
EU: Ne bi bilo prvi put da Rusija koristi hemijsko oružje
U Evropskoj uniji kažu da još nemaju konkretne zaključke povodom medijskih izvještaja o navodnoj upotrebi hemijskih supstanci od strane ruskih vojnih snaga u Mariupolju, ali i naglašavaju da, u slučaju da se takve optužbe potvrde, to ne bi bio prvi slučaj da je Rusija nelegalno koristila hemijsko oružje.
“Odgovorni za upotrebu hemijskih supstanci kao oružja odgovarat će. Nažalost ovo nije prvi put da svijet čuje o nelegalnoj upotrebi hemijskog oružja od strane ruskih organa sigurnosti”, poručila je glasnogovornica Evropske komisije, Nabila Massrali, prenosi Tanjug.
U Briselu kažu da pažljivo prate situaciju nakon medijskih izvještaja o tome da su ukrajinski vojnici, raspoređeni na odbrani Mariupolja, pokazali simptome hemijskog trovanja.
Venediktova: Istražujemo 6.000 ratnih zločina počinjenih u Ukrajini
Glavna tužiteljica Ukrajine Irina Venediktova objavila je da istražuju 6.000 ratnih zločina počinjenih u Ukrajini.
Venediktova je za holandski javni servis “NOS” putem videokonferencije kazala da istražuju ratne zločine počinjene na područjima s kojih su se povukle ruske trupe, prenosi Anadolija.
Dodala je da su Rusi imali za cilj da “unište Ukrajince” i da su ruski vojnici od svojih pretpostavljenih dobili naređenja da ubijaju civile.
Istakla je također da Rusi napadima na civile žele zastrašiti i zauzeti Ukrajinu.
Njemačka parlamentarna delegacija krenula za Ukrajinu
Tri visoka zvaničnika njemačkog Bundestaga danas će se sastati sa ukrajinskim zastupnicima na zapadu zemlje, javili su parlamentarni izvori.
To je prvo putovanje njemačkih političkih predstavnika u Ukrajinu od početka ruske invazije, prenosi Beta.
U sastavu delegacije su predsjednici Odbora za odbranu Marie-Agnes Strack-Zimmermann, liberal, vanjskih poslova Michael Roth (SPD) i Evropskih poslova Anton Hofreiter (Zeleni) iz tri partije u vladinoj koaliciji.
“Oni su na putu za Ukrajinu”, saopšteno je iz okruženja prvo dvoje zvaničnika, bez detalja o mjestu sastanka iz sigurnosnih razloga.
UN poziva na nezavisnu istragu silovanja u Ukrajini
Ujedinjeni narodi zahtijevaju nezavisnu istragu silovanja i seksualnog nasilja u ratu Moskve u Ukrajini, nakon izvještaja da su civili meta ruskih vojnika.
“Sve češće slušamo o silovanjima i seksualnom nasilju. Ove optužbe se moraju nezavisno istražiti kako bi se osigurala pravda i odgovornost”, rekla je UN-ova izvršna direktorica za ženska prava, Sima Bahous, na brifingu UN-ovog Vijeća sigurnosti kasno u ponedjeljak, prenosi Hina.
“Kombinacija masovne raseljenosti s velikom prisutnosti regruta i plaćenika, i brutalnost koja se može vidjeti protiv ukrajinskih civila, znak su za uzbunu”, rekla je.
Ruske diplomate do 25. aprila moraju napustiti Hrvatsku
Protjerane ruske diplomate dobili su rok do 25. aprila da napuste Hrvatsku, rekao je televiziji Rossija-24 ambasador u Zagrebu Andrej Nesterenko.
“Dobili su rok do 25. aprila da napuste zemlju”, rekao je Nesterenko, prenosi Hina agenciju TASS.
“To je ozbiljan udarac za naše bilateralne odnose jer su protjerane diplomate bili ispravni ljudi”, rekao je.
Dodatnih 3,5 milijardi eura EU-a za smještaj izbjeglica iz Ukrajine
Vijeće Evropske unije usvojilo je odluku po kojoj će se do kraja 2022. godine zemljama članicama na raspolaganje staviti dodatnih 3,5 milijardi eura za predfinansiranje potreba izbjeglih iz Ukrajine koji se nalaze na njihovim teritorijama.
Zemlje članice će sredstva dobijati proporcionalno broju izbjeglih koje su primili, a odlukom se uvodi i opcija “jedinične cijene po osobi”, što bi trebalo da omogući efikasnije zadovoljavanje osnovnih potreba raseljenih osoba iz Ukrajine i pružanje osnovne pomoći, prenosi Tanjug.
Sredstva će se izdvajati iz programa za oporavak EU nakon pandemije (REACT-EU) i Fonda za evropsku pomoć tako što će se finansiranje zemalja povećati sa 11 procenata na 15 procenata za sve zemlje članice, a čak 45 procenata za one koje su primile više izbjeglih iz Ukrajine od jednog procenta svog stanovništva.
Zelenski: EU da odredi rokove za odbijanje ruskih energenata
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je danas Evropsku uniju da odredi konkretne rokove u kojima će države EU-a odbiti ruski gas i naftu.
“Za svaku zemlju EU moraju se postaviti konkretni rokovi kako bi se zaista odbila ili bar značajno ograničila potrošnja ruskog gasa i nafte”, izjavio je Zelenski u obraćanju parlamentu Litvanije, prenose RIA Novosti.
Zelenski je naveo i da “zaista moćna odluka” o sankcijama Rusiji treba da bude odobrena odmah, bez čekanja na usvajanje novih paketa, prenosi Tanjug.
Putin: Biće ispunjeni ciljevi ‘specijalne operacije’ u Ukrajini
Ciljevi i zadaci “specijalne operacije” u Ukrajini biće ispunjeni, izjavio je danas ruski predsjednik Vladimir Putin, istakavši također da Rusija ne planira da se izolira od ostatka sveta.
“Nema sumnje da će ciljevi operacije u Ukrajini biti ostvareni. Svrha specijalne operacije je pomoć ljudima u Donbasu, Ruska Federacija je bila prinuđena na taj korak,” poručio je Putin tokom posjete kosmodromu “Vostočni” u Amurskoj oblasti.
Rusija invaziju na Ukrajinu naziva “specijalnom operacijom”.
NATO: Suvereno pravo svake države je odluka o pridruživanju
Predsjedavajući vojnog komiteta NATO-a, admiral Rob Bauer, izjavio je danas da je suvereno pravo zemalja poput Švedske i Finske da odluče da li žele da se pridruže alijansi ili da pošalju pomoć u oružju Kijevu.
Obraćajući se novinarima u Seulu, Bauer je rekao da NATO nije tražio pridruživanje i da ne vrši pritisak na bilo koju državu da se pridruži ili da pruži pomoć u oružju Ukrajini, prenosi Reuters.
Zvaničnik NATO-a je naglasio i da je na Južnoj Koreji da odluči da li želi da pošalje oružje u Ukrajinu.
On je još dodao da će NATO nastaviti sa snabdijevanjem Kijeva svim mogućim sredstvima kako bi osigurao opstanak Ukrajine, navodi britanska agencija.
Ukrajina: Ispitat ćemo informacije da je Rusija upotrijebila hemijsko oružje
Ukrajina će ispitati neprovjerene informacije da je Rusija možda koristila hemijsko oružje za vrijeme opsade lučkog grada Mariupolja, izjavila je danas zamjenica ukrajinskog ministra odbrane Hana Maljar.
“Postoji teorija da bi to mogla da bude fosforna municija”, rekla je Maljar i dodala da će zvanične informacije biti dostupne kasnije, prenosi agencija Reuters.
Proruske snage u Donbasu nisu koristile hemijsko oružje u svojim pokušajima da preuzmu potpunu kontrolu nad gradom Marijupoljom uprkos optužbama Ukrajine za suprotno, rekao je za agenciju Interfax zamjenik načelnika Narodne milicije samoproglašene Donjeske narodne republike Eduard Basurin.
Rusko ministarstvo odbrane nije odgovorilo na upit za komentar, navodi britanska agencija.
Rusija: Uništena dva ukrajinska skladišta municije i hangar
Ruske trupe su izvele udar projektilima iz zraka i sa mora i uništile dva ukrajinska skladišta municije i hangar sa opremom za avione, izjavio je glasnogovornik ruskog ministarstva odbrane Igor Konašenkov.
“Tokom noći, preciznim raketama, zračnim i morskim lansiranjem eliminirani su sljedeći ciljevi: skladište municije i hangar sa opremom ukrajinske avijacije na vojnom aerodromu Starokonstantinov u Hmeljničkoj oblasti, kao i skladište municije u blizini naselja Gavrilovka u Kijevskoj oblasti”, precizirao je Konašenkov, prenosi TASS.
Iz Ministarstva odbrane je saopšteno i da je ruska fregata uništila ukrajinski dron “bajraktar” kod obale Krima.
Univerzitet Yale: 600 kompanija obustavilo ili smanjilo rad u Rusiji
Više od 600 kompanija odlučilo je zaustaviti ili smanjiti svoj rad u Rusiji nakon invazije na Ukrajinu u februaru, prema američkim akademicima.
Tim Univerziteta Yale pratio je odgovore više od 1.000 velikih kompanija. U njemu se navodi da uprkos mnogim povlačenjima, brojne zapadne kompanije nastavljaju normalno raditi, prenosi Fena BBC.
Na svom često ažuriranom popisu dali su ‘ocjene’ svakoj kompaniji na temelju toga koliko je smanjila svoj rad.
Neke kompanije od Heinekena do Netflixa nagrađene su najvišom ocjenom za zaustavljanje angažmana u Rusiji. S druge strane, Emirates Airlines i JD.com su dobile najlošiju ocjenu za vođenje “uobičajenog posla”.
Zelenski: Ruske snage svuda za sobom ostavile mine
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski optužio je u ponedjeljak rusku vojsku da je svuda za sobom ostavila mine dok se povlačila sa sjevera zemlje te zatražio da se ovaj čin smatra “ratnim zločinom”.
“Zbog djelovanja ruske vojske, naša teritorija je trenutno jedna od najkontaminiranijih minama na svijetu. I vjerujem da se ovo također treba smatrati ratnim zločinom ruskih trupa”, rekao je Volodimir Zelenski u videoporuci, prenosi Anadolija.
Zelenski je rekao da je u toku čišćenje od mina u sjevernim regijama Ukrajine gdje su ruske trupe “protjerane”.
“Ruske trupe su iza sebe ostavile desetine ako ne i stotine hiljada opasnih predmeta. To su granate koje nisu eksplodirale, mine, kopnene mine. Dnevno se odlaže najmanje nekoliko hiljada takvih predmeta”.
Gradonačelnik Marijupolja: U opsadi stradalo više od 10.000 civila
Gradonačelnik lučkog ukrajinskog grada Marijupolja rekao je da je više od 10.000 civila stradalo u ruskoj opsadi grada i da bi broj mrtvih mogao da pređe 20.000.
U telefonskom razgovoru za AP gradonačelnik Vadim Bojčenko rekao je u ponedjeljak da su ruske snage sedmicama blokirale ulazak humanitarnih konvoja u grad u pokušaju da prikriju strahote od vanjskog svijeta, prenosi Beta.
Marijuoplj je odsječen u ruskim napadima ubrzo posle početka ruske invazije u Ukrajini 24. februara, i pretrpio je neke od najtežih napada u ratu.
Zelenski: Ukrajina neće dobiti onoliko oružja koliko je potrebno da se ovaj rat okonča
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je u video obraćanju kazao da Ukrajina zavisi od partnera te da nažalost ne dobiva onoliko oružja koliko joj je potrebno da što prije okonča taj rat, javlja Ukrinform
Prema njegovim riječima, ključna zadaća Ukrajine su konkretne odbrambene mjere, konkretno odbrana od bilo kakvih napada ruskih vojnika, prenosi Fena.
Tvrdi da se on bavi tim pitanjem gotovo danonoćno, ali da su vojne i tehničke sposobnosti neprijatelja i dalje vrlo visoke.
“Ukrajinci su neusporedivo hrabriji. Ali, kada je u pitanju potrebno oružje, mi i dalje ovisimo o snabdijevanju od naših partnera. Nažalost, ne dobivamo onoliko koliko nam je potrebno da prije okončamo ovaj rat i da potpuno uništimo neprijatelja na našoj zemlji. Konkretno, da deblokiramo Mariupolj”, naglasio je ukrajinski predsjednik.
Britanija: Očekuju se intenzivne borbe u istočnoj Ukrajini
Borbe u istočnoj Ukrajini će se intenzivirati u naredne dvije do tri sedmice, a Rusija nastavlja da preusmjerava svoje trupe u tu oblast, saopštilo je danas britansko Ministarstvo odbrane u redovnom dnevnom izvještaju.
Ruski napadi ostaju fokusirani na ukrajinske položaje u blizini Donjecka i Luganska, uz dalje borbe oko Hersona i Nikolajev i ponovni napad prema Kramatorsku, saopštila je na Twitteru britanska vojna obavještajna služba, prenosi Reuters.
Prema britanskom izvještaju, ruske snage nastavljaju da se povlače iz Bjelorusije, u cilju pregrupiranja kao podrške operacijama u istočnoj Ukrajini, a Reuters navodi da nezavisno nije mogao da potvrdi ove informacije.
Vereščuk: Devet koridora danas, iz Mariupolja automobilima
Zamjenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk saopštila je da je za danas dogovoreno devet humanitarnih koridora za evakuaciju civila, među njima i iz opkoljenog grada Mariupolja, ali samo privatnim automobilima.
Vereščuk je u saopštenju navela da je pet od devet koridora za evakuaciju iz oblasti Lugansk na istoku zemlje, za koju ukrajinski zvaničnici tvrde da je pod teškim granatiranjem, prenosi Reuters.
U Irpinju blizu Kijeva na snazi trodnevni policijski sat
Na teritoriji Irpinja, grada u ukrajinskoj Kijevskoj oblasti, na tri dana, od 12. do 15. aprila uvodi se policijski sat, saopštio je na Telegramu gradonačelnik Aleksandar Markušin, prenosi agencija Unian.
Ukrajinski zvaničnik je precizirao da će tokom trajanja policijskog sata biti zabranjen ulazak u grad, osim za policiju, vojsku, spasioce i komunalne službe, prenosi Tanjug.
Posljednjih dana situacija u Kijevskom regionu se stabilizirala, ali sirene za uzbunu se i dalje oglašavaju, a pored toga što Oružane snage Ukrajine drže pod kontrolom cijelu prijestolnicu i region, nisu isključeni ruski zračni udari, navodi ukrajinska agencija.
Britanija provjerava tvrdnje o mogućem hemijskom napadu na Mariupolj
Velika Britanija pokušava provjeriti tvrdnje da su ruske snage koristile hemijsko oružje u Ukrajini u napadu na strateški lučki grad Mariupolj koji je pod opsadom već više od mjesec dana, objavilo je u ponedjeljak navečer britansko ministarstvo vanjskih poslova.
“Informacije kažu da su ruske snage možda upotrijebile hemijske agense u napadu na stanovnike Mariupolja. Hitno radimo s našim partnerima kako bismo provjerili te informacije”, napisala je na Twitteru ministrica vanjskih poslova Liz Truss, prenosi Hina.
Svako korištenje takvog tipa oružja “predstavljalo bi brutalnu eskalaciju u sukobu i pozvat ćemo (ruskog predsjednika Vladimira) Putina na odgovornost”, dodala je.
Japan: Nove mjere za 398 ruskih pojedinaca i 28 organizacija
Japanska vlada je danas odobrila dodatne sankcije za 398 pojedinaca i 28 organizacija iz Rusije, zbog vojne akcije u Ukrajini, objavljeno je na stranici japanskog ministarstva vanjskih poslova.
Na udaru novih mjera našli su se najviše zastupnici ruske Državne dume, a Japan je također uveo zabranu novih investicija u Rusiji, i zamrzavanje sredstva Sberbanke i Alfa-banke od 12. maja, prenosi TASS.
Kako je precizirano u saopštenju vlade, nove investicije iz Japana u Rusiju od 12. maja mogu se vršiti -samo uz posebne dozvole, prenosi Tanjug.
Putin u utorak s Lukašenkom o Ukrajini
Ruski predsjednik Vladimir Putin sastaje se u utorak s bjeloruskim kolegom Aleksandrom Lukašenkom kako bi razgovarali o Ukrajini i zapadnim sankcijama, objavile su novinske agencije u Rusiji i Bjelorusiji.
Rusija je poslala desetke hiljada vojnika u Ukrajinu 24. februara, i s ruskog i s bjeloruskog teritorija, u “posebnoj vojnoj operaciji” čiji je cilj demilitarizirati i “denacificirati” susjednu zemlju, prenosi Hina.
Lukašenko je u utorak stigao u regiju Amru na ruskom krajnjem istoku gdje bi se s Putinom trebao sastati na kozmodromu Vostočni.
Zelenski: Rusija bi mogla upotrijebiti hemijsko oružje u Ukrajini
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da bi Rusija mogla upotrijebiti hemijsko oružje u Ukrajini te je pozvao zapad na nametanje snažnih sankcija kako se Moskva ne bi usudila ni govoriti o upotrebi takvog oružja.
Tokom dana, objavljeni su neprovjereni izvještaji koji sugeriraju da je Rusija upotrijebila hemijsko oružje u Mariupolju, luci na jugu zemlje, prenosi Hina.
“Ovo shvatamo vrlo ozbiljno”, rekao je Zelenski u noćnom obraćanju putem videa u ponedjeljak. Ukrajinski predsjednik, međutim, nije rekao da je takvo oružje već upotrijebljeno.
“Želio bih podsjetiti svjetske lidere da se o mogućoj upotrebi hemijskog oružja od strane ruske vojske već razgovaralo. Već tada, to je značilo da je na rusku agresiju potrebno reagirati oštrije i brže”, dodao je.
UNICEF: Skoro dvije trećine ukrajinske djece napustilo svoj dom
Skoro dvije trećine ukrajinske djece napustilo je svoj dom od početka ruskog napada na Ukrajinu, 24. februara, a Ujedinjeni narodi su utvrdili da je 142 djece od tada poginulo, mada je taj broj sigurno mnogo veći, saopštio je UNICEF.
Manuel Fontaine, direktor UNICEF-a za programe hitne pomoći, koji se upravo vratio iz Ukrajine, rekao je da za 31 godinu svog humanitarnog rada nije vidio da tako brzo toliki broj djece bude raseljen.
“Bili su primorani da sve ostave za sobom – svoje domove, škole, a često i članove svoje porodice”, rekao je Fontaine u obraćanju Vijeću sigurnosti UN-a napominjući da je 4,8 od ukupno 7,5 miliona ukrajinske djece raseljeno.
On je precizirao da je 2,8 miliona djece raseljeno unutar ukrajinske teritorije, a dva miliona su izbjeglice u drugim državama, prenio je AP.
Ukrajina: Biden i Modi imali ‘iskren’ razgovor, bez približavanja stavova
Američki predsjednik Joe Biden i indijski premijer Narendra Modi održali su u ponedjeljak “iskren” virtualni razgovor, ali nisu približili stajališta o ratu u Ukrajini, što je tema koja narušava odnose Indije i Sjedinjenih Američkih Država.
Visoka dužnosnica Bijele kuće rekla je novinarima da su američki predsjednik i indijski premijer razgovarali oko sat vremena “srdačno” i “iskreno” – potonju je riječ upotrijebila više puta, što u diplomatskom jeziku označava stanovitu napetost, prenosi Hina.
“Predsjednik je jasno rekao da misli kako u interesu Indije nije ubrzavanje i povećanje uvoza ruskih energenata” koji zasad čine manji dio njezina uvoza, “i drugih sirovina”, rekla je poslije njegova glasnogovornica Jen Psaki, ustvrdivši da je Washington čak spreman “pomoći” Indijcima u njihovoj “diverzifikaciji”.
Amerikanci sumnjaju zapravo da Indija pomaže Rusiji tako što nadoknađuje neke sankcije povezane s invazijom na Ukrajinu, poput obustave i smanjenja uvoza ruskog plina, nafte i ugljena, koje su uvele zapadne zemlje.
Francuska proglasila šest ruskih diplomata personama non grata
Francuska je u ponedjeljak proglasila šest ruskih agenata koji se predstavljaju kao diplomate personama non grata nakon što je istraga domaćih obavještajnih službi zaključila da rade protiv francuskih nacionalnih interesa, saopštilo je francusko Ministarstvo vanjskih poslova.
“Nakon veoma duge istrage Generalni direktorat za unutrašnju sigurnost (DGSI) je u nedjelju 10. aprila otkrio tajnu operaciju koju su izvele ruske obavještajne službe na našoj teritoriji”, navodi se u saopštenju francuskog Ministarstva bez preciziranja o kojoj je operaciji riječ, prenio je Reuters.
Šest ruskih agenata koji su djelovali kao navodne diplomate i čije su se aktivnosti pokazale u suprotnosti sa našim nacionalnim interesima proglašeno je personama non grata, saopštilo je francusko Ministarstvo vanjskih poslova.
Iz ukrajinskih gradova evakuirano ukupno 4.354 ljudi
Ukupno 4.354 ljudi evakuirano je u ponedjeljak iz ukrajinskih gradova kroz humanitarne koridore, navela je potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk u postu na Telegramu.
Među njima je i 556 osoba koje su jučer evakuirane iz lučkog grada Mariupolja, koji je pod ruskom blokadom, prenio je Reuters.