Pentagon: Rusija uklonila petinu vojske oko Kijeva i napušta Černobil
Iz Washingtona upozoravaju da bi se Rusija mogla ponovo pojačati i rasporediti vojnike, umjesto da ih pošalje kućama.
- Guverner Černjihiva kaže da Rusija nije smanjila vojne aktivnosti u toj oblasti uprkos obećanju.
- Volodimir Zelenski je izrazio oprez u pogledu obećanja Rusije i poručio da Ukrajina neće smanjiti odbrambene napore.
- Šefica UN-a za ljudska prava upozorava na ‘ratne zločine’ u Ukrajini.
- Pentagon saopćio da je Rusija počela pomjerati mali broj vojnika oko Kijeva.
- Gradonačelnik Irpinja je poručio da ovaj grad još uvijek nije siguran.
- UNHCR je saopćio da je više od četiri miliona ljudi napustilo Ukrajinu zbog rata.
Ovo su posljednje vijesti iz Ukrajine:
Petagon: Ruske snage napuštaju Černobil
Ruske snage počele su se povlačiti iz nefunkcionalne nuklearne elektrane Černobil, nakon što su 24. februara preuzele kontrolu nad njom, objavio je visoki američki zvaničnik.
„Počeli su repozicionirati dio trupa, napuštajući objekat i odlazeći u Bjelorusiju“, rekao je zvaničnik za agenciju AFP.
Kadirov: Nema ruskih ustupaka
Čelnik ruske republike Čečenije Ramzan Kadirov kaže da Moskva neće davati ustupke u ratu u Ukrajini, u izjavi koja odstupa od zvaničnog stava Rusije i sugeriše na to da je pregovarač Kremlja u krivu.
Ruski pregovarač Vladimir Medinski rekao je Moskva preduzima korake ka deskalaciji, uključujući i smanjenje vojne aktivnosti oko Kijeva.
Kadirov, čije se jedinice bore u Ukrajini na strani Rusa, kaže da Medinski nije koristio prave riječi.
„Ako mislite da će Putin zaustaviti ono što je počeo, na način na koji je to predstaljeno, to nije tačno“, rekao je Kadirov na Telegramu.
Komesarka za ljudska prava: Rusi pogodili objekat Crvenog krsta
Ukrajinska komesarka za ljudska prava tvrdi da su ruske snage pogodile objekat Crvanog krsta u opkoljenom Mariupolju.
„Neprijateljski avion i artiljerija pogodili su zgradu sa znakom crvenog krsta na bijeloj podlozi, kojim se daje do znanja prisustvo ranjenih osoba, civila ili humanitarne opreme“, rekla je Ljudmila Denisova.
„Zasad nema informacija o žrtvama“, dodala je.
Glasnogovornik Međunarodnog komiteta Crvenog krsta potvrdio je Guardianu da je na fotografiji koja je dospjela u javnost nakon napada, njegovo skladište u Mariupolju.
Pentagon: Moskva sklonila manje od petine vojske oko Kijeva
Rusija je počela da repozicionira manje od 20 posto svojih snaga koje su bile raspoređene oko Kijeva, saopštio je danas Pentagon.
Kako navodi Reuters, iz Washingtona upozoravaju da bi se Rusija mogla ponovo pojačati i rasporediti vojnike, umjesto da ih pošalje kućama.
Portparol Pentagona John Kirby rekao je da su se neke od ruskih snaga već izmjestile u Bjelorusiju, za razliku od njihovih matičnih garnizona.
On je, takođe, rekao da ruska Wagner grupa rasporedila oko 1.000 ugovoraca u ukrajinskom regionu Donbas.
Guterres: Četvrtina čovječanstva u zonama konflikta
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres tvrdi da dvije milijarde ljudi, ili jedna četvrtina čovječanstva, živi u zonama konflikta, dok svijet potreba najveći broj nasilnih sukoba od završetka Drugog svjetskog rata 1945. godine.
Guterres kaže da ratovi od Jemena, Sirije, Mijanmara i Sudana, do Haitija, Sahela u Africi i sada Ukrajine, predstavljaju „katastrofu koja potresa temelje međunarodnog poretka, širi se preko granica i uzrokuje vrtoglava poskupljenja roba koja zemlje u razvoju vodi ka katastrofi“.
Rekao je da je najmanje 84 miliona ljudi zbog ratova, nasilja i kršenja ljudskih prava bilo prisiljeno napustiti domove.
„A ove godine, očekujemo da će najmanje 274 miliona ljudi trebati humanitarnu pomoć“, dodao je.
Njemačka tvrdi da je dobila uvjeravanja da će evropske kompanije i dalje ruski plin plaćati u eurima
Njemačka vlada tvrdi da je od Rusije dobila uvjeravanja da evropske kompanije neće morati plaćati ruski plin u rubljama.
Ured njemačkog kancelara Olafa Scholza objavio je da je Putin u telefonskom razgovoru poručio da neće biti promjena za ugovorne partnere iz Evrope, koji će Gazpromu i dalje plaćati u eurima.
No, Ured je također saopštio da je Putin rekao da planira zakon po kojem će se od 1. aprila isporuke plina morati plaćati u rubljama.
Američki general: Potrebno stalno prisustvo NATO-a u istočnoj Evropi
Ruska invazija na Ukrajinu trebala bi pokrenuti preispitivanje stalnog prisustva NATO-a u istočnoj Evropi, rekao je američki general i vrhovni zapovjednik savezničkih snaga za Evropu američkom kongresu.
Tod Wolters rekao je da je savez “u procesu uspostavljanja osam veoma koherentnih borbenih grupa veličine malih bataljona u istočnoj Evropi”.
Dodao je da su članice NATO-a opredijeljene za uspostavljanje snaga u Evropi i promjeni njihove prisutnosti iz “rotacijske” u “trajnije”.
Šefica UN-a za ljudska prava upozorava na ‘ratne zločine’ u Ukrajini
Šefica UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet rekla je da rašireni i neselektivni ruski napadi na Ukrajinu izazivaju “ogromnu zabrinutost” i da bi mogli spadati u “ratne zločine”.
Bachelet je uoči sastanka Vijeća za ljudska prava UN-a u Ženevi rekla da je primila „vjerodostojne navode da su ruske oružane snage koristile kasetnu miniciju u naseljenim područjima najmanje 24 puta“.
Ured istražuje i navode da su ukrajinske snage koristile istu municiju.
“Neselektivni napadi zabranjeni su međunarodnim humanitarnim pravom i mogu predstavljati ratne zločine”, upozorila je Bachelet, dodajući da je njen ured provjerio 77 slučajeva u kojima su napadnute medicinske ustanove.
Poljska: Morawiecki i Kuleba razgovarali o povećanju podrške Ukrajini
Premijer Poljske Mateusz Morawiecki primio je ukrajinskog ministra vanjskih poslova Dmitra Kulebu, prenosi Anadolija.
Portparol Vlade Poljske Piotr Mueller objavio je na Twitteru da su Morawiecki i Kuleba na sastanku razgovarali o koracima kako bi se zaustavila ruska agresija u Ukrajini.
🇺🇦🇵🇱 Trwa spotkanie premiera @MorawieckiM z ministrem spraw zagranicznych Ukrainy @DmytroKuleba w #KPRM. pic.twitter.com/gIpRTDYtNV
— Kancelaria Premiera (@PremierRP) March 30, 2022
Istakao je da je razgovarano i o povećanju podrške Ukrajini.
“Poduzimamo sve više mjera s ciljem povećanja sigurnosti Evrope. Dvojica zvaničnika su razgovarali o koracima kojima bi se mogla zaustaviti agresija Rusije, kao i o više pomoći za Ukrajinu, sankcijama Rusiji te međunarodnoj podršci Ukrajini za obnovu”, rekao je Mueller.
Kuleba je izrazio zahvalnost poljskom narodu na gostoprimstvu iskazanom prema ukrajinskim izbjeglicama.
“Pravi prijatelji se prepoznaju u nevolji”, rekao je Kuleba.
Pored Muellera, sastanku su prisustvovali i zamjenik ministra vanjskih poslova Poljske Marcin Przydacz i ukrajinski ambasador u Varšavi Andrij Deszczycia.
Ruski pregovarač: Kijev izrazio spremnost da udovolji ključnom zahtjevu Rusije
Vodeći ruski pregovarač u razgovorima s Ukrajinom rekao je da bi spremnost Kijeva da prihvati neutralan status značila ispunjenje ključnog ruskog zahtjeva.
Vladimir Medinski rekao je u televizijskom istupu da su ukrajinski zvaničnici u utorak na pregovorima predali niz prijedloga, među kojima je i spremnost Kijeva da prihvati neblokovski i nenuklearni status, te odbacivanje kandidature za prijem u NATO.
Dodao je da je Ukrajina signalizirala i spremnost da ne bude domaćin inostranim vojnim bazama i da održava zajedničke vojne vježbe sa inostranim državama samo nakon konsultacija sa državama koje bi garantovale mirovni ugovor, a među kojima bi bila i Rusija.
Njemačka spremna postati država garant za mir u Ukrajini
Njemačka je spremna da postane država garant za potencijalni mirovni sporazum između Ukrajine i Rusije, rekao je u srijedu portparol njemačke vlade Steffen Hebestreit, javlja Anadolija.
On je na konferenciji za novinare u Berlinu rekao da su njemački kancelar Olaf Scholz i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski razgovarali su o tome u svojim nedavnim telefonskim razgovorima.
“Njemačka je, kao i nekoliko drugih zemalja, naravno spremna da djeluje kao bezbjednosni garant za Ukrajinu”, rekao je on i dodao da bi to pitanje trebalo da bude dalje razmatrano jer mnogi detalji još uvijek poznati.
Tokom mirovnih pregovora u Istanbulu u utorak, ukrajinski zvaničnici su signalizirali spremnost za pregovore o “neutralnom statusu”, ali su tražili bezbjednosne garancije za svoju zemlju.
Ukrajinski pregovarač David Arakhamia rekao je da traže međunarodni sporazum, u kojem bi zemlje uključujući Turkiye, Njemačku, Kanadu, Italiju, Poljsku i Izrael bile “države garanti”.
Eventualna italijanska odluka o krizi u opskrbi plinom ovisi o Gazpromu
Italija se prvo želi uvjeriti da će ruski Gazprom distributerima uistinu poslati izmijenjene ugovore o isporuci plina i tek tada će odlučivati o eventualnoj objavi krize u opskrbi, izjavio je u srijedu izvor u vladi.
Njemačka je danas objavila pripravnost na moguću krizu u opskrbi plinom, poručivši građanima i kompanijama da smanje potrošnju, a Nizozemska se sprema pozvati građane da troše manje plina kako bi se smanjio uvoz.
“Italija prati što se događa i odluku će donijeti naknadno”, izjavio je danas izvor u vladi.
Italija je ‘pretkriznu’ fazu protokola za slučaj nestašice aktivirala još u februaru, odmah nakon ruske invazije na Ukrajinu. Sljedeća je faza pojačana pripravnost, a završna izvanredno stanje u opskrbi.
Prva i druga faza svode se u osnovi na praćenje stanja u opskrbi, bez intervencije u tržište, a tek treća predviđa puštanje u opticaj strateških zaliha i racionalizaciju potrošnje kroz ograničenu opskrbu potrošača u industriji.
“Plin iz Rusije stiže redovno”, poručio je danas glasnogovornik italijanske tvrtke za transport plina Snam.
Italija iz Rusije uvozi oko 30 milijardi kubnih metara plina godišnje, što odgovara oko 40 posto ukupnog uvoza tog energenta, a nakon ruske invazije na Ukrajinu pokušava proširiti izvore nabave.
Bugarska: Ne treba prihvatiti plaćanje gasa u rubljama
Zahtjev Rusije da se gas plaća u rubljama krši ugovore i ne treba da bude prihvaćen, izjavio je danas vladin portparol u Sofiji.
„Stav Bugarske, koji je usaglašen na evropskom nivou, jeste da takvo kršenje postojećih ugovora u kojima je jasno navedeno da plaćanja treba da se obavljaju u eurima ili američkim dolarima neće biti dozvoljeno“, rekao je portparol, prenosi Reuters.
Bugarska podmiruje više od 90 posto svojih potreba za gasom uvozom od ruskog Gasproma.
Centristička vlada te zemlje je održala danas sastanak na kojem je, prema riječima portparola, bilo riječi o mjerama koje bi mogle da budu preduzete u slučaju obustave isporuka ruskog gasa.
Druge članice EU takođe se žure da riješe problem snabdijevanja gasom nakon što je Moskva, ogorčena zbog zapadnih sankcija uvedenih nakon njenog napada na Ukrajinu, koje su pogodile rublju, objavila da bi mogla da zaustaviti isporuke gasa ako kupci ne prihvate da plaćaju u rubljama.
Iz Kremlja je, međutim, saopšteno danas da Moskva neće zahtijevati da se momentalno pređe na plaćanje gasa u rubljama.
Bugarska, koja troši oko tri milijarde kubnih metara gasa godišnje, vodi pregovore sa Azerbejdžanom o povećanju uvoza i traži načine za uvoz tečnog prirodnog gasa (TPG) preko terminala u Grčkoj i Turskoj, dodaje Reuters.
Ruska opsada Mariupolja smanjila ukrajinsku proizvodnju čelika za trećinu
Ruska opsada luke Mariupolj smanjila je ukrajinsku proizvodnju čelika za 30 do 40 posto, izjavio je u srijedu za ukrajinske medije izvršni direktor proizvođača čelika Metinvesta Jurij Riženkov.
“Čeličane u Mariupolju proizvode više od trećine ukrajinskog čelika”, kazao je Riženkov za ukrajinsku televiziju Channel 24.
Sjedište je Metinvesta upravo u Mariupolju koji, prema Channelu 24, još kontroliraju ukrajinske oružane snage.
Rusija ih ne bi mogla voditi čak i da ih zauzme, kaže čelnik ukrajinske tvrtke, jer “rusko tržište nije dovoljno veliko ni za njihove vlastite proizvođače metala”, a ne bi imali ni potrebne radnike, tvrdi.
Ukrajinska proizvodnja čelika pala je zbog ruske invazije oko 60 posto, ponajprije zato što su mnoge ukrajinske luke zauzete ili blokirane, tumači agencija dpa.
“Ukrajinska proizvodnja metala oslanja na pristup moru”, objašnjava čelnik Metinvesta koji po njegovim riječima traži alternativne pravce isporuke, bilo kopnom bilo preko luka na Baltiku.
Zelenski: Evropa mora zatvoriti luke ruskim brodovima
Norveška i ostatak Evrope trebali bi zatvoriti svoje morske luke ruskim brodovima, rekao je u srijedu norveškom parlamentu ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
“Evropska unija, a nadam se i Norveška, trebaju zabraniti ruskim brodovima da koriste evropske luke sve dok blokiraju naše luke”, javio se Zelenski video vezom iz Ukrajine.
Dodao je da su Ukrajina i Norveška, nakon Rusije druga najveća izvoznica plina, počele pregovore o snabdijevanju 5 milijardi kubičnih metara plina za sljedeću zimu.
“Možete dati odlučujući doprinos energetskoj sigurnosti Evrope tako što ćete ponuditi potrebne izvore i zemljama Evropske unije i Ukrajini”, rekao je.
“Već smo započeli dijalog o zalihama oko 5 milijardi kubnih metara za sljedeću sezonu grijanja. Nadam se da će ovo biti osnova naše dugotrajne saradnje u ovom području.”
Ova nordijska zemlja prošle godine izvezla je 113.2 milijardi kubnih metara plina.
EK: Spremamo se za svaku situaciju u snabdijevanju gasom
Evropska komisija je saopćila da će blisko sarađivati sa zemljama Evropske unije na pripremama za budući razvoj situacije u oblasti snabdijevanja gasom.
Takvo saopćenje Komisije dolazi nakon što je Njemačka ranije danas aktivirala vanredni plan u slučaju potencijalnog prekida dotoka gasa iz Rusije, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.
“Spremni smo za svaki scenario. Naravno, blisko ćemo sarađivati sa državama članicama kako bismo svi bili spremni za bilo koju situaciju”, izjavio je evropski komesar za klimatsku politiku Frans Timmermans na konferenciji za novinare.
Kremlj: Ne tražimo momentalni prelazak na plaćanje u rubljama
Rusija neće zahtijevati da druge zemlje odmah pređu na plaćanje kupovina ruskog gasa u rubljama, saopćeno je iz Kremlja.
Kako je navedeno, prelazak na plaćanje u rubljama će biti postepen, ali Moskva razrađuje i ideju da proširi listu izvoznih proizvoda koji bi se plaćali u ruskoj nacionalnoj valuti, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.
Ruski zastupnik Vjačeslav Volodin rekao je ranije danas da će Evropska unija, ukoliko želi ruski prirodni gas, morati da plaća u rubljama, i upozorio da bi takva plaćanja uskoro mogla biti uvedena i na izvoz ruske nafte, žitarica, metala, đubriva, uglja i drvne građe, dodaje se u informaciji.
UN imenovao stručnjake koji će provesti istragu o mogućim ratnim zločinima u Ukrajini
UN je imenovao tri stručnjaka za ljudska prava koji će provesti istragu o mogućim ratnim zločinima i drugim kršenjima počinjenim u Ukrajini.
Nezavisno vijeće, koje će predvoditi Erik Mose iz Norveške, ima mandat da “istraži sva navodna kršenja i zloupotrebe ljudskih prava te kršenja međunarodnog humanitarnog prava i povezanih zločina u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu”, navedeno je u saopćenju.
Vijeće UN-a za ljudska prava je 4. marta, na zahtjev Ukrajine i saveznika, među kojima su Evropska unija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države, donijelo odluku od uspostavi istražne komisije.
Stoltenberg: Ukrajina da samostalno odluči o neutralnosti
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg pozvao je na uzdržanost u procjeni ishoda pregovora između ruske i ukrajinske delegacije u Istanbulu.
“Budimo oprezni u procjeni nekih zauzetih stavova”, izjavio je Stoltenberg u intervjuu za francuski list Mond, komentirajući tako najavu Rusije da će drastično smanjiti vojne aktivnosti u oblasti oko Kijeva i Černjihiva, prenosi Tanjug.
Stoltenberg smatra da je Ruska Federacija potcijenila mogućnosti ukrajinskog otpora i da je precijenila sopstvene snage, navode RIA Novosti.
“To objašnjava njenu obavezu da revidira svoje planove u skladu sa razvojem sukoba”, dodao je generalni sekretar NATO-a.
Rekao je i da Ukrajina mora samostalno da odluči da li će postati kandidat za članstvo u Alijansi ili će se pridržavati neutralnog statusa.
“Poštujemo sve odluke suverenog i nezavisnog naroda, bez obzira da li predlaže svoju kandidaturu za članstvo ili ne. Ukrajina također mora da odluči o svom eventualnom neutralnom statusu. Ali napominjem da još ne govorimo o odluci, već o namjeri”, rekao je Stoltenberg.
Ukrajinski zvaničnici: Nastavljene borbe u blizini Irpinja
Ukrajinske snage su preko noći nastavile borbe protiv ruskih trupa u blizini Irpinja, koji se nalazi u blizini glavnog grada Kijeva, uprkos najavi Moskve da će smanjiti vojne operacije u toj regiji, rekao je ministar unutrašnjih poslova.
Vadim Denisenko, savjetnik ministra unutrašnjih poslova, rekao je da je Moskva premjestila neke trupe i opremu iz Ukrajinu u Bjelorusiju.
“To više izgleda kao rotacija i ‘lizanje rana’, nego na stvarni prekid vojne akcije”, rekao je.
“Prema tome, još uvijek je prerano reći da Rusi smanjuju intenzitet vojnih akcija u Kijevu i regiji Černjihiv”, dodao je.
Ukrajinske snage preuzele su Irpinj od ruskih trupa ranije ove sedmice.
Lavrov u posjeti Indiji
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov boravit će u dvodnevnoj posjeti Indiji, saopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova Indije-
Lavrov trenutno boravi u Kini, prvoj državi koju je posjetio otkako je Moksva započela invaziju na Ukrajinu prošlog mjeseca.
UNHCR: Više od četiri miliona ljudi napustilo Ukrajinu zbog rata
Visoki komesarijat Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) saopćio je da je više od četiri miliona ljudi do sada napustilo Ukrajinu, nakon ruskog napada na ovu zemlju, u najvećoj izbjegličkoj krizi u Evropi od Drugog svjetskog rata.
UNHCR je objavio da je 4,01 miliona ljudi do sada pobjeglo iz Ukrajine, a od tog broja – 2,3 miliona je ušlo u Poljsku, prenosi Tanjug, pozivajući se na AP.
Procjenjuje se i da je 6,5 miliona ljudi u ovom trenutku raseljeno iz svojih domova u Ukrajini.
Ukrajina: Rusija premješta trupe kako bi opkolila snage na istoku
Rusija premješta snage iz sjeverne u istočnu Ukrajinu u pokušaju opkoljavanja ukrajinskih trupa, ali neke zadržava u blizini glavnog grada Kijeva, rekao je savjetnik predsjednika Zelenskog.
Govoreći na nacionalnoj televiziji, Aleksej Arestović je također rekao da je Ukrajina unaprijedila svoju pregovaračku poziciju od početka ruske invazije 24. februara, zalažući se za osiguravanje neutralnog statusa, ali uz vanjske sigurnosne garancije.
Guverner Černjihiva: Rusija nije smanjila vojne aktivnosti
Guverner ukrajinske sjeverne oblasti Černjiiv kaže da ne uočava signale jenjavanja ruskih napada, uprkos obećanju Moskve da će smanjiti vojne operacije u tom području.
“Da li vjerujemo u to obećanje? Naravno da ne”, rekao je guverner Vjačeslav Čaus na Telegramu.
“‘Smanjenje aktivnosti’ u oblasti Černjihiva demonstrirano je tako što je neprijatelj izveo napade na grad Nižin, uključujući i vazdušne udare, a tokom čitave noći su gađali grad Černjihiv.”
Rusi pogodili industrijska postrojenja na zapadu Ukrajine
Ruske snage pogodile su industrijska postrojenja u Hmeljničkoj oblasti na zapadu Ukrajine, saopćio je regionalni guverner Serhij Hamalij.
Nije precizirao koji objekti su pogođeni, ali je rekao da je požari “lokalizirani” i da se trenutno provjerava da li je u napadima bilo žrtava.
Guverner: Granatirano naselje u Lugansku
Stambene oblasti istočnog ukrajinskog grada Lisičanska granatirane su teškom artiljerijom u srijedu ujutro, napisao je na Telegramu regionalni guverner Luganska Sergej Gajdaj.
“Oštećen je jedan broj visokih zgrada. Potvrđuju se informacije o nastradalima”, rekao je on. “Mnoge zgrade su srušene. Spasioci pokušavaju spasiti one koji su još uvijek živi.”
Britanija: Ruske snage prisiljene vratiti se u Bjelorusiju i Rusiju radi opskrbe
Britanska vojna obavještajna služba rekla je da su ruske jedinice koje trpe velike gubitke u Ukrajini bile prisiljene vratiti se kući i u susjednu Bjelorusiju kako bi se reorganizirale i opskrbile.
“Takva aktivnost znači daljnji pritisak na ionako napetu rusku logistiku i pokazuje teškoće koje Rusija ima u reorganizaciji svojih jedinica na isturenim položajima unutar Ukrajine”, saopćilo je britansko ministarstvo odbrane.
Rusija će vjerovatno i dalje nadoknađivati svoju smanjenu sposobnost kopnenih manevara masovnim topničkim i raketnim napadima, dodalo je ministarstvo, prenosi Hina, pozivajući se na Reuters.
UN: Zbog rata u Ukrajini cijena hrane globalno raste
Rat u Ukrajini će imati globalni utjecaj, veći od svega što smo vidjeli od Drugog svjetskog rata i nanijet će štetu svjetskoj sigurnosti hrane, jer se mnogi ukrajinski poljoprivrednici, umjesto da proizvode značajnu količinu pšenice za svijet, sada bore protiv Rusije, izjavio je direktor Svjetskog progama za hranu Ujedinjenkih naroda (WFP) David Beasley.
U obraćanju pred Vijećem sigurnosti UN-a naveo je i da “ionako visoke cijene hrane trenutno vrtoglavo rastu”, prenosi Tanjug pisanje britanskog Guardiana.
Također je upozorio da rat u Ukrajini posebno ugrožava neke zemlje poput Egipta, koji dobija 85 posto žitarica iz Ukrajine i Libana, koji je dobio 81 posto tokom 2020. godine.
Pentagon: Rusija počela pomjerati mali broj vojnika oko Kijeva
Rusija je počela pomjerati veoma mali broj vojnika sa položaja oko ukrajinskog glavnog grada Kijeva, saopćio je Pentagon, uz ocjenu da je to više bila promjena položaja nego povlačenje ili povlačenje iz rata.
Glasnogovornica Biele kuće Kate Bedingfield saopćila je da Rusija preraspoređuje svoje trupe u Ukrajini, a ne povlači ih, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.
“Da li je bilo pomjeranja nekih ruskih jedinica iz Kijeva u posljednjem danu ili tako nešto? Da, mislimo da jeste. Mali broj”, rekao je glasnogovornik Pentagona John Kirby.
“Vjerujemo da je ovo repozicioniranje, a ne pravo povlačenje, i da svi trebamo biti spremni na veliku ofanzivu na druge oblasti Ukrajine. To ne znači da je prijetnja Kijevu gotova”, poručio je Kirby.
Satelitski snimci pokazuju nivo razaranja u Mariupolju
Izvještaj o eksplozijama u Kijevu
Ukrajinske novine izvijestile su o “višestrukim eksplozijama” u Kijevu, dan nakon što je Rusija obećala da će smanjiti vojne operacije oko glavnog grada.
Kyiv Independent navodi da su rano u srijedu ujutro počeli zračni napadi na nekoliko regija širom zemlje, uključujući Žitomir, Harkov, Dnjepar i Poltavu.
Gradonačelnik: Iripinj još uvijek nije siguran
Oleksandr Markušin, gradonačelnik Irpinja, predgrađa Kijeva nad kojim su ukrajinske snage u ponedjeljak preuzele kontrolu, poručio je stanovnicima tog područja da se još uvijek ne vraćaju.
“Još uvijek čujemo pucnjeve i granatiranje”, rekao je on u videoporuci.
“Obavjestit ćemo sve kada povratak bude siguran.”
Mayor of #Irpen: it is still impossible to return to the city
"The city is still being shelled by the enemy, there are many stretch marks, mines and unexploded shells in the city. I ask you very much to stay where you are now". pic.twitter.com/l1muHNsELH
— NEXTA (@nexta_tv) March 29, 2022
Broj mrtvih u napadu na Nikolajev popeo se na 12
Najmanje 12 osoba poginulo je u ruskom raketnom napadu na zgradu vlade u južnom gradu Nikolajevu, prema ukrajinskim službama za hitne slučajeve.
📹Відео роботи підрозділів ДСНС на місці ліквідації наслідків ракетного удару по будівлі Миколаївської ОДАhttps://t.co/4rBZIysjbJ pic.twitter.com/iUJ4i0Lggz
— DSNS.GOV.UA (@SESU_UA) March 29, 2022
UN: U Mariupolju bi moglo biti na hiljade civilnih žrtava
Šefica Misije Ujedinjenih naroda za ljudska prava u Ukrajini Matilda Bogner izjavila je da bi u Mariupolju moglo biti na hiljade civilnih žrtava od početka bombardiranja tog grada.
Za Reuters je rekla da Misija nema preciznu procjenu, ali da radi na prikupljanju više informacija, prenosi Tanjug.
Ured UN-a za ljudska prava potvrdio je da je 1.179 civila ubijeno i 1.860 ranjeno širom Ukrajine od početka ruske invazije na tu zemlju.
Zelenski: Nećemo smanjiti odbrambene napore
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je izjavio da se signali s mirovnih pregovora s Rusijom mogu nazvati pozitivnim, ali je dodao da oni nisu ugušili eksplozije ruskih granata.
U kasnovečernjem obraćanju je izrazio oprez u pogledu obećanja Rusije da će drastično smanjiti vojne operacije u nekim područjima i rekao da Ukrajina neće popuštati svoje odbrambene napore, prenosi Hina, pozivajući se na Reuters.
Rusija i Ukrajina vodile su u utorak mirovne pregovore u Istanbulu, a Zelenski je kazao da Kijev ne vidi razloga vjerovati riječima nekih ruskih predstavnika.
“Možemo reći da su signali koje dobijamo iz razgovora pozitivni, ali ne prigušuju eksplozije ruskih granata”, rekao je, dodajući da Ukrajina može vjerovati samo konkretnom rezultatu razgovora.
Rusija je obećala u utorak da će smanjiti vojne operacije oko glavnog grada Kijeva i na sjeveru Ukrajine.
Zelenski je kazao da, uprkos tom obećanju, “situacija nije postala lakša … ruska vojska još uvijek ima značajan potencijal za nastavak napada na našu državu. Stoga ne smanjujemo naše odbrambene napore.”