Regionalni guverner: Lavov meta dva raketna udara
Grad Lavov, na zapadu Ukrajine, koji je sve dosad bio uglavnom pošteđen rata, bio je u subotu poslijepodne na meti dvaju raketnih udara u kojima je petero ljudi ranjeno.
- Lavov koji je sve dosad bio uglavnom pošteđen rata, bio je u subotu poslijepodne na meti dvaju raketnih udara
- Sergej Šojgu održao danas radni sastanak sa vojnim rukovodstvom
- Ukrajinska vojska tvrdi da je srušila tri ruska aviona i tri bespilotne letjelice.
- Ministarstvo odbrane Rusije je saopštilo da je prva faza vojne operacije u Ukrajini “generalno” završena i da se fokus prenosi na Donbas.
- Bivši ruski predsjednik i zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti UN-a Dimitrij Medvedev izjavio je kako će zapadne sankcije konsolidirati rusko društvo
- Američka administracija priprema sankcije protiv ruskih tvrtki koje pružaju robu i usluge ruskim vojnim i obavještajnim službama, izvijestio je Wall Street Journal.
- Šteta na infrastrukturi nanesena tokom ruskih napada u Ukrajini procjenjuje se na skoro 63 milijarde dolara
U nastavku više najvažnijih vijesti:
SAD namjeravaju da obezbjede Ukrajini dodatnih 100 miliona dolara pomoći
SAD namjeravaju da obezbjede Ukrajini dodatnih 100 miliona dolara civilne bezbjednosne pomoći, saopštio je danas State Department.
Američki državni sekretar Antony Blinken naveo je u saopštenju da će pomoć biti usmjerena u izgradnju kapaciteta ukrajinskog Ministarstva unutrašnjih poslova u cilju pomoći održavanja “bezbjednosti granica, održavanja funkcija civilnog sprovođenja zakona i zaštite kritične državne infrastrukture”, prenio je Reuters.
Biden: Nije tačno da NATO zeli da destabilizuje Rusiju
Optužbe da NATO želi da destabilizuje Rusiju nisu istinite, izjavio je danas u Varšavi američki predsjednik Joe Biden, dodajući da je u pitanju odbrambena alijansa.
On je rekao da su američke snage u Evropi kako bi branile NATO saveznike, a ne da bi ušle u sukob sa ruskim snagama.
Obećao je da će SAD “biti uz Ukrajinu”, prenose svjetski mediji. “Vodimo veliku bitku za slobodu, bitku između demokratije i autokratije, između slobode i represije. Ta bitka neće biti dobijena za nekoliko dana ili mjeseci. Treba da se pripremimo za dugu borbu koja je pred nama”, poručio je Biden.
Biden je pozvao danas na smjenu predsjednika Rusije Vladimira Putina, rekavši: “Za ime Boga, ovaj čovek ne može da ostane na vlasti”.
Biden je iskoristio govor u glavnom gradu Poljske da glasno brani liberalnu demokratiju i vojnu alijansu NATO, a takođe, je rekao da Evropa mora da se očeliči za dugu borbu protiv ruske agresije, prenio je AP.
Rusi u Češkoj prosvjedovali protiv invazije svoje zemlje na Ukrajinu
Rusi koji žive u Češkoj u subotu su izašli na ulice Praga da bi izrazili protivljenje invaziji svoje zemlje na Ukrajinu.
Oko 3.000 prosvjednika sudjelovalo je u demonstracijama pod sloganom “Rusi protiv Putina”, objavila je policija, dodajući da nije zabilježen nijedan incident.
U pozivu na prosvjede upućenom putem Facebooka organizatori su kazali kako demonstracijama žele jasno dati do znanja da nisu svi Rusi prikriveni pristaše predsjednika Vladimira Putina.
Po službenim podacima, krajem prošle godine u Češkoj je živjelo više od 45.000 Rusa. Oni čine jednu od najvećih manjina u zemlji, iza Ukrajinaca, Slovaka i Vijetnamaca.
Ondje postoji i velik broj ruskih trgovina. Vlasnici nekih od njih istaknuli su ukrajinske zastave na pročelja, a mnogi nude pomoć izbjeglicama.
Britanija zaplijenila dva privatna aviona ruskog milijardera
Britanska vlada zaplijenila je dva privatna aviona u vlasništvu sankcionisanog ruskog oligarha.
Mlaznjaci koji pripadaju naftnom tajkunu Eugeneu Shvidleru bili su pod istragom na aerodromima Farnborough i Biggin Hill tri sedmice, prenosi BBC.
Ministar saobraćaja Grant Shapps rekao je da “Putinovi prijatelji” ne bi trebali “uživati u luksuzu” dok nevini ljudi ginu u Ukrajini.
Shvidler je kažnjen zbog poslovnih veza s vlasnikom fudbalskog kluba Chelse Romanom Abramovičem.
Njegovo bogatstvo procijenjeno je na 1,2 milijarde funti, navodi britanska vlada, dok se vjeruje da zaplijenjeni avioni vrijede do 60 miliona dolara.
Lavov meta dva raketna udara
Grad Lavov, na zapadu Ukrajine, koji je sve dosad bio uglavnom pošteđen rata, bio je u subotu poslijepodne na meti dvaju raketnih udara u kojima je petero ljudi ranjeno, objavio je regionalni guverner Maksim Kozicki na Telegramu, prenosi Hina
Na meti napada bila je četvrt Ličakivski, na istoku, ali se još ne zna koje zgrade ili infrastruktura su pogođeni.
Agencija France Presse je vidjela gust crni dim i plamen iznad te četvrti.
U blizini Lavova čule su se tri eksplozije
Tri eksplozije čule su se u blizini zapadnog ukrajinskog grada Lavova, rekao je dužnosnik gradskog vijeća ranije danas.
“Bile su tri snažne eksplozije u blizini Lavova… Svi bi trebali biti mirni i ostati u kući”, rekao je Igor Zinkevych u objavi na Facebooku, objavivši sliku jakog crnog dima.
Gusti crni oblaci dima mogli su se vidjeti iza Zeina Basravija reportera Al Jazeere koji je izvještavao iz grada oko pola sata nakon eksplozija.
“Ovo je drugi veliki napad koji se dogodio u gradu Lavovu”, rekao je, napominjući da je zapad zemlje do sada bio pošteđen većine nasilja. Međutim, dodao je Basravi, “ovo je drugi događaj koji se dogodio unutar granica grada Lavova i najbliži koji se dogodio u blizini centra grada”.
“Ovo je vrlo jasna eskalacija sukoba”, rekao je.
Još jedan ruski general ubijen u Ukrajini
Još jedan ruski general, general-potpukovnik Jakov Rezancev, poginuo je u napadu u blizini grada Hersona na jugu Ukrajine, saopćilo je ukrajinsko ministarstvo odbrane.
Rezancev je bio komandant ruske 49. kombinovane brigade, javlja BBC.
Zapadni zvaničnik kaže da je on sedmi general koji je poginuo u Ukrajini, a drugi general-potpukovnik – oficir najvišeg čina, za kojeg se smatra da je ubijen u sukobima.
Smatra se da je nemotiviranost među ruskim trupama primorala više oficire da se bore na linijama fronta, javlja BBC.
Ukrajinski mediji izvještavaju da je general ubijen u zračnoj bazi Černobaivka, koju Rusija koristi kao komandno mjesto i koju je nekoliko puta napala ukrajinska vojska.
Zamjenik NATO-a: Putin ne može da dobije svoj nelogičan rat
Zamjenik generalnog sekretara NATO Mirčea Geoana rekao je da je mjesec dana dug “varvarski rat” ruskog predsjednika Vladimira Putina protiv Ukrajine rat koji ne može da dobije.
Bivši rumunski ministar vanjskih poslova i ambasador u SAD-u dodao je da će NATO biti primoran da preduzme odgovarajuće mjere u slučaju hemijskog ili nuklearnog napada, prenosi Beta.
“NATO je odbrambeni savez, ali je i nuklearni savez. Ako budu koristili hemijsko oružje ili druge vrste sistema višeg ranga protiv Ukrajine, to će suštinski promijeniti prirodu rata”, rekao je on.
Geooana je dodao da je NATO spreman da odgovori proporcionalno i da je je ruski napad na pozorište u Marijupolju, za koji su ukrajinske vlasti saopštile da je u njemu ubijeno 300 civila još jedan dokaz da je Putinov rat “neprovociran, nelogičan i varvarski”.
WHO: Broj napada na zdravstvene ustanove u Ukrajini povećan na 72
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) saopćila je kako je broj ruskih napada na zdravstvene ustanove u Ukrajini povećan na 72.
Sistem za praćenje napada na zdravstvene ustanove WHO-a revidirao je podatke o napadima na zdravstvene ustanove od 24. februara, kada je počeo rat u Ukrajini, prenosi Anadolija.
Podaci pokazuju kako su na zdravstvene ustanove izvedena 72 napada. Poginula je 71 osoba, a 37 je ranjeno.
Teškim naoružanjem izvedeno je 56 napada, a pojedinačnim oružjem 12. Ostali napadi su bili zarobljavanja ili zasjede.
UN: Od početka rata u Ukrajini poginula najmanje 1.104 civila, izbjeglo 3,77 miliona ljudi
Iz Ujedinjenih naroda (UN) saopćili su da je od početka rusko-ukrajinskog rata u Ukrajini poginulo najmanje 1.104, a ranjeno 1.754 civila te da je 3.772.599 osoba izbjeglo u susjedne zemlje.
U saopštenju Visokog komesarijata Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) navodi se da su podaci dobijeni iz različitih izvora u vezi sa izbjegličkom krizom u Ukrajini, prenosi Anadolija.
Navedeno je da je od 24. februara do 25. marta iz Ukrajine u susjedne zemlje prešle 3.772.599 izbjeglica, od kojih je više od polovine otišlo u Poljsku (2,23 miliona). U Rumuniju je prešlo 579.800, a u Moldaviju 379.204 ukrajinske izbjeglice.
Uporedo s tim, Međunarodna organizacija za migracije (IOM) saopćila je da je unutar Ukrajine raseljeno blizu 6,5 miliona ljudi. Tako je broj raseljenih Ukrajinaca unutar i izvan zemlje premašio deset miliona.
Prema podacima Visokog komesara UN-a za ljudska prava, najmanje 1.104 civila su ubijena, a 1.754 su ranjena u rusko-ukrajinskom ratu od 24. februara do 25. marta.
Interfax: Rusija održala vojne vježbe u Kalinjingradskoj oblasti
Rusija je u Kalinjingradskoj oblasti održala vojne vježbe u kojima su sudjelovale S-400 rakete zemlja-zrak, izvijestila je u subotu ruska nezavisna novinska agencija Interfax.
Interfax se pozvao na Baltičku flotu, jednu od ruskih mornaričkih flota, kao izvor, prenosi Hina.
Kalinjingradska oblast je zapadna ruska enklava čije je upravno središte Kalinjingrad, smješten na obalama rijeke Pregolje, nedaleko od ušća u Baltičko more.
Donja Saska zabranila simbol ‘Z’ kao podršku ruskoj agresiji na Ukrajinu
Njemačka savezna pokrajina Donja Saska zabranila je upotrebu znaka “Z” koji se pretvorio u simbol podrške ruskoj invaziji Ukrajine, saopćilo je ministarstvo unutarnjih poslova ove savezne pokrajine u subotu.
“Svako ko preko simbola ‘Z’ podržava napadački rat Rusije mora u Donjoj Saskoj računati s kaznenim progonom“, rekao je ministar unutrašnjih poslova Donje Saske Boris Pistorius.
Zakon za ovaj kazneni prekršaj predviđa novčanu kaznu ili kaznu zatvora u trajanju do tri godine.
On je objasnio kako “potpuno nerazumljivo” da ima ljudi koji preko simbola “Z” u Njemačkoj podržavaju “ovaj zločin”.
Joe Biden se Varšavi sastao s dvojicom ukrajinskih ministara
Američki predsjednik Joe Biden je u subotu u Varšavi razgovarao s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova i s ministrom odbrane, u prigodi njihova susreta s američkim kolegama.
Biden, kojemu je ovo prvi sastanak s visokim ukrajinskim dužnosnicima od početka rata, neslužbeno je razgovarao s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Dmitrom Kulebom, sjedeći za dugačkim stolom, za kojim su bili i ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznjikov, američki državni tajnik Antony Blinken i ministar obrane Lloyd Austin.
Kuleba i Reznjikov su nenajavljeno doputovali u Varšavu. Sastanak je upriličen u dvorani varšavskog hotela u kojemu je Biden prenoćio i na kojemu su se vijorile ukrajinske i američke zastave.
Četiri ministra “razgovarala su o rezultatima summita NATO-a 24. marta u Bruxellesu i nepokolebljivoj predanosti Sjedinjenih Država suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine”, rekao je glasnogovornik State Departmenta Ned Price.
Zelenski poziva Katar da poveća proizvodnju plina kako bi se suprotstavio ruskoj upotrebi energije kao oružja
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski iznenađujući se pojavio u video nastupu na Forumu u Dohi u Kataru, pozivajući nacije bogate energijom da povećaju svoju proizvodnju kako bi spriječile da Moskva koristi izvoz energije kao polugu u odnosima sa zemljama ovisnim o uvozu nafte i plina.
“Tražim od vas da povećate proizvodnju energije kako biste osigurali da svi u Rusiji shvate da nitko ne može koristiti energiju kao oružje za ucjenu svijeta”, rekao je Zelenski.
Apel Zelenskog bio je nešto posebno važno za Katar – svjetskog lidera u izvozu prirodnog plina.
Zapadne sankcije duboko su zasjekle ruski izvoz, koji je ključan za europske nacije.
Ruske snage zauzele ukrajinski grad Slavutič i kidnapovale gradonačelnika
Ruske oružane snage kidnapovale su gradonačelnika ukrajinskog grada Slavutič i rastjerivale mještane koji su protestirali zbog ruskog preuzimanja kontrole u tom gradu u Kijevskoj oblasti, javlja Anadolija.
Načelnik Kijevske regionalne vojne uprave Aleksander Pavljuk saopćio je da su ruske snage zauzele i gradsku bolnicu u Slavutiču.
Ističući da su stanovnici grada izašli na ulice u znak protesta zbog okupacije, Pavljuk je napomenuo da su okupljeni ispred bolnice razvili veliku ukrajinsku zastavu i skandirali parole protiv Rusije.
Pavljuk je rekao da su ruske snage bacile zvučne bombe na njih i otvorile vatru u vazduh kako bi rastjerale demonstrante.
Naglasivši da se narod nije razišao, već da je nastavio proteste, Pavljuk je rekao da su ruske snage kidnapovale slavutičkog gradonačelnika Jurija Fomičeva.
Na društvenim mrežama su objavljeni i snimci nereda u Slavutiču, gradu koji je nastao kao utočište za stanovnike Pripjata koji je u potpunosti evakuiran nakon nuklearne katastrofe u Černobilu 1986. godine.
Ruske snage krstarećim raketama pogodile ukrajinske vojne položaje
Ministarstvo odbrane Rusije saopćilo je da je ruska vojska izvela napade na vojne lokalitete u ukrajinskim regijama Jitomir i Mikolajiv i da je koristila rakete visoke preciznosti Kalibr i Oniks, javlja Anadolija.
Glasnogovornik ruskog Ministarstva odbrane Igor Konašenkov rekao je da su napadi izvedeni u petak i da su pogodili mete.
Konašenkov je kazao da su ruske snage visokopreciznu krstareću raketu Kalibr lansirale iz mora i uništile arsenal ukrajinske vojske u mjestu Velikije Korovnici u rejonu Jitomir.
“Sa visokopreciznom krstarećom raketom Oniks uništili smo bazu goriva na jugu Ukrajine u blizini Mikolajiva, koja opskrbljuje gorivom ukrajinske vojne jedinice“, istakao je Konašenkov.
Također je rekao da su ruski sistemi protuzračne odbrane oborili ukrajinske ratne avione i bespilotne letjelice.
“Iznad naselja Višnjevo pogođena su dva aviona modela Su-25 i jedan Su-24 te šest bespilotnih letjelica. Osim toga, u naselju Vasiljevka uništen je raketni sistem Točka-U“, izvijestio je Konašenkov.
Dodao je da su ruske snage do sada uništile 267 ukrajinskih bespilotnih letjelica, 207 sistema PVO, 1.618 tenkova i oklopnih vozila, 166 višecijevnih raketnih bacača, 662 haubice i minobacača i 1.453 specijalna vojna vozila ukrajinske vojske.
Šojgu na sastanku s vojskom: Operacija se sprovodi po planu
Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu, koji se više od dvije nedjelje nije pojavljivao u javnosti, održao je danas radni sastanak sa vojnim rukovodstvom i izjavio da se vojna operacija u Ukrajini sprovodi po planu, uprkos poteškoćama, saopštilo je Ministarstva odbrane Rusije.
Posljednjih dana se dosta spekulisalo o tome gdje je ruski ministar odbrane, pošto nije viđen u javnosti od 11. marta, podsjetio je Reuters.
U video snimku ministarstva odbrane, postavljenom na društvenim mrežama, Šojgu je saopštio da je sa ministarstvom finansija razgovarao o pitanjima vezanim za vojni budžet i naredbama za odbranu.
“Održali smo sastanak sa Ministarstvom finansija o čitavom nizu pitanja u pogledu izvršenja i budžetskih obaveza za ovu godinu i, što je najvažnije, o državnoj naredbi za odbranu. I pored teškoća koje imamo danas, ispunjavamo taj plan. Nastavljamo sa unapređenjem snabdjevanja naoružanjem i opremom kreditnim sredstvima. Prioriteti su dalekometno precizno naoružanje, oprema za avione, kao i održavanje borbene gotovosti strateških nuklearnih snaga”, rekao je Šojgu.
Sastanku je prisustvovao veći broj najviših ruskih vojnih zvaničnika, uključujući načelnika Generalštaba Valerija Gerasimova, koji se takođe nedavno nije pojavljivao u javnosti.
Britanija: Rusija ce nastaviti opsadu gradova u Ukrajini
Rusija će vjerovatno nastaviti da koristi svoju snažnu vatrenu moć na gradskim područjima u Ukrajini, po cijenu civilnih žrtava “jer želi da ograniči svoje već značajne gubitke“, upozorilo je britansko Ministarstvo odbrane, prenosi Guardian.
Rusija nastavlja sa opsadom više velikih ukrajinskih gradova, uključujući Harkov, Černigov i Mariupolj, saopštilo je ministarstvo.
Kako se navodi, ruske snage se pokazuju nespremnim da se angažuju u velikim urbanim pješadijskim operacijama i radije se oslanjaju na neselektivnu upotrebu vazdušnih i artiljerijskih granatiranja u pokušaju da demorališu odbrambene snage.
“Vjerovatno će Rusija nastaviti da koristi svoju snažnu vatrenu moć na urbanim područjima i tako pokuša da ograniči svoje već značajne gubitke, po cijenu daljih civilnih žrtava”, precizira se u analizi britanskog ministarstva, navodi Guardijan.
Ukrajina: Dobrovoljci u Kijevu prolaze vojnu obuku
Dobrovoljci u Kijevu, glavnom gradu Ukrajine, koja je izložena ruskim napadima, prolaze vojne treninge.
Na snimcima koje je zabilježio reporter Anadolije vidljivi su i objekti uništeni usljed napada. Mnogi civili, uključujući djecu, sigurnost su potražili pod zemljom – u metro stanicama.
Rusija je 24. februara počela rat koji je izazvao bijes međunarodne zajednice. Članice Evropske unije (EU), Sjedinjene Američke Države (SAD) i Ujedinjeno Kraljevstvo (UK) samo su neke od mnogih zemalja koje su uvele sankcije Moskvi.
Ukrajinska infrastruktura pretrpjela štetu od 63 milijarde dolara
Šteta na infrastrukturi nanesena tokom ruskih napada u Ukrajini procjenjuje se na skoro 63 milijarde dolara, javlja Anadolija.
Rusija je napad na Ukrajinu pokrenula 24. marta, a stručnjaci sa Kijevske škole ekonomije objavili su analizu u kojoj se navodi sa je ukrajinska infrastruktura pretrpjela štetu u iznosu od 62,88 milijardi dolara.
Šteta nastala u proteklih sedam dana je procijenjena na 3,5 milijardi dolara.
Stručnjaci su u izvještaju naveli da je u ruskim napadima oštećeno više od 8.000 puteva, 260 mostova, 4.431 stambeni objekat, 92 fabrike ili preduzeća, 378 obrazovnih ustanova, 138 zdravstvenih ustanova, dvije luke, osam civilnih i deset vojnih aerodroma, kao i osam elektrana, uključujući nuklearnu elektranu.
Zelenski: Pregovori da garantuju ukrajinski suverentitet
Pregovori sa Rusijom moraju biti razumni, a ukrajinski suverenitet mora biti zagarantovan uz obezbjeđenje teritorijalnog integriteta, izjavio je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski u novom video obraćanju naciji, prenosi Ukrinform.
“Zadržavajući ruske akcije, naši branioci navode rusko rukovodstvo na jednostavnu i logičnu ideju: razgovor je neophodan. Smisleno. Hitno. Pošteno. Zbog rezultata, a ne zbog odlaganja“, saopštio je Zelenski.
On je naglasio da „razgovor mora biti smislen, a ukrajinski suverenitet mora biti zagarantovan, uz obezbjeđivanje teritorijalnog integriteta Ukrajine”
“Odnosno, uslovi moraju biti pravični,a ukrajinski narod neće prihvatiti nijedne druge“, rekao je Zelenski.
Ukrajinski predsjednik je u obraćanju ponovio da je u ovom sukobu već poginulo 16.000 ruskih vojnika i upitao šta je opravdanje za tolike žrtve, navodi Ukrinform.
Ukrajinska vojska: Rusi nemaju dovoljno kvalitetnog kadra
U svom jutarnjem izvještaju Glavni štab oružanih snaga Ukrajine kaže da ukrajinske trupe nastavljaju odbijati napade ruskih snaga na glavni grad Kijev.
Ukrajinska vojska saopćila je da su ruske snage imale poteškoća s angažiranjem kvalitetnog osoblja i podmirivanjem gubitaka pretrpljenih tokom invazije, dijelom zbog utjecaja međunarodnih sankcija.
Štab tvrdi i da je ruska oprema u lošem tehničkom stanju zbog ranijeg nemara i dugotrajnog skladištenja. To utječe na sposobnost Rusije da održi potreban tempo i postigne konačni cilj rata, navodi se u saopćenju.
Međutim, to nije spriječilo Rusiju da nastavi s napadima i zračnim napadima te nanosi štetu ukrajinskim snagama, dodaju.
U izvještaju se navodi i da je Moskva razmjestila maksimalan broj jedinica na teritorij Krima i uz područja Hersonske, Zaporoške, Mariupoljske i Donjecke regije, kako bi suzbila otpor stanovnika.
U oblastima Donjecka i Luganska ukrajinske snage su odbile ruske napade i uništile 8 tenkova i 11 vojnih vozila, kaže ukrajinski štab i navodi da su ukrajinske jedinice protuzračne obrane srušile 3 aviona i 3 bespilotne letjelice koje pripadaju Rusiji.
Rusija: Prva faza operacije završena, fokus sada na Donbasu
Ministarstvo odbrane Rusije je saopštilo da je prva faza vojne operacije u Ukrajini “generalno” završena i da će se ruske snage sada usredsrediti na “oslobađanje” ukrajinskog istočnog regiona Donbasa, prenosi Guardian.
Saopštenje Ministarstva je nagovještaj da bi Rusija mogla da se preusmjeri na ciljeve koji su više ograničeni, nakon što se suočila sa žestokim ukrajinskim otporom tokom prvog mjeseca rata, tvrdi britanski list.
“Generalno gledano, glavni zadaci prve faze operacije su završeni“, rekao je na konferenciji u petak prvi zamenik načelnika Generalštaba Oružanih snaga Rusije Sergej Rudskoj.
Prema njegovim riječima, borbeni potencijal oružanih snaga Ukrajine je značajno smanjen, što je omogućilo ruskim snagama da najveće napore sada usmjere “na postizanje glavnog cilja, oslobođenja Donbasa”, prenosi CNN.
Visoki zvaničnik američke odbrane rekao je da su ruske kopnene snage u proteklih nekoliko dana pokazale malo interesovanja za kretanje prema Kijevu, iako nastavljaju sa vazdušnim napadima na prijestolnicu, prenosi Guardian pozivajući se na AP.
“Bar u ovom trenutku, izgleda da ne žele da napadaju Kijev tako agresivno, ili uopšte. Oni su fokusirani na Donbas“, rekao je ovaj zvaničnik.
U saopštenju ruskog ministarstva je navedeno da proruske snage sada kontrolišu 93 posto ukrajinskog Luganska i 54 posto Donjecka, dva područja koja zajedno čine Donbas, prenosi Reuters pozivajući se na ruske medije.
Medvedev: Zapadne sankcije će konsolidirati rusko društvo
Bivši ruski predsjednik i zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti UN-a Dimitrij Medvedev izjavio je kako će zapadne sankcije konsolidirati rusko društvo a ne izazvati nezadovoljstvo vlašću, prenosi Reuters.
“Glupo je vjerovati da bi zapadne sankcije protiv ruskih preduzeća mogle imati bilo kakav učinak na moskovsku vladu”, rekao je Medvedev u intervjuu ruskoj novinskoj agenciji RIA, nakon više od mjesec dana od početka napada Rusije na Ukrajinu te oštrih sankcija zapada.
“Sankcije će samo konsolidirati rusko društvo, a ne izazvati narodno nezadovoljstvo s vlasti”, izjavio je.
Neke od zapadnih sankcija usmjerene su na poslovne ljude, milijardere, za koje se vjeruje da su bliski predsjedniku Putinu no Medvedev kaže kako oni nemaju utjecaj na vodstvo zemlje.
“Zapitajmo se može li itko od ovih velikih poduzetnika imati i najmanji utjecaj na poziciju vodstva zemlje? Otvoreno vam kažem: ne, nema šanse”.
Medvedev je rekao kako istraživanja javnog mnijenja pokazuju da tri četvrtine Rusa podržava odluku Kremlja da izvede vojnu operaciju u Ukrajini, a još više podržava Putina.
Velika Britanija s dva miliona funti financira nabavu hrane za Ukrajinu
Velika Britanija je objavila u petak da će s dva miliona funti financirati nabavu hrane za područja Ukrajine koja su okružena ruskim snagama, na izravan zahtjev ukrajinske vlade.
U nešto više od mjesec dana od početka napada Rusije na Ukrajinu, ruske trupe nisu uspjele zauzeti ni jedan veći grad no pod stalnim su topničkim i zračnim napadima.
Najgore je pogođen lučki grad Mariupolj, u kojemu je 400.000 stanovnika pod opsadom od prvih dana rata. Vjeruje se da su deseci hiljada ljudi u njemu bez pristupa hrani, struji i grijanju.
Britanija će u Ukrajinu poslati 25 kamiona suhe hrane, konzervirane robe i vode, koji će biti prevezeni cestom i željeznicom iz skladišta u Poljskoj i Slovačkoj, do najugroženijih ukrajinskih gradova.
Sankcije SAD-a za ruske tvrtke koje pružaju usluge vojsci
Američka administracija priprema sankcije protiv ruskih tvrtki koje pružaju robu i usluge ruskim vojnim i obavještajnim službama, izvijestio je Wall Street Journal.
Sankcije američkog Ministarstva financija mogle bi biti objavljene već sljedeće sedmice, navode novine citirajući američke dužnosnike, no Ministarstvo financija odbilo je to komentirati.
Većina tvrtki za koje se očekuje da će se naći pod sankcijama, poput tvrtki Serniya Engineering i proizvođača opreme Sertal, već su ranije dodane na američki popis kojim se zabranjuje izvoz osjetljivih tehnologija za njih.
SAD i njihovi saveznici u četvrtak su pojačali pritisak na Moskvu zbog njezine invazije na Ukrajinu. Washington je uveo nove sankcije desecima ruskih odbrambenih tvrtki, stotinama članova parlamenta i izvršnom direktoru najveće banke u toj zemlji.
Rusima koji šire lažne vijesti o dužnosnicima u inozemstvu prijeti zatvor
Ruski predsjednik Vladimir Putin u petak je službeno odobrio zakon koji kaže da osobe optužene za širenje lažnih vijesti o radu dužnosnika u inozemstvu mogu biti osuđene na kaznu zatvora i do 15 godina, prenosi novinska agencija Interfax.
Kazne su slične onima koje se dopuštene zakonom usvojenim ranije ovog mjeseca, a koji se odnosi na kažnjavanje osoba koje šire lažne informacije o ruskim oružanim snagama, navodi agencija. Zakon je donesen nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Interfax je prenio izjavu jednog dužnosnika koji je rekao da je novi zakon potreban jer su ljudi širili lažne informacije o ruskim veleposlanstvima i drugim organizacijama koje djeluju u inozemstvu.