Rat u Ukrajini: Hoće li ekonomske sankcije natjerati Putina da se povuče?

”Mogu li ekonomske sankcije, u kombinaciji s otporom ukrajinskog naroda, natjerati ruskog predsjednika Vladimira Putina na povlačenje, ili čak dovesti do njegovog svrgavanja?”, pita se Martin Wolf, glavni ekonomski analitičar u britanskom Financial Timesu.

S druge strane, hoće li on riskirati da situacija eskalira sve do tačke upotrebe nuklearnog oružja?

Nema sumnje da su sankcije koje je uveo Zapad toliko jake i učinkovite da ih je Putin opisao sličnim “objavi rata”, navodi glavni ekonomski analitičar.

Ističe da su te sankcije dovele do značajnog isključivanja Rusije iz globalnog finansijskog sistema te da je više od polovine njenih deviznih rezervi postalo beskorisno.

Wolf smatra da se zapadne kompanije plaše nastavaka saradnje s Rusijom zbog ugleda i opreza, napominjući da Neil Shearing, glavni ekonomista Capital Economicsa, predviđa da će ruski bruto domaći proizvod (BDP) pasti na najniži nivo od osam posto, nakon čega slijedi dugo razdoblje stagnacije.

U članaku Financial Timesa navedeno je da će odluka ruske Centralne banke da povisi kamatnu stopu na 20 posto sama po sebi biti skupa i da su ograničenja na izvoz energije očigledan naredni korak, iako se Njemačka protivi tome, dok je ukrajinski ekonomist Oleg Ustenko snažno zagovarao takav bojkot.

‘Strah Kine da uvozi rusku robu zbog odmazde Zapada’

Ricardo Hausmann, profesor sa Harvarda, tvrdi da je 55 posto ruskog izvoza goriva otišlo u Evropsku uniju, a na Japan, Južnu Koreju, Singapur i Tursku 13 posto.

Ako te zemlje pristanu na uvođenje poreza na uvoz goriva, Rusija bi ga mogla pokušati prodati drugim zemljama, posebno Kini, navodi se u članku.

Međutim, glavni ekonomski analitičar Financial Timesa postavlja pitanje: ”Koliko će te robe Kina uvesti, s obzirom na logističke izazove i rizik od neke vrste zapadne odmazde ako to uradi?”

Ostaje bitno pitanje, smatra Wolf, koliko se svijet može prilagoditi situaciji koja će se dogoditi u energetskom sektoru?

Kako bi odgovorio na to pitanje, Wolf navodi zaključak Centra za politička istraživanja Bruegel u Briselu.

Centar je u svojoj analizi zaključio kako pretpostavlja da će u nadolazećoj zimi biti moguće zamijeniti ruski plin bez uništavanja ekonomske aktivnosti, smrzavanja ljudi od hladnoće ili prekida opskrbe električnom energijom, ”iako to iziskuje ozbiljan napor”.

Svrha uvođenja sankcija je natjerati Moskvu da promijeni svoju politiku, a možda čak i vladajući režim, smatra autor.

Je li to izvodivo?

‘Je li spreman na više nepromišljenih avantura?’

Wolf odgovara da iskustva pokazuju da je teško srušiti autoritarni režimi koji je spreman nametnuti ogromne troškove svom narodu.

O tome najbolje svjedoči neuspjeh pokušaja svrgavanja vlasti u Venecueli, kako je rekao.

Wolf tvrdi da bi podrška ukrajinskom otporu uporedo s uvođenjem sankcija, koje bi mogle izazvati velike gubitke za Ruse, bez svrgavanja režima, mogla učiniti Putina spremnim na više “nepromišljenih” avantura.

To bi moglo uključivati i upotrebu oružja za masovno uništenje protiv ukrajinskog naroda ili drugih ciljeva na Zapadu.

Wolf smatra da Zapad nema dobrih opcija za Ukrajinu osim da pooštri sankcije, iako one mogu uništiti rusku ekonomiju bez promjene politike ili sistema u toj državi.

Dodaje da bi Zapad trebao obznaniti da ovo nije rat protiv ruskog naroda, “iako nam možda neće oprostiti bol koju im nanosimo”.

Zapad bi, također, trebao tražiti od Kine i Indije da “uvjere Putina da okonča rat” protiv Ukrajine, prema riječima autora, koji nakon toga priznaje da će takav pokušaj vjerovatno propasti.