Evropski parlament osudio rusku invaziju, žali zbog postupaka Srbije

Evropski parlament je u utorak najoštrije osudio nelegalnu, ničim izazvanu rusku vojnu agresiju protiv Ukrajine, sudjelovanje Bjelorusije u toj agresiji te izrazio duboko žaljenje što se Srbija nije pridružila evropskim sankcijama protiv Moskve, javlja Hina.

“Evropski parlament najoštrije moguće osuđuje nelegalnu, ničim izazvanu i neopravdanu vojnu agresiju Ruske Federacije protiv Ukrajine, kao i sudjelovanje Bjelorusije u toj agresiji”, kaže se u rezoluciji koju su zastupnici izglasali na vanrednoj plenarnoj sjednici u Briselu posvećenoj stanju u Ukrajini.

Za rezoluciju se izjasnilo 637 europarlamentaraca, 13 je bilo protiv, a 26-ro zastupnika ostalo je suzdržano.

Zastupnici pozivaju institucije EU-a da rade na dodjeli kandidatskog statusa Ukrajini na temelju zasluga, a da u međuvremenu nastave s integracijom Ukrajine u jedinstveno tržište EU-a.

Dosta zastupnika nosilo je tokom rasprave koja je prethodila glasanju o rezoluciji majice s ukrajinskim zastavama u znak podrške napadnutoj zemlji. Zastupnicima se video-vezom obratio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski čiji su istup pozdravili snažnim pljeskom od nekoliko minuta.

U rezoluciji se traži od Rusije da odmah obustavi sve vojne aktivnosti u Ukrajini, da bezuvjetno povuče sve vojne i paravojne snage i vojnu opremu s čitavog međunarodno priznato teritorija Ukrajine.

Ruski utjecaj na Zapadni Balkan

Izražava se ozbiljna zabrinutost zbog ruskih nastojanja na destabilizaciji zemalja Zapadnog Balkana i miješanja u njihove demokratske procese, te se osuđuju oni koji su izrazili podršku Rusiji nakon njene agresije na Ukrajinu, a pohvaljuju one zemlje Zapadnog Balkana koje su izrazile podršku Ukrajini.

“Evropski parlament duboko žali zbog toga što se Srbija nije pridružila sankcijama EU-a protiv Rusije, što je štetno za njen pristupni proces, te ponavlja svoja očekivanja da se zemlje kandidatkinje ne usklađuju samo s evropskom pravnom stečevinom i nego i sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom”, kaže se u tekstu.

Evropski parlament “kategorički odbacuje”, rusku retoriku kojom daje naslutiti da će pribjeći oružju za masovno uništavanje, podsjeća je na njezine međunarodne obaveze i upozorava na opasnosti “nuklearne eskalacije sukoba”.

Zastupnici traže da se ograniči uvoz ruskih izvoznih dobara, uključujući naftu i plin, da se zabrane nove investicije iz EU-a u Rusiji i ruske investicije u EU-u, da se sve ruske banke isključe iz evropskog finansijskog sistema, da se Ruskoj Federaciji i Bjelorusiji zabrani korištenje SWIFT sistema i da se nametnu sekundarne sankcije bankama koje koriste alternativna sredstva SWIFT-u.

‘Proširiti opseg sankcija’

Poziva se na proširenje opsega sankcija koje će biti usmjerene na strateško slabljenje ruske ekonomije i industrijske baze, posebno vojno-industrijskog kompleksa, a time i na sposobnost Ruske Federacije da u budućnosti ugrozi međunarodnu sigurnost; kao i za proširenje sankcija na Bjelorusiju zbog njene direktne podrške ruskoj invaziji na Ukrajinu.

Naglašava se potreba za dosljednim pristupom sankcijama bez ikakvih izuzeća uzrokovanih sektorskim ili nacionalnim interesima.

Također se insistira da sve buduće sankcije budu koordinirane s transatlantskim saveznicima i ostalim međunarodnim partnerima kako bi se povećala njihova učinkovitost.

U rezoluciji se poziva na nastavak diplomatskih aktivnosti kako bi se zaustavila ruska agresija i našlo mirno rješenje temeljeno na poštovanju ukrajinske suverenosti i teritorijalne cjelovitosti. Ističe se pravo Ukrajine da sama bira kojim će se savezima pridružiti bez vanjskog upletanja.

Zastupnici osuđuju informacijski rat koji je pokrenula Rusija preko državnih medija s ciljem stvaranja podjela i širenja lažnih narativa o EU-u, NATO-u i Ukrajini te negiranja ruskih zločina.

Pozivaju se sve države članice da obustave izdavanje dozvola za emitiranje ruskim državnim kanalima, a od Evropske komisije i Evropske službe za vanjsko djelovanje da poboljšaju alternativne internetske informacije na ruskom jeziku o razvoju događaja kako bi se suprotstavili dezinformacijama.