Želi li Moskva pregovarati s Amerikom ili Evropom?

Dok se na ukrajinskom tlu nastavljaju borbe između ruske i ukrajinske vojske, obavještajne i političke poruke i pokazatelji ukazuju na želju strana u sukobu da se usmjere ka deeskalaciji i pregovorima kako bi okončali rat koji traje mjesecima.

Američki obavještajci sugerirali su da će se smanjiti intenzitet borbi u Ukrajini u nadolazećim mjesecima.

Direktorica Nacionalne obavještajne službe Avril Haines je izjavila, tokom učešća na Reagan forumu nacionalne odbrane u Kaliforniji, na zapadu Amerike, da se ovakve prognoze zasnivaju na podacima, uključujući činjenicu da će nadolazeća zima nametnuti drugačije okruženje za sukob.

Komentirajući izvještaj američke obavještajne službe, Larry Korb, bivši pomoćnik američkog ministra odbrane i viši istraživač u Centru za američki progres (CAP), rekao je da su informacije koje su iznesene pouzdane.

Gostujući u programu Al Jazeere Arabic “Iza vijesti” (Ma weraa al khabar), dodao je da će ruskoj i ukrajinskoj strani biti teško da ostvare vojne dobitke u svjetlu oštre i teške zime, što će otvoriti prostor za političke pregovore.

Ukrajina neće u NATO u dogledno vrijeme

Međutim, ambasador Andrej Baklanov, potpredsjednik Udruženja ruskih diplomata, doveo je u pitanje izvještaje američkih obavještajnih službi, rekavši da su slabi i ograničeni te da je ruska vojska spremna za borbu unatoč teškim vremenskim uvjetima.

Posmatrači su povezali izvještaje američke obavještajne službe s pozivom francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da se Moskvi daju sigurnosne garancije ako se vrati pregovorima.

Ovakav poziv je uslijedio nakon Macronove posjete Sjedinjenim Američkim Državama, čiji je predsjednik Joe Biden priznao da je otvoren za pregovore s ruskim kolegom Vladimirom Putinom kako bi se okončao rat.

Macron je rekao da će njegova zemlja nastaviti vojno podržavati Ukrajinu i da će osigurati Kijevu još oružja.

Naglasio je da ta podrška neće uključivati nikakvu vojnu opremu koja bi Ukrajini omogućila napad na ruske teritorije, čime bi Francuska bila uvučena u sukob.

Bivši pomoćnik američkog ministra odbrane potvrdio je da postoji koordinacija između Pariza i Washingtona po pitanju Ukrajine, a dokaz za to su izjave francuskog predsjednika nakon sastanka s američkim kolegom u Washingtonu.

Macronove izjave šalju poruku da su Sjedinjene Američke Države spremne podržati sigurnosne garancije koja će biti pružene Rusiji.

Korb je navedeno sažeo u jednu tačku, a to je da Ukrajina neće ući u NATO u dogledno vrijeme.

Također je rekao da Amerika, koja podržava Kijev s više od 100 milijardi dolara, iz političkih razloga ne može vršiti pritisak na Ukrajinu.

Tri ruska uvjeta za pregovore sa Zapadom

U slučaju da Moskva odbije ono što Francuska nudi, tada će zemlje koje podržavaju Ukrajinu, nastavio je američki gost, osigurati toj državi ono što je neophodno za pobjedu u ratu.

Ako Kijev vrati Herson pod svoju kobtrolu, možda će pokušati  vratiti i poluotok Krim, nad kojim je Rusija preuzela kontrolu 2014. godine.

Sa ruskog stajališta, pregovori će se voditi s Amerikancima, koji stoje i upravljaju onim što se događa u Ukrajini, a ne s Macronom ili Evropljanima, kako kaže ambasador Baklanov, koji je precizirao tokom gostovanja u programu “Ma weraa al khabar” tri ruska uvjeta za pregovore sa Zapadom.

Pojasnio je da se među uvjetima nalazi svrgavanje i procesuiranje “nacističkog režima” u Ukrajini, razoružavanje ukrajinske vojske te rješavanje svih humanitarnih problema i definiranje statusa sadašnjih ukrajinskih granica.

Baklanov je potvrdio da su četiri pokrajine postale ruske te da će Moskva nastojati postići puno priznanje, kako je naveo, ruskih prava nad tim regijama.