Primajući Nobela za mir, Ukrajinci i Rusi osudili Putinov ‘ludi, zločinački’ rat

Nobelova nagrada za mir dodijeljena je bjeloruskom aktivisti Alešu Bjaljacku, organizaciji za ljudska prava Memorijal iz Rusije i Centru za građanske slobode iz Ukrajine.

U Oslu je održana ceremonija dodjele Nobelove nagrade za mir (EPA)

Primajući prestižnu nagradu u Oslu, ukrajinski, ruski i bjeloruski dobitnici Nobelove nagrade za mir pozvali su svijet da ne polaže oružje u “ludom i zločinačkom” ratu koji je u Ukrajini pokrenuo Vladimir Putin.

Dobitnici nagrade su tri osobe iz tri glavne države sudionice sukoba: bjeloruski aktivist Ales Bjaljacki, koji se nalazi u bjeloruskom zatvoru, ruska nevladina organizacija “Memorial”, raspuštena po nalogu ruskog pravosuđa, i ukrajinski Centar za građanske slobode (CCL).

Oni su nagrađeni Nobelovom nagradom za mir za svoj angažman u korist “ljudskih prava, demokracije i mirnog suživota” protiv autoritarnih sila, prenosi Hina, pozivajući se na AFP.

“Narod Ukrajine želi mir više nego iko drugi na svijetu”, rekla je voditeljica Centra za građanske slobode (CCL), Oleksandra Matvijčuk.

“No mir se u jednoj napadnutoj zemlji ne može postići polaganjem oružja. To ne bi bio mir, nego okupacija”, dodala je.

Utemeljen 2007. godine, CCL, na čijem je čelu upravo Matvijčuk, dokumentira ratne zločine koje su u Ukrajini počinile ruske trupe: to su uništavanje stambenih zgrada, crkava, škola i bolnica, bombardiranje evakuacijskih koridora, prisilno raseljavanje stanovništva, mučenja, zločini…

U intervjuu AFP-u neposredno prije svečanosti dodjele nagrade Matvijčuk je rekla da je svoj govor pisala uz svijeću zbog bombaških napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu.

U devet mjeseci ruske invazije CCL je, prema njenim riječima, izbrojao “više od 27.000 epizoda” ratnih zločina, a to je “samo vrh sante leda”.

“Rat ljude pretvara u brojeve. Stoga sve žrtve ratnih zločina moraju imati ime”, rekla je.

Putinove osvajačke ambicije

Matvijčuk je, glasom koji se zbog navale emocija povremeno gubio, održala govor u sibirskim ružama ukrašenoj Gradskoj vijećnici u Oslu.

Ponovo je pozvala na osnivanje međunarodnoga suda koji će suditi “Putinu, (njegovom savezniku, bjeloruskom vođi Aleksandru) Lukašenku i ostalim ratnim zločincima”.

Ruski dobitnik Nobela za mir, predsjednik “Memorijala”, Ian Račinski osudio je “osvajačke ambicije naslijeđene iz SSSR-a koje i danas cvatu”.

“Rusija koju vodi Vladimir Putin izmijenila je historijsko značenje antifašističke borbe u korist vlastitih političkih interesa. Od sada je opiranje Rusiji ravno opiranju fašizmu”, kazao je.

Manipuliranje informacijama rezultira “ideološkim opravdanjem lude agresije i zločinačkog rata protiv Ukrajine”, rekao je, uprkos zabrani Moskve da javno kritizira invaziju.

Utemeljen 1989, “Memorial” je decenijama radio na rasvjetljavanju zločina počinjenih pod Staljinovim totalitarnim režimom, kao i na očuvanju sjećanja na njegove žrtve, ali i na prikupljanju informacija o kršenju sloboda i prava u Rusiji.

(EPA)

U kontekstu gušenja opozicije i medija, nevladino udruženje je krajem 2021. godine raspustio ruski pravosudni sistem, naredivši i zapljenu svega što se nalazilo u moskovskom uredu 7. oktobra, upravo na dan kada su objavljeni dobitnici Nobela za mir.

“Danas je broj političkih zatvorenika u Rusiji veći od njihova ukupnog broja u cijelome Sovjetskom Savezu na početku razdoblja perestrojke 1980-ih”, istaknuo je Račinski.

‘Internacionala diktatura’

Treći nobelovac, Ales Bjaljacki, bjeloruski građanski aktivista i bivši zatvorenik, poznat po svome radu s nevladinom organizacijom, Centrom za ljudska prava “Proljeće”, u zatvoru je od jula 2021.

U iščekivanju suđenja na kojem je suočen s kaznom zatvora u trajanju od dvanaest godina zbog “krijumčarenja” gotovine u korist bjeloruske opozicije, taj 60-godišnji aktivista nije smio poslati govor zahvale na današnju svečanost dodjele Nobelove nagrade.

Njegova predstavnica na ceremoniji, supruga Natalia Pintčuk morala se zadovoljiti izgovaranjem tek nekoliko njegovih riječi, naročito onih kojima poziva na ustanak protiv “internacionale diktatura”.

“Cilj Rusije je u Ukrajini uvesti vazalnu diktaturu, istu kao u današnjoj Bjelorusiji, gdje se ignorira glas potlačenog naroda, gdje postoje ruske vojne baze, gdje je ekonomska ovisnost ogromna, a posvuda je prisutna kulturna i jezična rusifikacija. Dobrota i istina ipak se moraju moći zaštititi” poručio je Bjaljacki preko svoje supruge.

U Stockholmu, gdje se u subotu dodjeljuju i ostale Nobelove nagrade (za medicinu, fiziku, hemiju, književnost i ekonomiju), ove će godine na svečanosti sudjelovati čak 26 dobitnika.

Naime, zbog epidemije COVID-19 laureati iz 2020. i 2021. nisu mogli otputovati u glavni grad Švedske da bi preuzeli svoje nagrade i ček na 10 miliona kruna (oko 900.000 eura).

Izvor: Agencije